Svaki peti hrvatski učenik polupismen

Hrvatska se plasirala daleko ispod prosjeka zemalja OECD-a te zemalja u regiji poput Češke, Slovačke ili Slovenije. Čak su nam i najbolji gimnazijalci lošiji od prosječnog učenika u Kini ili Finskoj
Više od 20 posto hrvatskih 15-godišnjaka ne zadovoljava ni osnovnu razinu čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti, a u prosječnim kompetencijama iz sva tri područja Hrvatska se plasirala daleko ispod prosjeka zemalja OECD-a te zemalja u regiji poput Češke, Slovačke ili Slovenije. Čak su nam i najbolji gimnazijalci lošiji od prosječnog učenika u Kini ili Finskoj, u regiji prestižemo jedino Bugarsku, Rumunjsku, Srbiju i Crnu Goru, a iza nas su i školarci iz Kolumbije, Tunisa ili Trinidada i Tobaga. Porazne rezultate hrvatskih obrazovnih dosega evidentiralo je istraživanje PISA 2009, najveće svjetsko obrazovno istraživanje u kojemu je Hrvatska među 65 država zauzela pozicije između 36. i 40. mjesta.
Istočna Azija vodeća
Hrvatski su se učenici pokazali bitno lošijima u odnosu na prošlo PISA istraživanje, provedeno 2006. godine. U čitalačkoj pismenosti pali smo 30. na 36. mjesto, u matematici sa 36. na 40. mjesto, a u prirodoslovlju sa 26. na 37. mjesto.
U testiranju koje ne mjeri sposobnost reprodukcije znanja nego znanje primjenjivo u praksi, sudjelovalo je oko pola milijuna 15-godišnjaka iz 74 države svijeta, a dosad su obrađeni rezultati za 65 država. U Hrvatskoj je testiran 5.471 učenik iz 157 srednjih škola i dvije osnovne škole. Testiraju se 15-godišnjaci, jer u većini zemalja u toj dobi učenici završavaju osnovnu školu, te se vide njihove kompetencije na kraju obrazovnog razdoblja.
Vodeća su mjesta na ljestvici zauzele zemlje istočne Azije, poput Šangaj – Kine, Koreje i Hong Konga, koje su prvi puta sudjelovale u PISA-istraživanju, a Finska je i dalje pri vrhu kao nauspješnija europska zemlja.
U području čitalačke pismenosti, najbolji prosječni rezultat od 556 bodova postigla je Šangaj – Kina, zatim Koreja (539 bodova) i Finska (536 bodova). Hrvatska je na 36. mjestu s prosječnim rezultatom od 476 bodova, odnosno bodom manje nego prije tri godine. U prirodoslovlju smo pali na 37. mjesto, a u matematici sa 460 bodova plasirali smo se na 40. mjesto, dok je na prvom sa 600 bodova Šangaj-Kina, a najlošiji Kirgistan (331 bod).
Djevojčice bolje
U čitalačkoj pismenosti bolje su se pokazale djevojčice, u matematici dječaci, a i jedni i drugi daleko spretnijima u pronalaženju podataka nego u njihovom objedinjavanju i tumačenju. Čitanju su općenito sklonije djevojčice, i to osobito gimnazijalke s visokim prosjekom ocjena iz hrvatskog jezika, čiji su roditelji obrazovaniji, a socioekonomski status viši. Najslabije su prošli dječaci iz obrtničkih škola i iz obitelji nižeg obrazovnog i socijalnog statusa, koji čitaju manje od 30 minuta dnevno, a računalo koriste samo za igrice. Zabrinjavajuće malo učenika, samo 3,2 posto, pokazalo se sposobnim kritički procijeniti tekst i donijeti zaključke na temelju pročitanog. U matematici njih 33 posto nije doseglo ni osnovnu razinu matematičke pismenosti, a u prirodoslovlju njih 18,5 posto.
U Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja ovakve rezultate smatraju “relativno zadovoljavajućima”, s obzirom da je Hrvatska po ekonomskoj snazi i ulaganju u obrazovanje daleko ispod zemalja OECD-a.
– To nije stvar samo obrazovne politike, nego ukupnog razvoja gospodarstva i socioekonomske situacije – tvrdi Goran Sirovatka, ravnatelj NCVVO-a. Državna tajnica u Ministarstvu obrazovanja, Dijana Vican, nije iznenađena slabim rezultatima naših učenika, i ne smatra da treba pojačati smanjenu satnicu hrvatskog jezika. “Nismo na krivom putu. Moramo naći uzroke ovakvih rezultata, i prema tome razraditi kurikulum”, zaključuje Vican.

 ČITALAČKE NAVIKE

1/4 učenika čitanje smatra gubljenjem vremena
26 % učenika ne može čitati dulje od nekoliko minuta
71 % učenika čita novine nekoliko puta tjedno
50 % učenika na “chatu” je nekoliko puta dnevno

 OBITELJSKI STATUS

1/3 živi u istom domaćinstvu s bakom i djedom
11 % živi samo s jednim roditeljem
50 % ima brata ili sestru
30 % obitelji ima mjesečne prihode od 3.000 do 6.000 kuna
28 % obitelji ima prihode iznad 9.000 kuna
30 % izdvaja do 400 kuna mjesečno za obrazovne usluge

 PRIMORAC: KRIVE SU AZIJSKE ZEMLJE

– Takva pozicija Hrvatske može se zahvaliti samo velikom broju azijskih država koje su se uključile u istraživanje, i koje su s ranijih pozicija istisnule i europske države. Po istraživanju Newsweeka, koje je koristilo druge parametre, Hrvatska je zauzela 28. mjesto i prestigla većinu zemalja OECD-a, i to ponajprije zahvaljujući visokim ocjenama iz obrazovnog sustava – komentar je bivšeg ministra obrazovanja, Dragana Primorca, na rezultate PISA 2009. Primorac se ne smatra odgovornim za silaznu putanju kojom su krenuli hrvatski učenici, jer su se rezultati njegovih reformi vidjeli još prije tri godine. “Uostalom, ja sam se prvi usudio uključiti u PISA-u, nitko drugi nije”, zaključuje Primorac.

 LAKTAŠIĆ: BIT ĆE I GORE

– Uspjeh učenika ne ovisi samo o kvaliteti učitelja, nego prije svega o suportu roditelja, i uvjetima rada u školi. U školama radi veliki broj ljudi koji nemaju adekvatnu stručnu spremu, i učenici su očito zakinuti. Ako se društvo nastavi ovako odnositi prema obrazovanju, može očekivati još lošije rezultate – kaže Zvonimir Laktašić, predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja (SHU).
Teret lošeg plasmana hrvatskih đaka ne smije se, kaže, staviti samo na leđa učitelja, jer su za to odgovorni i uprava škole, lokalna zajednica i roditelji koji nemaju vremena za djecu.