Paška čipka putovnica je s kojom se može prijeći svaka granica

Slika korisnika martinazd
Predastavljanje knjige Ive Palčića u Gradskoj loži
Autor ove knjige, igrajući se na paškim ulicama primjećivao je žene u fuštanima koje su sjedile pred svojim kućama i šivale čipku. Sjeća se njihovih trudnih ruku šivajući bijelim koncem stvarale, kako mu se kasnije činilo, kristaliće soli, kazala je Jasenka Lulić Štorić
Vedran SITNICA
O knjizi su govorili Ivanka Benzia, autor Ivo Palčić, Jaenka Lulić Štorić i Neda Oros

Paška čipka, prema riječima Ive Palčića autora knjige »Paška čipka na izložbama u Zagrebu i inozemstvu« koja je jučer predstavljena u prostoru Gradske lože, putovnica je s kojom se može prijeći svaka granica pa i ona najzatvorenija.

Predstavljanje je započelo stihovima pjesme »Paška čipka« Ivanke Benzia iz udruge »Frane Budak« iz Paga. Ivo Palčić inače je diplomirani politolog koji se je od mladih dana bavio novinarstvom i kojeg vežu lijepe uspomene za Zadar. Na predstavljanju knjige, Palčić je otkrio kako je zbog želje da se čuje za mjesto Pag ušao u novinarstvo te je dugo godina radio kao dopisnik za Radio Zadar, a kasnije za Večernji list i Vjesnik. Njegova novinarska karijera odvela ga je u suradnje s brojnim redakcijama, ali kako je bio ovjenčan ljepotom pisane riječi otišao je i u književne vode te 1997. godine priređuje i u vlastitoj nakladi tiska knjižicu »Paška robinja«.

Kako je po rođenju označen ljepotama svog rodnog Paga, ovaj neumorni spisatelj prije objave »Paške čipke na izložbama u Zagrebu i inozemstvu«, sudjeluje u tiskanju monografije o novaljskom slikaru i pjesniku Ivanu Palčiću koju je napisao profesor Antun Travirka, ali kasnije, Ivo Palčić nastavlja i sa svojim autorskim potpisima te nastaju knjige: »Meštri s paškog kamenjara«, »Večernji razgovori (s književnikom Antom Zemljarom), te »Paški most izgradnja, obrana, obnova« u nakladi »Adamić«.

Put do svjetske kulturne baštine

Ovaj fetivi Pažanin koji se već proslavio prethodno objavljenim rukopisima, s knjigom »Paška čipka na izložbama u Zagrebu i inozemstvu« koju je posvetio dvjema čipkaricama iz njegove obitelji: svojoj baki Mariji Bistričić rođenoj Kršulović i njenoj kćerki Perici Bistričić, želi pašku čipku zaštititi od zaborava te knjigu smatra korisnim doprinosom zavičajne literature.


»Izložbe u Zagrebu i Ljubljani imao sam priliku pratiti kao novinar i s tih dvaju događanja ostalo je puno fotografija za koje sam smatrao da bi bila šteta da ostanu neobjavljene, jer dokumentiraju povijest paškog čipkarstva i kao takve zaslužuju objavu u formi knjige

Ivo Palčić

-Izložba o paškoj čipki koja je bila predstavljena u zagrebačkom Etnografskom muzeju 1995. godine, pod visokim pokroviteljstvom Ankice Tuđman u vrijeme dok je još vladalo vrijeme crnog i crvenog, u ono ratno doba, poprimila je europsku dimenziju te je kao takva krenula prema europskim središtima što je Hrvatsku potvrdilo kao baštinicu vrijednog kulturnog blaga, objasnio je Palčić.

U svom daljenjm izlaganju, autor je naglasio kako je izložba paške čipke bila dio ukupnih napora koji su rezultirali uvrštavanjem paškog čipkarstva na popis svjetske kulturne nematerijane baštine.

-Izložbe u Zagrebu i Ljubljani imao sam priliku pratiti kao novinar i s tih dvaju događanja ostalo je puno fotografija za koje sam smatrao da bi bila šteta da ostanu neobjavljene, jer dokumentiraju povijest paškog čipkarstva i kao takve zaslužuju objavu u formi knjige, istaknuo je autor.

Muzej paške čipke

Prema riječima autora,ova knjiga koja je objavljena u vlastitoj nakladi iz osobnih i širih društvenih razloga može se definirati kao svojevrsni foto-spomenar ili bolje rečeno kao foto-reportaža koju zbog opsega ne bi objavile niti jedne novine.

Jasenka Lulić- Štorić iz Narodnog muzeja Zadar s odjela za etnologiju, u svom osvrtu na ovu dokumentiranu priču o paškoj čipki, kaže kako autor otkriva i svoju nadu koju dijeli s mnogim Pažanima o osnivanju Muzeja paške čipke, smatrajući da bi takav oblik čuvanja paške čipke bio najprimjereniji način očuvanja za sva nadolazeća vremena. Također, Lulić-Štorić u svom izlaganju povezuje autora s vremenom njegovog djetinjstva kada se slike slažu u sjećanju pa tako za Palčića kaže:

-Autor ove knjige, igrajući se na paškim ulicama primjećivao je žene u fuštanima koje su sjedile pred svojim kućama i šivale čipku. Sjeća se njihovih trudnih ruku šivajući bijelim koncem stvarale, kako mu se kasnije činilo, kristaliće soli, ponavljale geometrijski raster paških ulica, objasnila je Lulić- Štorić.

Predsjednica udruge paških čipkarica »Frane Budak«, Neda Oros, posebno se osvrnula na značenje onoga što je napisano, te je rekla:

-Ako nema pisanog traga o onome što je napravljeno, generacije koje dolaze bit će zakinute o onome što se kroz prošlost događalo, poručila je Oros, ističući zahvalnost prema Ivi Palčiću koji je ostvario ovakvo djelo koje je zasigurno zaštitilo pašku čipku od zaborava.



 

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno