Opasna pelud ambrozije u zraku do sredine rujna

Na temelju rezultata analize koncentracije peludi, tijekom posljednjih nekoliko dana na području Zadra i njegove šire okolice zabilježena je visoka koncentracija peludi korova među kojima je najbrojnija pelud izrazito opasne i alergene svojte Ambrosia artemisiifolia L., otkriva Danijela Peroš – Pucar
Početak rujna vrijeme je polinacije, odnosno cvjetanja ambrozije, čija je pelud u klinički relevantim koncentracijama posljednjih godina prisutna i u Dalmaciji, te kao takva odgovorna je za znatan udio sezonskih alergija. Visoka koncentracija peludi korova, među kojima je najbrojnija pelud izazito opasne i alergene svojte Ambrosia artemisiifolia L., ovih je dana zabilježena i na području Zadra i njegove okolice.
Nezaustavljivo širenje ambrozije
Danijela Peroš – Pucar, voditeljica Laboratorija za biologiju pri Službi za zdravstvenu ekologiju u Zavodu za javno zdravstvo Zadarske županije, pojašnjava kako je posljednjih dana na zadarskom području koncentracija peludi ambrozije vrlo visoka, te iznosi preko 30 peludnih zrnaca po kubičnom metru zraka, što je i više nego dovoljno da kod izrazito osjetljivih ljudi izazove alergijsku reakciju.
– Na temelju rezultata analize koncentracije peludi, tijekom posljednjih nekoliko dana, na području Zadra i njegove šire okolice zabilježena je visoka koncentracija peludi korova među kojima je najbrojnija pelud izrazito opasne i alergene svojte Ambrosia artemisiifolia L., čija je koncentracija iznosila i do 35 peludnih zrnaca po kubičnom metru zraka, govori Danijela Peroš – Pucar te pojašnjava kako za razliku od prošle godine, kada je ovako visoka koncentracija peludnih zrnaca ambrozije evidentirana svega nekoliko puta, sada se prisustvo peludi ove izrazito alergene svojte, korova, u zraku može očekivati i tijekom slijedećih dana dana, odnosno do sredine mjeseca rujna, ukoliko se nastavi razdoblje stabilnog, toplog i suhog vremena koje pogoduje cvjetanju ambrozije, dok je vjetar najveći “saveznik” u raspršivanju njezinih peludnih zrnaca.
Inače, Ambrosia artemisiifolia, koja izaziva alergijski rinitis, u kombinaciji s alergijskim konjuktivitisom i astmom, u narodu poznatija pod imenima limunđik i pelinolisna ambrozija, samonikla je biljka koja potječe iz prerijskih predjela Sjeverne Amerike. U Europi se pojavila krajem 19. stoljeća kada je prenesena kao slijepi putnik brodovima koji su prevozili sjemenke žitarica, crvene djeteline i lucerke. U posljednjih dvadeset godina ambrozija je glavni korov u zemljama srednje i jugoistočne Europe. U Hrvatskoj, ambrozija je prvi put evidentirana 1941. godine na području Podravine, Posavine i Slavonije. Danas ambrozija raste u cijeloj Hrvatskoj, osobito u Slavoniji, porječju rijeka Save i Drave, s tim da je okolica Osijeka evidentirana kao područje s najvećom koncentracijom peludi ambrozije u ovom dijelu Europe. S kontinentalnih dijelova Hrvatske, ambrozija se proširila i uz obalni pojas, odnosno krajeve uz more, tako da je danas, uz zadarsko područje, ima i u Isti te Dubrovniku. Ambrozija se gotovo posvuda može naći – u zapuštenim dvorištima, vrtovima, oranicama, livadama, uz željezničke pruge, ceste, putove, potoke, rijeke i kanale, a zna se zakorijeniti i u nasadim kukuruma, šećerne repe i krumpira – a najbolje raste na sunčanom i nedovoljno obrađenom zemljištu.
Naredba o uklanjanju opasnog korova
Ambrozija, jednogodišnja biljka vretenastog korijena, koja naraste do 1,5 metar, može se prepoznati po razgranatom stablu s puno grubih dlačica. Listovi su joj jajolikog oblika, dugi pet do deset centimetara, nasuprotno raspoređeni i razdijeljeni u uske režnjeve. Ambrozija cvate krajem kolovoza i početkom rujna, cijetovi su joj žućkaste boje i grozdastog oblika. Biljka proizvede veliki broj sjemenki, koje mogu preživjeti u zemlji više od 30 godina, a mogu izdržati i uvjete smrzavanja. Kako pelud ambrozije ima vrlo dobre aerodinamične osobine može “putovati” i do nekoliko stotina kilometara, a njegovu raspršivanju pogoduje sunčano i vjetrovito vrijeme.
Zbog štetnosti, ali i lakoće širenja ovog opasnog i alergenog korova, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva prije dvije godine donijelo je Naredbu o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije, kojom se propisuju mjere njezinog obveznog uklanjanja. Prema spomenutoj Naredbi o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije, svi vlasnici ili korisnici obrađenog i neobrađenog zemljišta, kao i oni koji javnim površinama upravljaju dužni su o vlastitom trošku redovito uklanjati tu biljku. Ne učine li to ni nakon upozorenja nadležnih inspekcija, morati će platiti kaznu od 6.000 do 10.000 kuna za fizičke, odnosno između 30 i 50 tisuća kuna za pravne osobe. Inače, ambrozija se, prema tom propisu, smije uklanjati košnjom, čupanjem korijena ili pak herbicidima, i to uoči opasnog cvjetanja biljke, od sredine travnja do početka srpnja. Paljenje, najčešći način na koji poljoprivrednici uklanjaju ambroziju, nije dopušten.
– Rezultati Programa praćenja vrsta i koncentacije peludnih zrnaca u zraku ovih dana pokazuju visoku koncentraciju peludi ambrozije na području Zadra i njegove šire okolice, o čemu putem medija obavještavamo građanstvo. Iako povratnih informacija ili dojava s terena o cvjetanju ambrozije još uvijek nemamo, očito je kako ta opasna i izrazito alargena svojta upravo sada cvate na zadarskom području te izaziva alergije kod dijela stanovništva, govori Danijela Peroš – Pucar, pozivajući građane da ukoliko primijete ili sumnjaju da su naišli na ambroziju, o tome obavijeste djelatnike Laboratorija za biologiju na telefonski broj 301-350 ili biljku donesu u zadarski Zavod za javno zdravstvo.

Opasni korov i na Bokanjcu?
Rezultati Programa praćenja vrsta i koncentracije peludnih zrnaca u zraku, koji provodi Služba za zdravstvenu ekologiju, pokazuju visoku koncentraciju peludi ambrozije na području Zadra i šire okolice, koja je kod osjetljivih ljudi već izazvala alergijske reakcije. Iako u početku nije bilo lako otkriti što je uzrok simptoma koji nalikuju prehladi kao što je curenje nosa, crvenilo i peckanje očiju jer tek malobrojni su znali da ambrozija raste i na zadarskom području, ispostavilo se kako je upravo pelud tog korova odgovorna za alergijske reakcije koje se kod ljudi javljaju u kolovozu i rujnu, kada biljka i cvate. Njezin žućkasti cvijet, koji je grozdastog oblika, upravo ovih dana može se vidjeti uz Gaženičku cestu blizu nadvožnjaka, gdje se ambrozija udomaćila i već godinama raste. Zemljište je neobrađeno, u neposrednoj je blizini kanala, što ambroziji odgovora i zbog čega se iz godine u godinu nesmetano širi. Navodno, ambrozija je viđena i na Bokanjcu, gdje raste u sličnim uvjetima.
U zadarskom slučaju, čini se, bit će teško provesti važeću Naredbu o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije jer izgleda da baš raste na zemljištu čiji se vlasnik ne može ili ne želi utvrditi. Tog problema svjesni su i u resornom ministarstvu, čiji su čelni ljudi u više navrata isticali problematiku zemljišta čiji se vlasnici ne mogu utvrditi, a država na privatne posjede ne može ući.