Vi ste ovdje
Početna › Zadar › MOJ GALEBE Zatvaranjem hranilišta i podmetanjem lažnih jaja raseliti galebove iz gradaMOJ GALEBE Zatvaranjem hranilišta i podmetanjem lažnih jaja raseliti galebove iz grada
Poruka greške
Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).

Udruga Moj otok iz Punta s otoka Krka u suradnji sa zadarskim institucijama kreće u projekt kontrole prekomjerne populacije galebova i uskoro će biti prezentacija projekta u Zadru.
Građani se sve više bune na buku i izmet galebova koji se, s obzirom da nemaju prirodnog neprijatelja, a hrane imaju po cijelom gradu, prekomjerno razmnožavaju i stvaraju sve veće probleme. Gnijezde se na krovovima, hrane se po kontejnerima i kantama za smeće, a sve su češči slučajevi otimanja hrane iz ruku građana, posebno djece. Izgradnjom luke Gaženica galebovi su s tog dijela grada krenuli prema naseljenijim dijelovima, a na suprotnoj strani grada svoje su hranilište pronašli na odlagalištu otpada u Diklu. Ponekad se more u Diklu ne vidi od galebova. Ukoliko ljudi hrane galeba, on će se svaki put i vratiti po hranu na to mjesto te u blizini napraviti gnijezdo. Stoga je potrebno educirati ljude, zatvoriti divlja hranilišta, smanjiti populaciju te ih raseliti natrag na njihova prirodna staništa, otočiće i hridi.
Bit će sve agresivniji
Kako govori Nenad Maljković, predsjednik udruge Moj otok, projekt Kontrola populacije galebova udruga bi predstavila u Zadru, u suradnji sa Zadarskom županijom te Veterinarskim fakultetom i Veterinarskom bolnicom Poreč.
- Od Zadarske županije smo putem natječaja za te potrebe dobili 7.000 kuna i dogovorili smo održavanje prezentacije, a uspostavili smo kontakt i za suradnju s ustanovom Natura Jadera. Želimo informirati jedinice lokalne samouprave, Grad Zadar i susjedne općine, ali i turističke subjekte sa zadarskog područja o mogućnostima rješavanja ovog problema. Tako bismo ih upoznali s dobrim primjerom grada Poreča koji projekt uspješno provodi već 11 godina. U financijskoj konstrukciji projekta sudjeluju Grad Poreč, susjedne općine, hoteli, turističke zajednice... Tako da to nije veliki izdatak za sam Grad. Siguran sam da i Grad Zadar može na sličan način osigurati sredstva za ovaj projekt, govori Maljković.
Kako ističe nadalje, u Puntarskoj Dragi na Krku imaju isti problem, a o zadarskim galebovima čitali su u lokalnim medijima te se i sami uvjerili u problem ljetujući u Zadru.
- Njihov izmet i buka postaju nepodnošljivi, a zna se da se vrlo brzo razmnožavaju. Možemo očekivati da budu sve agresivniji u traženju hrane prilikom čega mogu napasti kako bi došli do hrane. U Zadru je najveći problem odlagalište otpada Diklo gdje galebovi najlakše dolaze do hrane. Potrebno je ukloniti ili zatvoriti hranilišta zbog kojih su se galebovi nastanili u urbanom području. Jedan od načina je i podmetanje lažnih jaja. Kada galeb vidi da nema podmlatka tri godine, on seli s tog područja, ističe Maljković dodajući kako su nekad galebova jaja bila delicija hrvatskih ribara, a danas s obzirom na način prehrane, nažalost, to više nisu.
Moj otok hvali Zadar
- Osim navedenog modela - zatvaranja hranilišta u kombinaciji s podmetanjem lažnih jaja, prije svega je najvažnija edukacija stanovništa i turista o tome da se ne hrani galebove te da se zatvaraju kante i kontejneri. U Puntarskoj dragi smo krenuli s uvođenjem projekta i procjenom situacije. Samo snimanje situacije iz zraka, kao i provođenje projekta ne koštaju tako puno, posebno ako se podijele na veći broj pogođenih subjekata. A dobrobit koja proizlazi iz cijelog projekta - zatvaranje odlagališta, rješavanje prevelikog broja galebova, uklanjanje buke, izmeta i smrada - neprocjenjivi su. Posebno za mjesta kao što su Poreč i Zadar koji žele biti zdravi gradovi, za turiste, ali prvenstveno za lokalno stanovništvo, govori Maljković.
Udruga Moj otok je široj hrvatskoj javnosti postala poznata po uspješnom uklanjanju azbesta iz okoliša.
- Uočavamo probleme u svakodnevnom životu i tako djelujemo. Neki od projekata su 'Uvođenje električnih bicikala na otoke i u turistička mjesta', 'Prodajmo hrvatsko' - organiziranje učinkovitih kanala prodaje domaćih poljoprivrednih proizvoda te 'Sačuvajmo baštinu' gdje organiziramo razne kreativne radonice. U Zadru smo do sada imali odlična iskustva u provođenju svojih aktivnosti, svi su proaktivni, imaju žarku želju da se stvari mijenjaju na bolje i zaista je jako puno napravljeno, zaključuje Maljković.
- Prijavite se ili registrirajte za slanje komentara
- 732 čitanja
Uređenje plaže uz rijeku, šetnica, pješačka staza, vrtić - podižu kvalitetu života
Općina Vrsi jedina u Zadarskoj županiji u potpunosti financira prigradski prijevoz za svoje studente
Zaraženo još 2885 osoba, broj umrlih raste: Primorsko-goranska više nije najgora u Hrvatskoj
Infrastrukturni projekti i demografska obnova - za procvat Privlake