Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Revizija pokopala rad “Mladineovog fonda”

Autor: Bojana Mrvoš Pavić

08.01.2013. 23:00
Revizija pokopala rad “Mladineovog fonda”

Foto: Adam VIDAS



Radi se o nalazima državne revizije poslovanja Fonda za zaštitu okoliša u 2010. godini kada mu je na čelu bio Vinko Mladineo koji je po istragama za aferu Fimi-medija, odlagališta mulja Obrovac i sumnje u muljanje s PET ambalažom


U Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, o čijem radu resorni ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović nema lijepih riječi, i državna je revizija za 2010. godinu utvrdila brojne nepravilnosti i propuste. Rječ je o fondu koji od svih onečišćivača okoliša, pravnih i fizičkih osoba, prikuplja ekološke naknade, novac koji bi onda trebao usmjeravati u projekte zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Kako je ranije pisao naš list, Fond nije više od dvije godine raspisao niti jedan natječaj za projekte očuvanja i poboljšanja okoliša, a svake godine na račun naknada prikupi više od milijardu kuna.
Nadzor tijeka novca
Na čelu Fonda, koji danas broji 178 zaposlenika, za razliku od dvadesetak njih, koliko ih je imao prilikom osnivanja prije devet godina, do 2011. se nalazio Vinko Mladineo, još uvijek pod istragama u slučaju Fimi medija, odlagališta mulja Obrovac i sumnje u malverzacije s PET ambalažom. Mnoge je nepravilnosti, na zadovoljstvo onih koji Fondu plaćaju naknade za ambalažu stavljenu na tržište, tamo sada pronašla i Državna revizija. Utvrdila je nepravilnosti i propuste koji se odnose na prihode, gospodarenje posebnim kategorijama otpada, pilot projekt i slično.
U 2010. godini Fond je ostvario ukupne prihode od 1,040 milijarde kuna, od čega su mu najviše, 484 milijuna kuna, platili proizvođači i uvoznici proizvoda od kojih potječe ambalaža odnosno, kasnije, ambalažni otpad. Makar je Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu određeno da svoje ekološke namete proizvođači uplaćuju na poseban račun Fonda, namijenjen za potrebe gospodarenja ambalažnim otpadom, Fond taj račun nikad nije otvorio, i sve što mu stigne ide na isti, zajednički račun, što znači da je puno teže nadzirati tijek novca, i provjeravati troši li se on namjenski.
Iz Eko Ozre, udruženja tvrtki koje na tržište, plasirajući svoje proizvode, stavljaju i ambalažu, za čije kasnije zbrinjavanje plaćaju visoke ekološke naknade, pozdravljaju nalaze državne revizije kojim se konačno, napominju, priznaje ono na što oni upozoravaju sedam godina – posebni su računi neophodni kako bi se svaki sustav mogao pojedinačno nadzirati.
Pokusni projekti
Kako podsjeća direktorica udruženja, Dragica Bagarić, dugo već upozoravaju i na zaključak revizije koji kaže kako sustav upravljanja ambalažnim otpadom nije u potpunosti obuhvatio sve kategorije ambalaže (destilirane vode, tekućine za vjetrobranska stakla, ulja, octa i drugih), iako oni, proizvođači proizvoda pakiranih u navedenu ambalažu, plaćaju naknadu za zbrinjavanje. Nije, u konačnici, riješeno niti zbrinjavanje inozemnog ambalažnog otpada.
Državna revizija, nadalje, navodi da je Fond započeo s  ostvarivanjem pokusnih projekata, iako za to nisu bili ostvareni preduvjeti, a općenito se navodi i to kako nisu vidljivi kriteriji na temelju kojih su Ministarstvo zaštite okoliša i Fond utvrdili vrste i iznose naknada. Postojeći sustav u Hrvatskoj “poseban” je, naime, po tome što je država istovremeno i regulator i tijelo zaduženo za provedbu sustava, i to se pokazalo nespretnim rješenjem.
Između ostalog, navodi se također u revizijskom izviješću, Fond nije pravodobno uspostavio kontrolu količina i kvalitete ambalažnog otpada predanog oporabiteljima, te su skupljači i oporabitelji obračunavali veće količine otpada od stvarno predanih oporabitelju, a sve je utjecalo na povećanje rashoda gospodarenja otpadom.
Prije uspostave odgovarajuće kontrole zaposlenika Fonda u svibnju 2010. godine, navodi se, trgovačko društvo je mjesečno obračunavalo usluge skupljanja i oporabe za oko 1,3 milijuna kuna više od obračunatih nakon uspostave kontrole.