Nova nada u resocijalizaciji štićenika

Uzmemo li u obzir i rani prekid školovanja naših štićenika – u većini slučajeva završe tek osnovnu školu – i posljedično nemogućnost konkuriranja na tržištu rada, ova grupa djece i mladih predstavlja marginaliziranu skupinu društva kojoj prijeti rizik od socijalnog isključivanja, kazuje ravnateljica zadarskog Doma za odgoj djece i mladeži Tatjana Vukman

Dom za odgoj djece i mladeži prijavio je za IPA  fond Europske unije program  koji potiče društvenu reintegraciju mladih s poremećajem  u ponašanju i poboljšavanje  njihove konkurentnosti na  tržištu rada. Vrijednost projekta procijenjena je na 70.880  eura, a  projekt se na mlade s  poremećajem u ponašanju referira na dio pripadnika romske i drugih nacionalnih manjina.
Dom za odgoj djece i mladeži pruža usluge socijalne  skrbi za 20 djece i mladih iz  cijele Hrvatske koji su smješteni u Domu te za 60 djece i  mladih iz Zadra koji su u dnevnom boravku.
– Riječ je o posebno rizičnoj  skupini djece i mladih koji rano prekidaju školovanje, skloni su skitnji i bježanju iz odgojnih ustanova.
 Bez podrške obitelji
Veći dio njih nema odgovarajuću podršku obitelji i lokalne  zajednice. Boravkom u ovakvoj  instituciji štićenici su stigmatizirani te stavljeni u nepovoljan položaj u zajednici. Uzmemo li u obzir i njihov rani prekid  školovanja – u većini slučajeva  završe tek osnovnu školu – i  posljedično nemogućnost konkuriranja na tržištu rada, ova  grupa djece i mladih predstavlja  marginaliziranu skupinu  društva kojoj prijeti rizik od socijalnog isključivanja, kazuje  ravnateljica zadarskog Doma za  odgoj djece i mladeži Tatjana  Vukman.
Školsku godinu 2010./2011.  upisalo je šest korisnika Doma  od čega je čak pet odustalo od  školovanja ili nije završilo prvi  razred srednje škole. Jedan korisnik Doma nije bio uključen ni  u jedan oblik obrazovanja, dok  je jedan bio uključen u program  osposobljavanja, ali ga nije završio. Tek tri korisnika bila su  uključena u redovito srednjoškolsko obrazovanje od kojih je jedan uspješno završio  školu.
– Ranim prekidom školovanja  oni su izloženi drugim rizicima  kao što su stihijsko provođenje  slobodnog vremena, sklonost  skitnji i činjenju kaznenih djela  čime se vraćaju u institucije.  Ova djeca i mladi se teže reintegriraju u sredinu te je s njima  stoga potrebno posebno raditi,  a resursi zajednice su limitirani  u ponudi programa osposobljavanja za rad s djecom i mladima  s poremećajem u ponašanju,  pojašnjava ravnateljica Vukman.
Porast broja mladih  prijestupnika
Najčešće se tim mladima nude redovna školovanja i programi osposobljavanja koji ne  uključuju individualizirani  pristup u radu niti su u mogućnosti nositi se s izazovima  rada s djecom i mladima s poremećajem u ponašanju. U Zadru je, kao i u cijeloj Hrvatskoj,  evidentan porast mladih  počinitelja kaznenih djela.  Prema podacima Centra za socijalnu skrb u Zadru je 2009.  godine registrirano čak 448  djece s poremećajem u ponašanju.
– Cilj nam je da djeca dobiju  određeno znanje kako bi postali aktivni članovi društva.  Naša djeca imaju potrebu završiti osnovnu školu. Zbog organiziranja interne škole za  našu djecu u OŠ Šime Budinića uz individualiziran pristup, ipak na kraju završe, govori Vukman, dodajući da veliki problem nastaje tijekom  srednjoškolskog obrazovanja.  Stoga se Dom prijavio na natječaj za IPA fond Europske  unije za bespovratna sredstva.
Dom je i do sada primjenjivao napredne metode u pristupu resocijalizacije djece i  mladih s poremećajem u ponašanju. Pri tome je dokazana  uspješnost onih mjera koje su  se bazirale na individualnom  pristupu u radu s korisnicima i  kontaktima s obitelji.
– Pri tome se ukazala potreba  daljnjeg usavršavanja osoblja  koje radi s mladima kao i razvoj specifičnih programa koji  će biti temeljeni na specifičnim  potrebama populacije, kazuje  Vukman.
Zbog boravka u Domu  štićenike stigmatizira šira zajednica te se teško uklapaju u  sredinu s ostalim učenicima.  Stoga često odustaju od srednjoškolskog obrazovanja jer  se ne mogu reintegrirati u sredinu s ostalim učenicima, a  učenici i ostalo osoblje nisu  osposobljeni za rad s takvom  djecom, što dovodi do odustajanja od daljnjeg školovanja  te recidivu i problematičnom  ponašanju nakon izlaska iz ustanove.
 Invidualizirani pristup
– S obzirom na to da bez  završene srednje škole ovi  mladi nemaju potrebne kvalifikacije, a nemaju niti potrebne društvene vještine, ova grupa mladih teško može pronaći  posao te je istovremeno  izložena riziku dugotrajne nezaposlenosti, siromaštvu, socijalnoj isključenosti, a time i  recidivu problematičnog ponašanja. Osoblje koje radi te  roditelji nemaju potrebna znanja za rad s njima, a pogotovo  za nošenje s izazovima njihove reintegracije u zajednicu,  napominje Vukman.
Kroz projekt  će se nastojati  razviti modernizirane programe koji se temelje na individualiziranom pristupu, ovisno o karakteristikama pojedinih korisnika te će se osposobiti nastavnici i ostali  stručnjaci za individualni rad s  djecom i mladima s poremećajem u ponašanju.
– Tako ćemo voditi računa  da programi obuhvate deficitarna zanimanja kao što su  podopolagač, vulkanizer, keramičar, mehaničar za bicikle,  monter sunčanih toplinskih  sustava, monter sunčanih fotonaponskih sustava, monter  PVC stolarije, operater za  računala. Time ćemo povećati  mogućnost njihova zapošljavanja nakon izlaska iz Doma i  završavanja srednje škole, a  kroz modernizirani pristup  programi će biti zanimljivi  učenicima. To će smanjiti  odustajanje ovih mladih ljudi  od srednjoškolskog obrazovanja te poboljšati njihovu konkurentnost na tržištu rada, zaključuje na kraju Vukman. U  partnerstvu sa Srednjom strukovnom školom Vice Vlatković i Udrugom “Letim” iz Zagreba, Dom je potaknuo inicijativu da se izrade modernizirani i inovativni programi  srednjoškolskog obrazovanja  za ovu populaciju, koji će osigurati individualni rad s djecom te će time povećati postotak završavanja školovanja, a time i zaposlenja te socijalne integracije.
Projekt će osigurati i kontinuiranu podršku te praćenje  mladih i nakon izlaska iz ustanove kroz savjetovanje korisnika i podršku u teškim situacijama. Također, ojačat će  se vještine roditelja djece s poremećajem u ponašanju radi  što bolje podrške njihovoj socijalnoj integraciji povratkom  u svoje obitelji.