KONTROLA I SUZBIJANJE POPULACIJE GALEBOVA Ozbiljan problem s čijim rješavanjem već kasnimo

 „Uvođenje programa Kontrola i suzbijanje populacije galeba  klaukavca i procjena rizika prekomjerne populacije za zdravlje ljudi na  području Zadarske županije“ naziv je projekta koji je jučer predstavljen  u Domu Zadarske županije s ciljem povezivanja svih zainteresiranih dioničara na zadarskom području kojima je u interesu suzbijanje populacije galebova.
A kako se moglo čuti na predstavljanju, ono bi trebalo biti u interesu  svima s obzirom da se radi o ozbiljnom problemu sa čijim smo rješavanjem, kažu, već okasnili. Galeb klaukavac je vrlo inteligentna životinja,  izvrsno prilagođena urbanim sredinama, bez prirodnih neprijatelja, koja  se jako brzo razmnožava, a postaje sve opasniji za čovjeka. Osim napada  na ljude i otimanja hrane, pri čemu čak nije isključen ni scenarij Hitchcockovog filma Ptice, velika je opasnost i od prenošenja bakterija. Naime, u njihovom izmetu su nađene superbakterije koje su otporne na sve  antibiotike te šest od deset najozbiljnijih parazita među kojima su E.coli,  Salmonella i Campylobacter.
Kako kaže Nenad Maljković, predsjednik udruge Moj otok koja je već  počela s provedbom ovog projekta na otoku Krku, preko vode se vrlo lako mogu prenijeti na ljude, stoga su gradovi uz more s velikom populacijom ptica u većem potencijalnom riziku za domicilno stanovništvo i  posjetitelje.

Zamjena galebljih jaja
Njihova buka i izmet, na koje se ljudi najviše žale, a koji su također veliki dio problema, prema ovim scenarijima još zvuče benigno.
– Kopirali smo projekt koji je dio projekta Zdravi grad Poreč koji se pokazao jako uspješnim, a odnosi se na humani način raseljavanja galebova zamjenom njihovih jaja s lažnima. No, kao prvi preduvjet je zatvaranje hranilišta, javnih odlagališta, čiju sanaciju na otoku Krku vrlo uspješno provodimo, rekao je Maljković koji, u suradnji sa Upravnim odjelom za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Zadarske županije i Javnom ustanovom Natura Jadera želi inicirati provođenje  projekta i na zadarskom području.
Tako su jučer u Županiji o projektu govorili Nataša Basanić Čuš, koordinatorica projekta Zdravi grad Poreč, dr. Albert Marinculić, voditelj odsjeka parazitologije pri Veterinarskom fakultetu u Zagrebu i dr. Branko  Jurić, direktor Veterinarske bolnice Poreč.
Kako su istaknuli, nije cilj istrijebiti galeba, već zaštiti zdravlje domaćih ljudi i posjetitelja, a galebove vratiti na prirodna staništa, otočiće i  hridi, te im vratiti simbol dostojanstvene morske ptice.

Iskustva iz Poreštine
– Važno je shvatiti da se radi o dugotrajnom i složenom procesu, ali  može imati uspjeha. Potrebno je povezati sve dioničare. Kod nas sudjeluju jedinice lokalne samouprave, turističke zajednice i velike turističke  tvrtke koje su ranije trošile mnogo novca na potpuno neefikasne metode. Za područje Poreštine to stoji godišnje otprilike 250.000 kuna, što podijeljeno na sve dioničare ispadne vrlo mala pojedina cifra. Priključili su  nam se i Novigrad i Rovinj, a sad se uključuju i Krk i Pula. Vrlo je važno da  se širi područje kako bi raseljavanje bilo što učinkovitije, rekla je Nataša  Basanić Čuš.
Projekt na terenu provodi Veterinarska bolnica Poreč, a on uključuje:  monitoring i prebrojavanje gnijezda i galebova preletima aviona dronova, zatim nabavku lažnih jaja, podmetanje lažnih jaja u gnijezdima tijekom doba gniježđenja, kontrola i određivanje rizika te suzbijanje rizika  za zdravlje ljudi, posjetitelja i kupača. Također, tu je širenje teritorijalnog  područja obuhvaćenog projektom, senzibiliziranje javnosti i edukacija  građana o zatvaranju hranilišta i zabrani hranjenja.

U Zadru su najveći problemi u Diklu zbog odlagališta otpada i u luci  Gaženica.
Kako govori Jurić, prvo bi se trebao provesti monitoring kako bi se  uopće utvrdila cijena provođenja projekta za zadarsko područje.
– Nakon što dvije godine nemaju potomka, galebovi sele na drugo  mjesto. U gradu Poreču je smanjen broj gnijezda na krovovima turističkih objekata za 60-70 posto, a na krovovima kuća i industrijskih objekata za 40 posto. Od 2011. do 2018. je smanjen broj ptica za 1.150. Istina  je da ako se smanji broj na jednom mjestu, povećava se na drugom, ali  zato je i važno širiti područje na kojem se provodi projekt, ističe Jurić.
Svjetski poznat parazitolog Marinculić, istaknuo je da gotovo svi lučki  gradovi, turistička središta, posebice u Velikoj Britaniji, Irskoj, Francuskoj, ali i u kontinentalnim dijelovima, imaju ovaj problem.

Aplikacijom protiv galeba
– U Dublinu čak postoji aplikacija za mobitele koja detektira restorane  u kojima se može jesti u miru na otvorenom, bez galebova. U Bristolu je  od jednog para galebova u 50 godina to naraslo na 3.800! No sad koriste  ovu metodu i ima godišnje povećanje populacije za samo 1 posto. Koliko  su to inteligentne životinje pokazuje činjenica da u nekim gradovima u  Irskoj i Engleskoj galebovi čekaju zatvaranje barova kada pripiti ljudi idu  u fast food po hranu i čekaju da čovjek kupi hamburger ili nešto slično i  samo mu ga vrlo lako otmu iz ruke. Isto tako, točno znaju u koliko sati  otpad dolazi na deponij, a znaju i da nemaju puno vremena dok bager to  sve zakopa pa brzo nađu svoj obrok u tom periodu. To im je puno lakše,  brže i hranjivije nego li loviti ribu, pojašnjava Marinculić, dodajući da je  jedini način "Blitzkrieg" – krenuti odjednom na više područja, zatvoriti  hranilišta i raseljavati ih podmetanjem lažnih jaja.

Nedostatak lažnih jaja
Na predstavljanje projekata je došao mali broj predstavnika jedinica  lokalne samouprave i ostalih potencijalnih dioničara. Istaknuto je kako  se s rješavanjem ovog problema ne samo već kasni, nego je i oskudica  u proizvodnji lažnih jaja jer su patentirana i postoje samo dva proizvođača. Osim toga, kad se napravi monitoring, tek naredne godine se  može krenuti s podmetanjem lažnih jaja, a čak je 4-5 godina potrebno  da se uoče prvi rezultati provođenja projekta. Dakle, nema više vremena za gubljenje.