Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Jurin: Vladin program mogao bi promijeniti gospodarsku sliku u zemlji

07.12.2011. 23:00
Jurin: Vladin program mogao bi promijeniti gospodarsku sliku u zemlji


Po prvom čovjeku zadarskog Jadran Investa Mladenu Ninčeviću, nova hrvatska vlada trebala bi prije svega uskladiti pravnu regulativu. Direktor TCG-a Željko Uzelac smatra da javne poruke gospodarstvenika, osobito onih uspješnih, nemaju smisla


Izborni rezultat daje priliku Hrvatskoj da dobije stabilnu Vladu. Takva vlada ne mora nužno ulaziti u nepotrebne kompromise koji su nas, iz iskustva znamo, skupo koštali u doslovnom smislu riječi. Previranja u Europi, ali i za nas zbog našeg geostrateškog položaja posebno važna globalna previranja, izazov su novoj Vladi, ali i cijelom hrvatskom društvu. Hrvatska, već dugo traži jasan model razvoja oko kojeg bi se moglo okupiti društvo u cjelini i, ono što posebno nedostaje Hrvatskoj, to je vjera u sebe i nacionalni optimizam bez kojih nema uspjeha. U tim nastojanjima svi mogu i moraju naći prostor svog doprinosa. U kratkom, ali jasnom komentaru rezultata parlamentarnih izbora Hrvatska gospodarska komora nije samo „izrecitirala” svoj pa i politički stav o aktualnom gospodarskom trenutku, nego je ukazala kako dosadašnji model gospodarstva „po babi i stričevima” neće više proći. Posebno je zanimljivo što od nove Vlade očekuju zadarski gospodarstvenici.
Jurin optimist
Direktor Tankerkomerca i predsjednik Županijske gospodarske komore Zadar Darijo Jurin kaže da je teško ići u detalje, ali da su osnovni gospodarski potezi nove Vlade pokriveni poznatim programima vladajuće koalicije.
Smanjenje nelikvidnosti, nova ulaganja i investicije, smanjenje nezaposlenosti, samo su neki od osnovnih postulata koje mora riješiti nova Hrvatska vlada. Međutim, sve je to manje, više poznato, kao što su i poznati zahtjevi gospodarstva. Hrvatska vlada mora zahtjeve gospodarstva ukorporirati u širu društvenu, rekao bih socijalnu situaciju, što je zapravo vječni konflikt. Ja sam optimist i mislim da bi Vladin program mogao uspjeti i značajno promijeniti gospodarsku sliku u zemlji, rekao je Darijo Jurin.
Bankarski sustav ne prati gospodarstvo
Njegov optimizam ne dijele baš mnogi, posebice uspješnici. Među njima je direktor TCG-a Željko Uzelac. Uzelac smatra da javne poruke gospodarstvenika, osobito onih uspješnih, nemaju smisla. No, još otprije, Uzelac je ukazivao na bankarski sustav koji ne prati hrvatsko gospodarstvo, osobito uspješnike. Svoj komentar uskratio je i prvi čovjek HSTEC-a Željko Goja kojem su jučer, prema vlastitim riječima, bili važniji pregovori s njemačkim partnerima, nego izražavanje gospodarskih očekivanja od nove Vlade.
Po prvom čovjeku zadarskog Jadran Investa Mladenu Ninčeviću, nova Hrvatska vlada trebala bi prije svega uskladiti pravnu regulativu.
– Mi danas imamo situaciju u kojoj postoji ozbiljna neusklađenost propisa i zakona koji su predloženi od strane raznih ministarstava, a kasnije usvojeni od strane Sabora, a tretiraju jednu te istu materiju. Namjera donešenog zakona je uglavnom dobra, ali ne uvijek i provediva jer istim zakonima često nedostaju podzakonski akti koji definiraju kako ih provesti. Vi znate da sam se ja u protekloj izbornoj kampanji zalagao za razvoj golf igrališta. Zakonodavac je u zakonu o golfu propisao da je izgradnja istih od nacionalnog značaja te je propisao način izvlaštenja, a zatim isti zakon ukinuo. Zamislite poziciju investitora koji je kupio zemljište i uložio novac, a zatim u tijeku procesa država promjeni zakon te investitor ostane izložen velikom gubitku.
Ja sam predložio u mojoj predizbornoj kampanji da se golf zemljišta trebaju planirati na državnom zemljištu te tako izbjeći proces izvlaštenja, a omogućiti pokretanje investicija radova u građevini i hortikulturi i produženje turističke sezone na način dok su u Austriji i Njemačkoj golf tereni pod snijegom, kod nas su idealni uvjeti za golf i to u vrijeme prosinca, siječnja, veljače kada nam je prihod u turizmu najlošiji. Također mislim da bi u okviru Ministarstva pravosuđa trebalo osnovati jedno tijelo koje bi se bavilo usklađivanjem zakonskih prijedloga iz pojedinih ministarstava prije negoli idu na usvajanje u Sabor RH, tako bismo izbjegli neusklađenost zakona i olakšali sucima, odvjetnicima, investitorima i ostalim strankama da se izbjegne osjećaj nesigurnosti. Zakon o građenju je unutar samog zakona u mnogim dijelovima nejasan i kontradiktoran, tako da nerijetko službenici koji rade na izdavanju građevinskih dozvola zbog nemogućnosti samostalnog donošenja odluke moraju tražiti mišljenje resornog ministarstva, što uvelike produžava cijeli postupak ishođenja dozvola u graditeljstvu i, također, stvara dodatnu nesigurnost službenika i investitora. Međutim, zbog ranije spomenutih neusklađenih zakona i pravila događa se da suci donesu za slične predmete tri različite presude, jer se zbog neusklađenosti zakona moraju sami odlučiti u kojem pravcu ići.
Ninčević o problemima na terenu
Zbog toga što podzakonski akti često ne prate donesene zakone ili ne predvide probleme na terenu već kod najnovijeg zakona o legalizaciji bespravne gradnje imamo problema zbog toga što, primjerice, zakon kaže da sve što je izgrađeno do 21. lipnja 2011. se može legalizirati, a zahtjeve treba podnijeti do kraja 2012. godine. Problem nastaje jer u katastru u Zadru nije dostavljen trodimenzionalni aviosnimak od ministarstva graditeljstva te se na osnovu zahtjeva stranke ne može utvrditi je li objekt sagrađen od 21. lipnja ili poslije. Samim time proces legalizacije nije do kraja provediv. Konstruktivni službenici u uredu graditeljstva u Zadru predlažu da stranke predaju zahtjeve s onim što imaju pa će se u budućnosti slučajevi riješiti kada se dobije potpuna dokumentacija, ali se time neće riješiti problem izgubljenog vremena. Zakoni i sudstvo su temelj svake države i da bi bili dobri i provedivi mora se odrediti posebno tijelo koje će ih usklađivati uzimajući u obzir mišljenja struke (odvjetnika, bilježnika, sudaca, pročelnika u uredima za izdavanje građevinskih dozvola građevinara, geodeta i sl. ovisno o zakonu) koja radi na teoretskom i praktičnom dijelu provođenja predloženih zakona prije samog usvajanja u Saboru i tek tada ćemo imati dobre provedive zakone, a samim time i pokretanje gospodarstva, rekao je Mladen Ninčević. 
Direktorica farme krava Vigens Elvira Sterle kaže da treba prilagoditi okvir rada bez drastičnih zaokreta, ali ka boljem.
– Osobito se to odnosi na sektor poljoprivrede. Poljoprivreda je dugoročna, zahtjevna i niskoproduktivna djelatnost pa bi nagli okreti u strateškim smjerovima imali dalekosežne negativne posljedice. Mislim da se to ipak neće dogoditi i da nova vlada, u trenutku kada se očekuje ulazak u EU, neće preko noći donositi odluke koje zahtjevaju novi preustroj. Prije će biti da će Vlada tražiti dodatne smjerove razvoja što bi u konačnici bilo dobro, rekla je Elvira Sterle.


Situacija s dužničkom krizom u Europi ne obećava




Prema procjenama HGK, stanje u Europskoj uniji je vrlo ozbiljno s obzirom da se dužnička kriza širi. Osim u Grčkoj, Irskoj, Španjolskoj i Portugalu, sada već i u Italiji. Zabrinjava što se ne nalaze brza i adekvatna rješenja. Istodobno, u SAD-u dolazi do ograničavanja državnih rashoda što usporava rast gospodarstva. Kvartalni podaci o kretanju BDP-a za EU pokazuju trend usporavanja rasta i to s 2,4 posto u prvom, na 1,6 posto u drugom te na 1,4 posto u trećem kvartalu. U SAD-u trend nije tako izražen, ali je rast ipak usporen s 3 posto u prva tri kvartala 2010., na 1,8 posto u prva tri ovogodišnja kvartala. Ovakva kretanja djeluju i na snažno kinesko gospodarstvo kroz smanjivanje izvoza u EU27 i aprecijaciju juana prema dolaru čiji je rast s 10,3 posto u 2010. usporen na 9,4% u prva tri kvartala ove godine. Cijela ta situacija s dužničkom krizom u Europi, kao i poremećeni tijekovi na globalnoj razini, ne obećavaju ništa povoljniju situaciju hrvatskog gospodarstva u 2012.


Nizak realan rast BDP-a od svega 0,6 posto


Posljednje analize stanja hrvatskog gospodarstva kažu da je u prvom kvartalu ove godine ostvarena negativna stopa rasta od 0,8 posto, a u drugom kvartalu zabilježen isto toliki rast. Stoga se može zaključiti kako je u prvoj polovini ove godine hrvatsko gospodarstvo stagniralo na prošlogodišnjoj razini. Ukupan rast je najviše potaknut rastom zaliha te donekle blagim rastom osobne i državne potrošnje. No, na zaustavljanje pada BDP-a primarno je utjecao smanjeni uvoz roba i usluga. Dakle, veći je dio ukupne domaće i inozemne potražnje pokriven domaćim proizvodima i uslugama. Istodobno je na godišnjoj razini zabilježen znatan pad izvoza roba i usluga te investicija u fiksni kapital. Iako je kod većine djelatnosti zabilježen blagi rast, ipak je trend kretanja BDP-a uglavnom bio određen visokim padom bruto dodane vrijednosti građevinarstva. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, u trećem kvartalu je ostvaren neočekivano nizak realan rast BDP-a od svega 0,6 posto, pri čemu su očito povoljna kretanja u turizmu, trgovini na malo i neto robnom izvozu bili nedovoljan poticaj bržoj dinamici rasta BDP-a. To sugerira da investicije i dalje padaju. Građevinarstvo i nadalje bilježi znatan pad, ali je nastavljen i nizak rast osobne potrošnje. Pored toga, i industrijska proizvodnja bilježi relativno visok pad, minus 2,4 posto u odnosu na treći kvartal prošle godine. S obzirom na aktualna događanja u našim najvećim vanjskotrgovinskim partnerima (Italiji, Njemačkoj), kao i u cijeloj Europskoj uniji, pa i na globalnom tržištu, u četvrtom kvartalu ove godine očekuje se tek slabi rast BDP-a do blago negativnih predznaka stope rasta. Prema tome, realna stopa rasta ukupne gospodarske aktivnosti u ovoj godini kretat će se oko 0,2 posto, što znači da će tek biti ostvarena razina BDP-a iz 2006. godine. Na globalnoj razini prisutni su sve nepovoljniji gospodarski pokazatelji, pa se čak govori i o mogućnosti krize s dvostrukim dnom. To je prvenstveno posljedica visoke razine zaduženosti koja je kulminirala zbog fiskalnih poticaja za izlazak iz krize tijekom posljednje dvije, tri godine.