Dogovorio sam se s Milanovićem

I kad bi se manje slagali nego što se slažemo, Milanović bi imao moju podršku. I kad bi imali manje dodirnih točaka s ovom vladom nego što imamo, SDSS bi tu vladu podržavao

Dr. Milorad Pupovac jedan je od trojice zastupnika Srba koji je opet ušao u Sabor. Samostalna demokratska srpska stranka bila je u djelatnim parlamentarnim koalicijama sa svim dosadašnjim vlastima poslije 2000. Postignut je i dogovor s novim izbornim pobjednicima.
Upravo je bio pravoslavni Božić. Što poručujete vjernicima pravoslavne vjeroispovijedi, ali i ostalim građanima Hrvatske?
– Prije svega, želim zaželjeti sretnu Novu godinu i čestitati Božić svim vjernicima unutar Pravoslavne crkve. Pred Hrvatskom su sigurno veliki izazovi i oni će biti zajednički i za građane hrvatske i srpske nacionalnosti. Ovo je jedan od trenutaka da se prisjetimo potrebe afirmacije identiteta Srba u Hrvatskoj i potrebe da ta afirmacija bude vidljiva u Hrvatskoj. Potrebno je da ta afirmacija iz potisnutog dijela historije dođe u vidljivi i u zajednički dio historije.
Važnost antifašizma
Srpsko narodno vijeće dodijelilo je nagradu za antifašizam Radi Bulatu i Josipu Boljkovcu. Očekujete li neke negativne reakcije s obzirom na to da je Boljkovac bio krajem prošle godine pritvoren zbog sumnji na ratne zločine u drugom svjetskom ratu?
– Antifašizam je za Srbe u Hrvatskoj izuzetno važan. To je važna komponenta kako su Srbi u Hrvatskoj doprinosili ideji slobode u Hrvatskoj, ravnopravnosti među narodima i kako su sami Srbi u Hrvatskoj izborili svoju ravnopravnost i opstanak. Boljkovac kao istaknuti antifašist, pripadnik socijalnog nacionalnog pokreta Hrvatskog proljeća i prvi ministar unutarnjih poslova samostalne Hrvatske te disident u Tuđmanovoj politici i HDZ-u nesumnjivo zavrijeđuje naše poštovanje. Isto vrijedi za Radu Bulata koji je jedan od najistaknutijih antifašista među Srbima u Hrvatskoj. Kako se Boljkovac borio za ravnopravnost Hrvatske, tako se Bulat borio za ravnopravnost Srba u Hrvatskoj. Oni su i živi simboli hrvatsko-srpskog bratstva u drugom svjetskom ratu.
Koji je vaš stav o partizanskim ratnim zločinima – treba li ih istraživati i sankcionirati?
– Prvo, činjenica je da su i partizani činili ratne zločine. Išao sam s predsjednikom Josipovićem u Tezno, na početku njegovog mandata. Treba se suočiti sa zločinima ali ne tako da se nastavlja lov na vještice i daljnja diskvalifikacija partizanskog pokreta u Hrvatskoj koja traje 20 godina.
Zločinačke ideologije
No, kaznenih progona partizanskih zločina nije bilo niti u Hrvatskoj niti u regiji?
– Da. No, oživljavanje zločinačkih ideologija iz drugog svjetskog rata bilo je upravo temeljeno na navodnoj dominaciji partizanskih zločina. Pa su partizanski zločini ispali grozniji od zločina fašista, nacista i ustaša. Oživljavanje tih ideologija je mnogo veći problem za ovo društvo.
Razgovarali ste s Milanovićem i drugim čelnicima koalicije. Kakav ste dogovor postigli?
– Postigli smo dogovor u vezi pitanja manjinskih prava, povratka izbjeglica, razvoja povratničkih sredina, integracija manjina – to smo ugradili u program vlade i to čini 7-8 posto sadašnjeg ukupnog programa vlade. Drugo je partipacija SDSS-a u tijelima vlasti u ministarstvima na razini pomoćnika ministara i voditelja pojedinih odjela te suradnja u Saboru. Treće su promjene izbornog zakonodavstva da bi se izbjegli segregacijski uvjeti za manjine na biralištima.
Što je najbitnije u tom dijelu programa vlade?
– To je nasljeđe onoga što se odnosi na povratak izbjeglica i nastavak rada na organizaciji donatorske konferencije koja je bi trebala biti organizirana u proljeće pod pokroviteljstvom Europske komisije, UNHCR-a, OESS-a. Hrvatska temeljem toga dobiva značajan novac vezan uz povratak izbjeglica i revitalizaciju područja koja su bila zahvaćena ratom – od istočne Slavonije pa do Knina. Usuglasili smo se da se donese zakon potpomognutim područjima. I treće je kako da se Srbi i druge manjine kroz obrazovnu i kulturnu politiku te politiku sjećanja vrate u sastavni dio nacionalne politike.
Nepovoljan trenutak
Postoji li zajedničko gledište u vezi stanarskih prava Srba u Hrvatskoj. To je neriješen problem?
– Taj proces zbrinjavanja je pokrenula prošla vlada. To je sastavni dio naših obveza u poglavlju 23. pregovora s EU. Zbog toga je ova donatorska konferencija važna da pomogne Hrvatskoj da te probleme riješi. Ljudima su još uvijek cijene otkupa preskupe.
Kakvi su vaši sadašnji odnosi sa Zoranom Milanovićem i koliko vjerujete u uspjeh nove vlade?
– Što se naših odnosa tiče, politika je dinamičan posao koji nosi niz potencijalnih nesporazuma. Isto tako, politika je socijalno vrlo odgovoran posao pa se mora naći načina da se konflikti i nesporazumi izbjegavaju. Ako ih se ne može izbjeći u nekom momentu, onda se mora učiniti tako da oni ne budu prepreka i smetnja za neki sljedeći moment. Moji odnosi s Milanovićem su takvi da predstavljaju kvalitetan radan i sadržajan politički posao u kojem on može računati na moju podršku i na podršku SDSS-a. U realizaciji programa koji je zajednički, a mi imamo dvije decenije političkog rada i iskustva i to smo nesebično spremni podijeliti s njim i njegovom vladom u cjelosti. Volio bih da se vladi lijevog centra po drugi put ili po treći put ne događa da u najdelikatnijim momentima treba pronaći spasonosne odgovore za Hrvatsku. Bilo je to 1990., drugi put 2000., treći put 2011. Iako su te okolnosti i godine različiti, po razmjerima tereta i po razmjerima opterećenja su nesumnjivo usporedive. Dakle, vlada je dobila mandat u najnepovoljnijem trenutku za Hrvatsku općenito. Zbog lošeg ekonomskog stanja, zbog izrazite devastacije politike i vjere u nju. I zbog izrazitog otuđenja političkog posla iz sfere politike u sferu medija i sferu financijskog kapitala. Dvadeset godina smo samostalno gradili zemlju koja će biti članica EU, a danas je ta samostalnost na krhkim nogama, a Unija je u turbulentnim vodama.
Nacionalni izazov
 A Zoran Milanović treba odgovoriti na sva tri izazova i kad bi se manje slagali nego što se slažemo, on bi imao moju podršku. I kad bi imali manje dodirnih točaka s ovom vladom – SDSS i sam pripada lijevoj političkoj sceni – mi bismo ovu vladu podržavali. To je naprosto nacionalna odgovornost i nacionalni izazov i tu priliku koju imamo nećemo propustiti. Za ove izazove će trebati ne samo podrška unutar vladajuće većine, nego i neka vrsta drugačije političke kulture u Hrvatskoj. Kulture koja će biti više usmjerena prema dogovaranju i dijalogu a manje prema ideološkom sljepilu i političkoj konfrontaciji. U tom smislu je Milanovićev govor u Saboru bio vrlo dobar, jer nije prozivao nego je pozivao. Ako ostane na tom tragu da poziva i okuplja ono što ima u koaliciji, onda sve ove ozbiljne izazove, ova vlada bi mogla proći bolje nego 1990. ili 2000. godine.

Točke dogovora

1. dogovor u vezi manjinskih prava, povratka izbjeglica i razvoja povratničkih sredina
2. partipacija SDSS-a u tijelima vlasti na razini pomoćnika ministara i voditelja pojedinih odjela
3. promjene izbornog zakonodavstva da bi se izbjegli segregacijski uvjeti za manjine

Osvijetliti ratne dogovore

Je li rat bio dogovoren, ili barem neke faze tog rata? Mnogima je taj rat itekako odgovarao.
– Nema sumnje da su elementi dogovora postojali. Tko se s kim dogovarao – to je potrebno istražiti. Za to je potrebna otvorenija politika i s hrvatske i sa srpske strane i za to je potrebna drukčija historiografija nego što je mi imamo. Osvjetljavanje toga će pomoći ljudima. Trebalo je da se stvore jednonacionalne države, trebalo je da se stvore nove interesne grupe ili nove elite za redistribuciju nacionalnih bogatstava. Rat nije bio rezultat historijskih mržnji nego rezultat oživljavanja ideja koje su se temeljile na historijskim mržnjama.

Najgore – ne spominjati srpsko ime

– Govora mržnje prema Srbima ima na dva načina, tako da se direktno iskazuje mržnja prema Srbima u Hrvatskoj i tako da se ne spominje srpsko ime. Ako treba nešto riješiti – lakše ćemo riješiti ako ne kažemo da rješavamo za Srbe. Obje stvari treba promijeniti. Za ovo drugo ova vlada ima posebnu odgovornost.