Knjiga značajna za Albance općenito, a ne samo Arbanase

Prof. dr. sc. Martin Berišaj, politolog, direktor Centra za albanske študije Albanica u Ljubljani u svome je izlaganju jasno istakao koliko je ova knjiga i značajna za Albance općenito, a ne samo za Arbanase i što iz nje “pravi” Albanci mogu naučiti o sebi samima

U Knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrizović u Zagrebu u predstavljena je knjiga Aleksandra Stipčevića “Tradicijska kultura zadarskih Arbanasa”. Predstavljanje je organizirano u skopu manifestacija posvećenih prazniku Dan zastave koji Albanci slave 28. studenoga. Predstavljanje knjige organizirali su Vijeće albanske nacionalne manjine Grada Zagreba, Središnja knjižnica Albanaca i Ibis grafika.
Prostor za predstavljanja knjiga i predavanja u središnjem dijelu prizemlja knjižnice bio je premalen za sve koji su željeli prisustvovati predstavljanju, tako da su mnogi posjetitelji stajali iza gledališta ili sa strane između polica s knjigama. No, unatoč gužvi i činjenici da su predstavljanje, koje je potrajalo duže od očekivanog, mnogi odslušali stojeći, zanimljivost izlaganja kojima su predstavljači predstavili knjigu i njenog autora nagradila je sve nazočne.
Povezanost s arbanaškim podrijetlom
Nakon kratkog obraćanja publici Krešimira Krnica u ime nakladnika Ibis grafike, knjigu su predstavili prof. dr. sc. Zef Mirdita, prof. dr. sc. Martin Berishaj i akademik Radoslav Katičić, a ponešto je o razlozima za pisanje ove vrijedne knjige rekao i sam autor, prof. dr. sc. Aleksandar Stipčević. Poseban začin predstavljanju knjige dali su ing. Klaudio Stipčević koji je ispričao nekoliko priča na arbanaškom govoru (uz prijevod na hrvatski za one koji arbanaški ne razumiju) i Ivica Matešić također Arbanas, književnik i časnik Hrvatske vojske koji je pročitao svoj vrlo lijep i emotivan tekst o autoru knjige pisan u prvom licu, kao da ga piše sam Aleksandar Stipčević, opisujući autorov život, njegovu ulogu u hrvatskoj kulturi, ali i čvrstu povezanost s njegovim arbanaškim podrijetlom.
U svome izlaganju prof. dr. sc. Zef Mirdita, znanstveni savjetnik u miru, pobliže je upoznao nazočne sa samim sadržajem knjige, ukratko iznijevši građu koju nam ona u pojedinim poglavljim donosi. Prof. dr. sc. Martin Berišaj, politolog, direktor Centra za albanske študije Albanica u Ljubljani u svome je izlaganju jasno istakao koliko je ova knjiga i značajna za Albance općenito, a ne samo za Arbanase i što iz nje “pravi” Albanci mogu naučiti o sebi samima.
Izuzetna knjiga
Akademik Radoslav Katičić objasnio je nazočnima vrlo jasno koliko je knjiga profesora Stipčevića znatan prinos hrvatskoj kulturi i koliko nam otvara vidike prema jednom segmentu hrvatskog društva kojeg bez ove knjige ne bismo bili na isti način svjesni. Posebno se u svome izlaganju osvrnuo na značaj nekoliko značajnih Arbanasa, primjerice jezikoslovca Krune Krstića za određivanje hrvatskog jezika spram sprskoga i značaj obitelji Dešpalj kroz dva naraštaja za hrvatsku glazbu. Uz birane riječi o autoru s kojim ga veže višedesetljetna stručna i prijateljska povezanost, Radoslav Katičić zaključio je kako je ova knjiga izuzetna i nemjerljivo vrijedna za hrvatsku kulturu, spretno formulirajući da bismo je mogli nazvati krunom autorova stvaralaštva, kad i druge njegove knjige ne bi bile jednako dobre! Na veliko je odobravanje publike naišlo i Katičićevo isticanje albanske upornosti i strpljivosti za koje smatra da su i Aleksandru Stipčeviću pomogle da prebrodi sve teškoće i napiše izvrsne radove bez obzira što mu je put ponekad bio trnovit.
Prežitak starog albanskog podrijetla
Kao zadnji izlagač, publici se obratio i sam autor objasnivši kako je dok je još kao mlad znanstvenik iz sasvim privatnih pobuda kupivši u Italiji magnetofon obilazio starije rođake i susjede Arbanase i snimao priče i zgode koje su mu oni na arbanaškom govoru pričali. Ta dugo čuvana građa postala je okosnica knjige koju danas držimo u rukama. Zanimljivo je bilo čuti i autorovo pojašnjenje kako su ga neki običaji koje su još u doba njegove mladosti Arbanasi održavali, a za koje nisu znali niti njihovi hrvatski susjedi niti Albanci iz suvremene Albanije, naveli na to da zaključi kako su neki od tih običaja prežitak starog albanskog podrijetla koji se zaboravio u samoj Albaniji, ali je ostao dugo živ u ovoj izdvojenoj zajednici Albanaca koji su se saživjeli sa svojom zadarskom okolinom.
Predstavljanje knjige završilo je pričanjem priča na arbanaškom govoru koje je ispričao ing. Klaudio Stipčević i već spomenutim esejističkim tekstom Ivice Metešića o Aleksandru Stipčeviću.
Unatoč dugom trajanju (gotovo dva sata) predstavljanje knjige potaklo je veliko zanimanje u publici i mnogi su željeli postaviti poneko pitanje ili dati neki komentar. Nakon nekoliko pitanja iz publike (jer za više nije bilo vremena), službeni dio prestavljanja koji je vrlo uspješno vodila gospođa Dorotea Kerni, završio je, no autor je još dugo ostao za stolom potpisujući knjige i razgovarajući s prisutnima.
Osim brojnih posjetitelja Albanaca, bilo je tu i predstavnika drugih nacionalnih manjina Grada Zagreba i drugih uglednih gostiju.