Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Sa završetkom sezone bez posla ostalo oko 1500 sezonaca

08.10.2018. 08:56
Sa  završetkom  sezone bez  posla  ostalo oko  1500  sezonaca


Glavni dio turističke sezone završio je s 1. listopadom, a s  njime i radni odnos za oko 1500 zaposlenika u toj gospodarskoj djelatnosti na području Zadarske županije. Samo rijetki od njih naći će drugo  radno mjesto tijekom zimskih mjeseci, dok će većina sve do travnja  iduće godine i početka nove sezone preživljavati s onim što su uspjeli  uštedjeti. Upravo u kratkom trajanju turističke sezone, ali i preniskim  mjesečnim primanjima i dok ona traje, po mišljenju mnogih, pa tako i  pravnog povjerenika u Teritorijalnom uredu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Zadar, Vedrana Uranije, problem je koji rezultira da  se već godinama govori o nedostatku radnika za turističke i ugostiteljske  djelatnosti, kako specijaliziranih, tako i nekvalificiranih, te potrebi popunjavanje tim kadrovima iz inozemstva.


Gdje su milijarde?
– Već nekoliko godina po završetku sezone iznose se podaci o zarađenim, ali i uloženim milijardama u tu gospodarsku granu koja se  predstavlja kao perjanica gospodarstva kod nas. Mi se onda pitamo, ako  je to tako, gdje nestaje sav taj novac i gdje su tu radnici. Uz zaštitare, sezonski djelatnici u turističkim i ugostiteljskim djelatnostima najugroženiji su i najobespravljeniji kad su u pitanju njihova materijalna i radna prava. Tek oni rijetki, visokoškolovani kadrovi ili primjerice vrsni  kuhari, uspijevaju nešto zaraditi, dok su svi ostali uglavnom na minimalcu, izloženi često i mobingu, radu na crno, prekovremenom radu bez da  su za to adekvatno plaćeni, nemaju slobodnih dana mjesecima, a uz to  su i uvjeti u kojima rade često na niskim razinama, kaže Uranija koji se u  svom sindikalnom poslu svakodnevno susreće s radnicima koji uspijevaju pronaći posao samo tijekom sezone te se po njenom završetku nalaze u nezavidnom položaju i na rubu egzistencije s otvorenim pitanjima  kuda i kako dalje.


Izrabljeni i potplaćeni
– Nama se i tijekom sezone, a još više po završetku, obraćaju ljudi raznih zvanja, od kuhara, konobara recepcionera, turističkih animatora pa  do nekvalificiranog pomoćnog osoblja, poput pomoćnih kuhara i konobara, sobarica, ljudi angažiranih za uređivanje okoliša oko turističkih objekata i drugi. Svi oni žale se na premale plaće i na izrabljivački odnos  poslodavaca, a tek rijetko srećemo svijetle primjere gdje su poslodavci  svjesni da njihova zarada ovisi o radnicima i da je bez njih ne mogu ostvariti. Perjanica našeg gospodarstva tako nam otkriva brojne slabosti.  One nisu nerješive, no da bi se riješile potrebne su zakonske odredbe i  kvalitetni kolektivni kojima bi se zaštitili radnici, ali isto tako i zakonske  odredbe kojima bi se poslodavcima umanjili određeni nameti, kaže Uranija ističući kako je prvi imperativ k rješenju problema sezonskih radnika, radnika u turizmu, ali i općenito, povećanje plaća. Ističe kako sindikat podržava smanjenje nameta – PDV-a za turističku djelatnost, kao i to  da se u cijenu plaće uračunaju smještaj i prehrana za sezonske radnike.  Takva mjera bi, kaže zadarski sindikalac, posljedično poboljšala i materijalna prava radnika, uvjete u kojima rade i adekvatan smještaj.




Na potezu Vlada
– U tom pravcu treba mijenjati i poreznu reformu koja je najavljena. I  sindikati i poslodavci složni su da najavljena porezna reforma ne rasterećuje dovoljno poslodavce. Imamo bogomdane uvjete za razvoj turizma, ali i dovoljno vremena za provođenje kvalitetne reforme za koju je  ministru turizma već poslan prijedlog. Vlada je na potezu i mi se nadamo kako će imati sluha i donijeti kvalitetno rješenje na dobrobit svih kojih se reforma tiče, a što će onda za posljedicu imati i produljenje sezone  i kvalitetniju ponudu. Kod nas sezona prekratko traje, a imamo primjer u  susjednim zemljama koje imaju lošije uvjete da za Božić imaju više gostiju nego preko ljeta, navodi Uranija osvrćući se i na prijedlog uvođenja  statusa stalnog sezonca koji kod nas nije zaživio. Kaže kako je upravo to  model za zaštitu tih radnika, ali i rješenje problema s nedostatkom radne  snage. Ističe kako bi takav status radnicima osigurao da u vrijeme kad ne  rade imaju barem plaćeno zdravstveno i mirovinsko osiguranje, a poslodavci bi u tom slučaju onda na te radnike mogli dugoročno računati pa  ne bi na početku svake sezone imali problem s pronalaskom kvalitetne  radne snage, a ni potrebu uvoziti ih iz zemalja s nižim životnim standardom nego što je kod nas.
– Uz malo dobre volje, uključivanje struke, ali i poslodavaca i sindikata,  može se iznaći kvalitetno rješenje. Možemo to odraditi već do početka  iduće sezone, zaključuje Uranija.