Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

ZADARSKI SLOVAK FILIP RUŠIN: Volio bih da ljudi prihvate beatbox kao oblik glazbe i dio umjetnosti

08.12.2020. 11:24


Filip Rušin, u svijetu glazbe poznatiji kao RushIn, 26-godišnji je Slovak koji već šest godina živi u Zadru gdje beatboxa i oduševljava svojim izvedbama te osvaja prestižne nagrade. U posljednje vrijeme pažnju je privukao pobjedom na natjecanju »Kneževa unplugged: Bee250ven«, stoga nam je otkrio više o svojim vokalnim tehnikama, kao i o prvoj školi beatboxa u Hrvatskoj.
Rušin je student koji bi sebe opisao kao kreativca kojega pokreće glazba, ali je ponekad lijen za realizaciju svih ideja. Beatbox, još relativno nepoznat na našem prostoru, tumači kao glazbu čiji su vokalni instrumenti govorni organi.


Neobični zvukovi
– Kao i ostali, stvaram glazbu, uz to postižem i određeni ugodni ambijent. Možda zvuči neljudski, ali volio bih da ljudi to prihvate kao oblik glazbe i dio umjetnosti, započinje Rušin uz šalu kako je to vrlo praktično i jeftino budući da se ne ulaže u klasične instrumente.
A sve je počelo 2007. godine kada se diljem svijeta popularizirao beatbox što je njemu bio odličan izazov koji se činio teško izvediv. Napominje i kako je htio biti poseban što mu je ova tehnika glasovnog imitiranja naposljetku i omogućila. Međutim, to je dovelo i do toga da je bio neshvaćen kao dijete, čak ni obitelj nije bila oduševljena isprva, kaže da ga sestra dan-danas »hejta« zbog tih neobičnih zvukova. Ali sve se promijenilo kada su ti zvuci postali zanimljiviji i artikuliraniji.
Potaknut tim i željom da svoja znanja i vještina prenese nekome, 2018. godine otvorio je u Zadru prvu beatbox školu, jedinu u Lijepoj Našoj što je pokazatelj nedovoljne popularnosti ovog produkta hip-hopa kod nas. Riječ je o tečajevima i podučavanju korištenja glasa, usana, jezika i usta s ciljem imitacije glazbenih instrumenata, raznovrsnih zvukova iz prirode te odlične adaptacije i stvaranja preciznog ritma, kao i scenskog nastupa uz timski rad.
– To je bio tek pokušaj, htio sam vidjeti ima li zainteresiranih u Zadru. Tada je došlo samo jedno dijete, ali u njemu sam vidio sebe. Htio sam da se ne osjeća neshvaćeno, budući da sam su mene mučile takve misli. Tako smo krenuli, a danas sve više djece pokazuje interes, sad je 15-ak polaznika, govori Rušin radosno i ponosno.


Škola beatboxa
Valja naglasiti i da Rušin ima temeljno glazbeno obrazovanje koje mu, razumije se, uvelike pomaže pri oblikovanju ritma. Usprkos neosporivom talentu, misli da su ipak važnije vježba i posvećenost pa, u skladu s tim, on svakodnevno trenira svoje govorne organe.
A osim podučavanja vokalnim vještinama, ova škola postiže i važne odgojne komponente.
– Postaju otvoreniji prema svijetu. Pomalo povučena djeca postaju samosvjesni mali ljudi čije samopouzdanje raste zbog korištenja vlastitog glasa. To mi je zapravo najpozitivnija stvar, družimo se i razvijamo njihov potencijal. Nadam se da će, u skladu s tim, beatbox prestati biti negativno percipiran, volio bih da se to gleda kao uobičajenu izvannastavnu aktivnost, tumači Rušin sve pozitivne aspekte koji su ipak suprotstavljeni čuđenju okoline.
Različite su dobne skupine, jedna se sastoji od uzrasta od 6 do 9 godina, druga pak od 10 do 14 te posljednja od 18 godina pa nadalje. Takva raspodjela temeljena je na njihovom načinu ponašanja, odnosno suzbijanju natjecateljskog duha kako bi se postizalo potpuno ugodno radno okruženje.
Prilikom otvaranja pomogla mu je udruga In Flux, a inače se radi u dvorani, dok se u doba pandemija koronavirusa i beatbox preselio u virtualni svijet. S druge strane, takav način koji je, kako kaže Rušin, teži, ali svejedno održiv, omogućio je upis dislociranih zainteresiranih polaznika pa se škola proširila na regionalnu razinu.
Nadalje, priča nam kako su se udružili beatboxeri iz Hrvatske kako bi, zajedničkim snagama glasa, popularizirali ovu glazbu speficičnog alata kao ravnopravnu umjetnost u odnosu na odavno ukorijenjena poimanja glazbe.




​Državna prvenstva i radionice
– Organizirali smo se na nacionalnoj razini, planiramo državna prvenstva i radionice, kazuje ovaj prvak beatboxa Slovačke 2018. godine.
Zasigurno se nameće pitanje kako je došao od tamo baš k nama, a razlog je prilično jednostavan. Naime, Filip je ljetovao s obitelji na Hvaru i zaljubio se u Dalmaciju. Nakon srednje škole, godinu dana učio je jezik, preselio se i počeo studirati na Sveučilištu u Zadru. Sreća prati hrabre i nije ni u jednome trenutku požalio zbog svoje odluke.
– Tu su mi članovi (a capella) grupe A.K.A Crescendo prvi pružili ruku i taj a capella svijet mi je otvorio vrata ka profesionalnom bavljenju glazbom. Zadnje dvije godine sam član benda Matija Cvek & Funkensteins i to mi je prekrasno, beaxbot se lijepo uklapa u takvu skupinu. Također, četiri sam godine i u bendu No Ordinary u Zadru, priča Rušin o svom putu protkanom nagradama koje je osvajao čak i u New Yorku i Moskvi, ali kao najveću vrijednost tih nastupa naglašava upoznavanje ljudi sa sličnim interesima.
Ove su mu godine, zbog svima znanih razloga, otkazivani nastupi pa ga posebno veseli i motivira pobjeda na natjecanju »Kneževa unplugged: Bee250ven«.
– Presretan sam, ali i iznenađen što je žiri prepoznao vrijednost beatboxa unatoč ustaljenim oblicima glazbe. Ljudi obično misle da sam komičar, zaboravljaju se elementi umjetničkog izražavanja, ali nisam klaun na pozornici, upozorava šaljivo Rušin.
 


»Ljudi obično misle da sam komičar, zaboravljaju se elementi umjetničkog izražavanja, ali nisam klaun na pozornici
Filip Rušin