Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Sudionici simpozija oduševljeni siranom, solanom i čipkom

07.11.2010. 23:00
Sudionici simpozija oduševljeni siranom, solanom i čipkom


Sudionici simpozija su u sklopu stručnog organiziranog izleta posjetili otok Pag. Prva destinacija bio je posjet farmi Dubravka Pernjaka iz Kolana na Pagu, koji na svojoj farmi ima 242 ovce. Nakon farme uslijedio je obilazak tvrtke “Sirana Gligora”, a izlet se nastavio posjetom stalnoj izložbi solarstva


Međunarodni mediteranski simpozij na temu Međusobni utjecaj stočarstva i okoliša na Sredozemlju rezultirao je bogatim programom, dvodnevnim stručnim predavanjima, razmjenom znanja i iskustava mediteranskih znanstvenika te organizacijom dva stručna izleta na otok Pag i u nacionalni park Kornati.
Elektropastir
– Bitno je što je Odjel za poljodjelstvo i akvakulturu Sredozemlja, Sveučilišta u Zadru dobio priliku da organizira simpozij gdje se okupilo preko 100 sudionika iz cijeloga svijeta i bili smo u prilici poslušati predavanja eminentnih stručnjaka, rekao je dr. sc Jozo Rogošić te nastavio kako na mediteranskom području ima 15% obradivih površina, a ostalih 85% su površine obrasle otvorenim primorskim šumama, vazdazelenom makijom te kamenjarskim pašnjacima. Naglasio je da područje koje spada pod 85% nije nekorisno nego se taj prostor koristi za ispašu, pčelarstvo i kao takvo ima svoju funkciju.
– Na Mediteranu su problem požari pa tako i kod nas u Hrvatskoj koji se događaju na nepristupačnim terenima. Vani se protiv požara bore tako što kroz makiju ima protupožarnih putova koji se koriste za ispašu i na taj način se takav teren čisti, znači, dvostruka je korist, međutim, kod nas taj slučaj nije, kazao je profesor Rogošić.
Da bi se gospodarilo prostorom treba ga se i kontrolirati. Rogošić smatra da je najbolja kontrola ograditi prostor gdje je stoka jer kako na Mediteranu stoka cijelo vrijeme može biti vani, nema potrebe za luksuznim i preskupim objektima same farme te je dovoljno napraviti jednostavniji objekt, a novac uložiti u ograđivanje prostora te na taj način kontrolirati i stoku i prostor.
– Često puta ljudi ulože velike novce u samu građevinu, a zanemare ograđivanje prostora. Zbog toga imamo devastaciju šuma i ekosustava. Te ograde se danas rade po principu elektropastir, kaže Rogišić.
Sudionici simpozija su u sklopu stručnog organiziranog izleta posjetili otok Pag. Prva destinacija bio je posjet farmi Dubravka Pernjaka iz Kolana na Pagu, koji na svojoj farmi ima 242 ovce. Bavi se proizvodnjom mlijeka od autohtone paške ovce u svrhu proizvodnje paškog sira te proizvodnjom janjećeg mesa.
Obitelj Gligora
Nakon farme uslijedio je obilazak tvrtke “Sirana Gligora” čiji je vlasnik Ivan Gligora. Njihov najpoznatiji proizvod je paški sir za koji su nedavno osvojili priznanje Međunarodnog instituta za degustaciju i kvalitetu iz Bruxellesa “Superior Taste Award”. Sirevi figurica, žigljen, kozlar i kolan dio su proizvodnog asortimana ove sirane čija godišnja proizvodnja iznosi gotovo 200 tona sira. Sirana je poznata i po proizvodnji skute, koja se kao i ostali proizvodi mogu kupiti u trgovinama koje je otvorila obitelj Gligora, jedna je u Kolanu druga u Zadru.
Izlet se nastavio posjetom stalnoj izložbi solarstva. Svih se dojmilo nekadašnje skladište soli s izvornim starim mlinom. Razgledavajući stare alate, razne vrste soli, stare fotografije posjetitelji su saznali kako se nekada u Pagu proizvodila sol. 
Neda Oros, predsjednica Udruge paških čipkarica, upoznala je prisutne s paškom čipkom, njenom povijesti i osnovnim tehnikama izrade.
– Naša paška čipka je ukras koji se javlja prvotno na tradicijskom tekstilu, a zatim kao samostalni ukrasni predmet. Dvije osnovne tehnike izrade čipke su šivanje iglom i preplitanje niti pomoću batića. Kao poticaj obnavljanju svih oblika paškog čipkarstva, u gradu Pagu pokrenut je 1994. godine čipkarski tečaj, koji od tada svake godine polazi zavidan broj Paškinja mlađe i srednje životne dobi, rekla je Oros.
Pag je tako posjetiteljima otkrio svoje osobitosti.