GRADIONICA Rad »Adio vitre« najbolje rješenje gradske autobusne stanice

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Proglašeni pobjednici radionice modernog oživljavanja prostora
Na petodnevnoj online radionici održanoj krajem listopada sudjelovalo je 18 mladih i kreativnih autora iz cijele Hrvatske koji su ponudili svoje viđenje i ideje kako bi autobusne stanice trebale izgledati u modernom zelenom gradu
Marin GOSPIĆ
Na otvorenje izložbe radova (G)radionica - Zeleni grad došla je većina zadarskih autora koja je na njoj sudjelovala

Rad »Adio vitre«, autorica Nole Bokun, Romane Dusper i Gite Grah osvojio je prvo mjesto u ovogodišnjoj Gradionici čija je tema bila autobusna stanica kao mikrolokacija u Zelenom gradu. Drugo mjesto osvojilo je idejno rješenje nazvano Stanica, autora Frane Marinovića, Ivone Žabek i Ivone Peša, dok je trećim najboljim rješenjem proglašen rad GIBAnica, autora Franke Omazić, Petre Omazić i Matka Puntijara.
Pobjednici su proglašeni jučer u podne na otvorenju izložbe svih radova nastalih u sklopu ovogodišnje Gradionice na Poljani Šime Budinića.
Inače, ovogodišnja Gradionica trebala se održati u sklopu KvartArta u lipnju, ali se zbog epidemiološke situacije održala u online formatu krajem listopada. Sudjelovalo je 18 mladih i kreativnih autora iz cijele Hrvatske koji su ponudili svoje viđenje i ideje kako bi autobusne stanice trebale izgledati u modernom zelenom gradu.

Participativno planiranje oblikovanja grada

- Ovogodišnja Gradionica za temu je imala Zeleni grad, što je ideal kojega žele dostići zapadnoeuropski gradovi. To je jedan od suvremenih oblika urbanističkog razvoja grada u kojem se naglasak stavlja na razvoj obnovljivih izvora energije, energetsku učinkovitost i majčinski odnos prema izgrađenom okolnom prostoru. Promovira se participativno planiranje u samom oblikovanju grada. Grad kao zeleni sastoji se od mnogih segmenata među kojima je najznačajniji upravo javni prijevoz, a koji se sastoji od mnogo manjih elemenata u koje spadaju i autobusne stanice koje su nama bile značajne za ovu Gradionicu kroz koju smo mogli dati vizije i rješenja, rekao je Petar Kozina, predsjednik Društva arhitekata Zadar te jedan od organizatora, ali i članova stručnog žirija. Dodao je kako autobusne stanice mogu implementirati jako mnogo ne samo zelenih nego i drugih potreba koje se javljaju u suvremenom gradu, gdje je posebno naglasak stavio na informativni aspekt.
Uz Društvo arhitekata u organizaciji i izvođenju Gradionice je, kao i svake godine sudjelovala, i udruga Eko Zadar čija je Nives Rogoznica također sudjelovala u otvorenje izložbe, ali i kao članica žirija. Prijašnjih godina udruga Eko Zadar organizirala bi javne tribine i ankete koje bi prethodile organizaciji Gradionice, koje bi dale određene smjernice organizatorima pri samom organiziranju gradionica.

Rukavica izazova gradskoj upravi

- Naša suradnja s Društvom arhitekata je počela kako bismo omogućili participativan pristup urbanizmu. Mi ne možemo očekivati od građana da se koriste javnim prijevozom samo zbog toga jer smo im rekli da je to bolje za okoliš. Javni prijevoz mora omogućiti lakši dolazak do odredišnog mjesta, da korisnici nemaju problema s parkingom, da ne moraju čekati autobus preko 20 minuta, već da češće voze i slično. Sve ovo u konačnici odlučuje hoće li građani koristiti javni prijevoz ili automobil, rekla je Rogoznica dodavši kako su drugi aspekt biciklističke staze za koje se nada da bi također mogle biti tema neke buduće Gradionice.
- Smatram da su svi sudionici vrlo uspješno odradili ove zadatke, ali i da su na svojevrstan način bacili rukavicu izazova gradskoj upravi da se usudi isprobati ova rješenja u praksi te da što prije prihvate ovaj izazov, kazala je predstavnica ove udruge.
​Na otvorenju je bio i novi gradski pročelnik UO za EU projekte Ante Ćurković koji je na tom poslu »naslijedio« Šimu Erlića, novog državnog tajnika u Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova.
- Ono što uistinu veseli jest da je ovogodišnja Gradionica ima dosad najveći broj sudionika. Jedinstveni urbani prostor je ono čemu teži svaki grad, a tome težimo i mi. Gradionica se na tom tragu otkriva kao izvrstan alat kojim se kroz suradnju različitih timova, struka i iskustava promišlja urbani životni prostor te kako pridonijeti aktiviranju prostora i poboljšanju grada u kojem živimo, rekao je Ćurković. Dodao je kako se nada da ćemo se u skoroj budućnosti vidjeti na otvorenju nekog od projekata koji je proizašao kao rezultat ovih radionica.

​Gradionica postala najvažnija radionica

Uz njega je bio i donedavni pročelnik Šime Erlić koji je na ovogodišnjoj Gradionici sudjelovao kao član žirija.
- Imali smo nelaki zadatak žiriranja između ovih 11 izvrsnih rješenja koja su pokazala kako je Gradionica postala najvažnija radionica koja promišlja javni prostor na javni način i važan je element u javnom diskursu grada. Svake godine je rasla, a ove godine, unatoč cijeloj situaciji, je bila najbolja. Ove godine je bilo 11 timova i radova i pokazalo se kako se može odraditi izvrstan posao. Hvala timovima sastavljenim od mladih kreativaca koji su ponudili novu viziju prostornih elemenata grada. Autobusna stanica nije samo autobusna stanica, ona je intervencija u prostoru, ona može neki grad učiniti boljim, autentičnijim te ga čak i može brendirati. Ako razmotrite ove radove vidjet ćete kako su slojeviti te su kroz njih prošarane svekolike ideje te nas tjera na razmišljanje i da se zapitamo što sve stanica može biti. Radovi su ponudili puno toga od smještanja autobusne stanice na plutajuće pontone na moru, do toga da su se neki drznuli otići do skulpturalnih rješenja, rekao je Erlić zahvalivši se organizatorima i mentorima, odnosno moderatorima koji su svoje vrijeme i znanje uložili kako bi sudionici iznijeli najbolje verzije svojih ideja koje su pokazale koliko funkcija može ovaj javni prostor imati te kako je dobro da se ovakvi tipski predmeti u prostoru razmatraju. Dodao je kako će se potruditi da barem jedan od ovih projekata zaživi u prostoru.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 1 (1 glasova)