Godina u kojoj su prihodi bitno nadmašili dolaske i noćenja!

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika martinazd
Hrvatski turizam končno na putu od brojanja gostiju i noćenja ka brojanju prihoda
Ako citiramo ministra Cappellija i kažemo da smo imali 5% više gostiju, odnosno 2,40 % više noćenja, ali rast prihoda od 9%, uz 20-postotno povećanja turističke potrošnje, rekli smo sve
SERGEJ DRECHSLER NOVI LIST
Ministar Cappelli je primio i prosljedio najbolje ovogodišnje »čestitke«

Kada je Hrvatska narodna banka (HNB) priopćila: Višak tekućeg računa platne bilance u trećem tromjesečju je 4,57 milijardi eura, jer je na računu usluga u trećem tromjesečju ostvaren višak od 6,63 milijarde eura, pri čemu je od inozemnih turista ostvaren prihod od 6,64 milijarde eura, što je za 552,6 milijuna eura, ili 9,1 posto više nego u trećem kvartalu prošle godine, »svi junaci (ovoljetne jadikovke) mukom zamukoše«. Iskreno rečeno, iznenađenje zavlada i među »normalnima«, makar se ministar trudio, a i branio, i tijekom ljeta dajući podatke o fiskaliziranim računima, prihodima ugostiteljstva i turizma,.. a koji su ukazivali da smo s novcima bolji nego sa brojem gostiju i noćenja. Dakle, konačno je došlo to doba kojem se godinama nadamo, da ne samo da su važniji novci nego broj gostiju, nego su i veći!

HNB i platna bilanca trećeg (»turističkog«) kvartala

Počelo je objavom HNB-a kako je Hrvatska u trećem tromjesečju ostvarila višak na tekućem računu platne bilance (što bi banalno rečeno bilo sravnjivanje svih deviznih transakcija iz i u zemlju) u iznosu od 4,57 milijardi eura, što je za 771 milijun eura, ili 20,3 posto više nego u istom razdoblju lani. Rečeno je kako su tome pridonijela pozitivna kretanja na svim podračunima, ali posebice usluga - zbog daljnjeg rasta prihoda od turizma. Naime, znano je kako je treći kvartal odnosno razdoblje 7.,8. i 9. mjeseca u ovoj zemlji navlastito - turistički kvartal.
»Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu na kraju trećeg tromjesečja iznosio je 4,3 posto BDP-a, što je za jedan postotni bod više nego u cijeloj 2018. godini«, ističu analitičari središnje banke u komentaru platne bilance, te napominju kako je rastu viška na tekućem i kapitalnom računu u trećem tromjesečju ove godine najviše pridonio rast neto izvoza usluga.
Tako je na računu usluga u trećem tromjesečju ostvaren višak od 6,63 milijarde eura, što je za 8,6 posto više nego u istom razdoblju lani, odnosno više za 500 milijuna eura. Pritom je rast prihoda od turizma tijekom glavne turističke sezone bio primjetno snažniji negoli godinu prije (9,1 posto nasuprot 5,6 posto)«, istakli su analitičari središnje banke.
U trećem je tromjesečju od inozemnih turista ostvaren prihod od 6,64 milijarde eura, što je za 552,6 milijuna eura, ili 9,1 posto više nego u trećem kvartalu prošle godine. Turistička, pak, potrošnja rezidenata u inozemstvu (dakle naša vani, jer i ovdje su se ljudi blago »podebljali«) blago je porasla, za 2,2 posto, na 386,4 milijuna eura.

U 9 mjeseci 9,45 milijardi eura od turizma

Podaci HNB-a za prvih devet mjeseci pokazuju da je prihod od inozemnih turista iznosio 9,45 milijardi eura, što je za 768,9 milijuna eura, ili 8,9 posto više nego u razdoblju siječanj-rujan prošle godine.
Dodati je kako su pozitivna su kretanja u trećem tromjesečju ove godine zabilježena i na računu roba, makar smo tu u vječnom manjku kao dezindustrijalizirana zemlja, pa je manjak iznosio 2,36 milijardi eura, što je ipak za 20-ak milijuna eura manje nego u istom razdoblju prošle godine.
»Pritom je godišnja stopa rasta robnog izvoza iznosila 7,9 posto, u usporedbi s 8,8 posto ostvarenih u istom razdoblju 2018. godine. Međutim, još se snažnije usporio robni uvoz, pri čemu je zabilježena godišnja stopa rasta od 4,1 posto, a godinu dana prije bila je 8,2 posto«, navodi se u komentaru. Odnosno izvezlo se robe u vrijednosti 3,42 milijarde eura (+ 248,8 milijuna eura) ali uvezlo roba 5,78 milijardi eura (+ 228,1 milijun eura).
I manjak na računu primarnog dohotka bio je manji (na žalost uvelike zahvaljujući snažnom rastu prihoda od »privremeno« zaposlenih osoba u inozemstvu). Na računu sekundarnog dohotka u trećem je kvartalu ostvaren višak u iznosu od 546 milijuna eura, što je za 91 milijun eura više nego u istom lanjskom razdoblju, jer na računu kapitalnih transakcija višak je povećan za 72 milijuna eura, na 222 milijuna eura čemu je najviše pridonio snažan rast neto prihoda od transakcija s proračunom EU-a...

Priopćenje iz Ministarstva turizma

Naravno da je uslijedila automatska reakcija iz Ministarstva turizma priopćenjem kako su prihodi od stranih turista su u devet mjeseci ove godine iznosili 9,44 milijardi eura, što je 9 posto više nego u istom razdoblju 2018., a za isti postotak ti su prihodi rasli i u trećem ovogodišnjem tromjesečju.
Komentirajući tih 769 milijuna eura više nego lan ministar Gari Cappelli ističe:
»U fokusu ove Vlade je rast i razvoj kvalitetne turističke ponude, a ovogodišnji rezultati najbolji su dokaz povećanja vrijednosti ponude hrvatskog turizma u kojemu bilježimo gotovo dvostruko veću stopu rasta prihoda od stope rasta turističkog prometa.«
Poručuje i kako se očekuje da će se tijekom 2020. uz uvođenje Hrvatske turističke kartice turistički prihodi povećati za dodatnih 1,35 milijardi kuna, makar se tu, potencijalno, radi o našim novcima, ako nam ih poslodavci odobre.
Kako je treće tromjesečje 2019., s rastom od 9% donijelo 6,64 milijarde eura, ili 553 milijuna eura više nego lani istaknuto je kako je u trećem tromjesečju ove godine ostvareno - 70,3 posto od ukupnih devetomjesečnih prihoda od stranih turista!

Ministarstvo turizma: Planovi i mjere u 2020. godini

Strategija razvoja hrvatskog turizma za razdoblje poslije 2020. te uvođenje hrvatske turističke kartice kao mjere za poticanje potrošnje u domaćem ugostiteljstvu i turizmu glavne su aktivnosti kojima će se u 2020. godini baviti Ministarstvo turizma.
Osnovni cilj hrvatske turističke kartice je poticanje domaće ugostiteljsko-turističke potrošnje, a time i udjela domaćih turista u ukupnom turističkom prometu, kao i porast popunjenosti smještajnih i drugih ugostiteljskih kapaciteta, smanjenje sezonalnosti i povećanje primitaka radnika po osnovi radnog odnosa.
Poslodavci će zaposlenicima, prema mogućnostima, moći uplaćivati neoporezivi dio dohotka do 2.500 kuna, koje će moći koristiti isključivo za plaćanje ugostiteljskih i turističkih usluga, a pravo na to imaju radnici u ugovornom radnom odnosu (na određeno ili neodređeno vrijeme, obrtnici, djelatnici slobodnih zanimanja i poljoprivrednici).
Ministarstvo turizma će tu mjeru provoditi u suradnji sa poslovnim bankama, koje će odabrati i s njima sklopiti sporazum nakon što se prijave na već otvoreni javni poziv. Banke bi do kraja travnja 2020. trebale početi izdavati Hrvatsku turističku karticu.
Procjenjuje se da će ključni učinci uvođenja ove mjere biti direktni neto prihodi od oko milijardu kuna godišnje, dok se ukupni potencijal generiranja direktnih i indirektnih neto prihoda procjenjuje na 1,35 milijardi kuna godišnje. Također se procjenjuje i da bi ta mjera mogla utjecati na direktni broj zaposlenih od 3.500 ljudi, a posredno induciranim zapošljavanjem ukupni utjecaj na broj zaposlenih se kreće oko 5.000 ljudi u razdoblju primjene mjere.
Novostvorena vrijednost te mjere kao zbroj realizirane dobiti i plaća zaposlenika procjenjuje se na oko 800 milijuna kuna godišnje, dok procijenjeni utjecaj na nove investicije u sektoru iznosi četiri milijarde kuna u cijelom razdoblju primjene.

20% veća turistička potrošnja

Ministar Cappelli je posebno istakao 20-postotnog povećanja turističke potrošnje koja je u 2019. narasla na 97 eura po turistu, u odnosu na 2017. kada je iznosila 79 eura. Potrošnja je najviše porasla u hotelima koji su došli na prosjek od 144 eura, privatni smještaj je na 94 eura po gost/danu, dok je u kampovima potrošnja oko 62 eura. »Turisti sve više troše u Hrvatskoj, a dolaze nam najviše osobe u dobi između 30 i 50 godina koje prosječno zarađuju više od 3,5 tisuće eura«, rekao je ministar pozivajući se na rezultate TOMAS istraživanja. U Zagrebu je prosječna potrošnja po gostu 200 eura i značajno je veća nego na obali, jer u glavni grad dolazi druga vrsta gostiju koji borave kraće, svega 2 do 3 dana.

Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno