MOJ GALEBE Zatvaranjem hranilišta i podmetanjem lažnih jaja raseliti galebove iz grada

Udruga Moj otok iz Punta s otoka Krka u suradnji sa zadarskim institucijama kreće u projekt kontrole prekomjerne populacije galebova i uskoro će biti prezentacija projekta u Zadru.

Građani se sve više bune na buku i izmet galebova koji se, s obzirom  da nemaju prirodnog neprijatelja, a hrane imaju po cijelom gradu, prekomjerno razmnožavaju i stvaraju sve veće probleme. Gnijezde se na  krovovima, hrane se po kontejnerima i kantama za smeće, a sve su češči  slučajevi otimanja hrane iz ruku građana, posebno djece. Izgradnjom luke Gaženica galebovi su s tog dijela grada krenuli prema naseljenijim dijelovima, a na suprotnoj strani grada svoje su hranilište pronašli na odlagalištu otpada u Diklu. Ponekad se more u Diklu ne vidi od galebova.  Ukoliko ljudi hrane galeba, on će se svaki put i vratiti po hranu na to  mjesto te u blizini napraviti gnijezdo. Stoga je potrebno educirati ljude,  zatvoriti divlja hranilišta, smanjiti populaciju te ih raseliti natrag na  njihova prirodna staništa, otočiće i hridi.

Bit će sve agresivniji

Kako govori Nenad Maljković, predsjednik udruge Moj otok, projekt  Kontrola populacije galebova udruga bi predstavila u Zadru, u suradnji  sa Zadarskom županijom te Veterinarskim fakultetom i Veterinarskom  bolnicom Poreč.

- Od Zadarske županije smo putem natječaja za te potrebe dobili 7.000  kuna i dogovorili smo održavanje prezentacije, a uspostavili smo kontakt  i za suradnju s ustanovom Natura Jadera. Želimo informirati jedinice lokalne samouprave, Grad Zadar i susjedne općine, ali i turističke subjekte  sa zadarskog područja o mogućnostima rješavanja ovog problema. Tako  bismo ih upoznali s dobrim primjerom grada Poreča koji projekt uspješno provodi već 11 godina. U financijskoj konstrukciji projekta sudjeluju Grad Poreč, susjedne općine, hoteli, turističke zajednice... Tako da to  nije veliki izdatak za sam Grad. Siguran sam da i Grad Zadar može na  sličan način osigurati sredstva za ovaj projekt, govori Maljković.

Kako ističe nadalje, u Puntarskoj Dragi na Krku imaju isti problem, a o  zadarskim galebovima čitali su u lokalnim medijima te se i sami uvjerili  u problem ljetujući u Zadru.

- Njihov izmet i buka postaju nepodnošljivi, a zna se da se vrlo brzo  razmnožavaju. Možemo očekivati da budu sve agresivniji u traženju hrane prilikom čega mogu napasti kako bi došli do hrane. U Zadru je najveći  problem odlagalište otpada Diklo gdje galebovi najlakše dolaze do hrane. Potrebno je ukloniti ili zatvoriti hranilišta zbog kojih su se galebovi  nastanili u urbanom području. Jedan od načina je i podmetanje lažnih  jaja. Kada galeb vidi da nema podmlatka tri godine, on seli s tog područja, ističe Maljković dodajući kako su nekad galebova jaja bila delicija  hrvatskih ribara, a danas s obzirom na način prehrane, nažalost, to više  nisu.

Moj otok hvali Zadar

- Osim navedenog modela - zatvaranja hranilišta u kombinaciji s podmetanjem lažnih jaja, prije svega je najvažnija edukacija stanovništa i turista o tome da se ne hrani galebove te da se zatvaraju kante i kontejneri.  U Puntarskoj dragi smo krenuli s uvođenjem projekta i procjenom situacije. Samo snimanje situacije iz zraka, kao i provođenje projekta ne  koštaju tako puno, posebno ako se podijele na veći broj pogođenih subjekata. A dobrobit koja proizlazi iz cijelog projekta - zatvaranje odlagališta, rješavanje prevelikog broja galebova, uklanjanje buke, izmeta i  smrada - neprocjenjivi su. Posebno za mjesta kao što su Poreč i Zadar  koji žele biti zdravi gradovi, za turiste, ali prvenstveno za lokalno stanovništvo, govori Maljković.

Udruga Moj otok je široj hrvatskoj javnosti postala poznata po uspješnom uklanjanju azbesta iz okoliša.

- Uočavamo probleme u svakodnevnom životu i tako djelujemo. Neki  od projekata su 'Uvođenje električnih bicikala na otoke i u turistička  mjesta', 'Prodajmo hrvatsko' - organiziranje učinkovitih kanala prodaje  domaćih poljoprivrednih proizvoda te 'Sačuvajmo baštinu' gdje organiziramo razne kreativne radonice. U Zadru smo do sada imali odlična iskustva u provođenju svojih aktivnosti, svi su proaktivni, imaju žarku  želju da se stvari mijenjaju na bolje i zaista je jako puno napravljeno, zaključuje Maljković.