Avion letio prenisko, mjesto pada minirano?

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
potraga_cessna5
Filip BRALA
Potraga se nastavlja i danas

Jučer oko 13.30 pronađeni su prvi tragovi za koje se pretpostavlja da pripadaju nestalom zrakoplovu. Radi se o nekoliko papira koji se uobičajeno nalaze u avionima. Papiri su na sebi imali oznaku HMC 22 uz pomoć čega se brzo došlo do spoznaje da je riječ o uputama za korištenje slušalica. Međutim, budući da se radi o vrlo laganim predmetima, sama pozicija nestalog  zrakoplova  Cessna 303  može biti i prilično udaljena od mjesta pronalaska papira. Predmete su pronašli pripadnici Specijalne policije i HGSS-a sjeverne strane Vaganskog vrha, južno od doline Vagan a na samom rubu sjeverne strmine vršnog grebena na visini od 1.250 i 1.350 metara.

- Pronađeni papiri imaju oznaku Zračne luke Zagreb, a jedna od zadnji zabilježenih brzina Cessne na radaru jest oko 300 km/h, rekao je odmah nakon pronalaska paira glavni istražitelj za zrakoplovne nesreće Dinko Vodanović.

Pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić dodaje da je područje minski sumnjivo,  akretanje je sigurno isključivo po razminiranoj stazi. Što više, kaže Prizmić, u potragu će se morati uključiti i Hrvatski centar za razminiranje kako bi se osigurao pristup iako je do samog područja probijen pu s ličke strane Velebita.

 

Međutim, niti četvrti dan potrage za srušenim zrakoplovom Cessna 303 i njenom posadom ne daje rezultate. Niska naoblaka, vrlo duboki snijeg i visoka vlažnost još uvijek ne dopuštaju efikasnu potragu,u kojoj na obroncima Velebita sudjeluje preko 100 spašavatelja.  Zbog toga još uvijek nije uspjelo pretraživanje grebena iz helikoptera.  Osim 53 spašavatelja iz svih hrvatskih stanica  Gorske službe spašavanja, u potragu su se uključili i planinska satnija BSD HV (Bojna za posebna djelovanja) i pripadnici Specijalne policije. Tu su i dva vojna helikoptera Mi8 MTV-1 i policijski Augusta Bell 212. Oko 20 gorskih spašavatelja cijelog se dana izmjenjivalo u helikopterima koji su bili u potrazi, ali i koji su u svakom trenutku bili spremni spustiti se na bilo koje mjesto na kojem bi se pronašao avion. Naravno, uz preduvjet da to vremenske prilike puštaju. Uz sve to, preko 30 članova HGSS-a sa sjeverne i južne strane pruža logističku podršku ljudima na terenu. Dio spašavatelja će se nakon potrage povući u dolinu, a dio će prespavati na skloništu u Strugama i šatorskom logoru na sjevernoj strani zone pretraživanja.  Pretraživanje sjevernog, minski sumnjivog područja, preuzet će policija i pirotehničari, a  pretraživanje  vršnih dijelova nastavit će HGSS, Specijalna policija i BPD.   

U akciju se uključio i najpoznatiji hrvatski alpinist Stipe Božić koji je odmah po slijetanju s Velebita izjavio da se vremenske prilike na Velebitu ne razlikuju od onih na Himalajama.

- Vrlo je niska oblačnost, nekih 500 m i dok se ne razbistri vrijeme teško je davati prognoze. Ekipe HGSS-a se se neprestano smjenjuju na terenu jer po ovakvom nevremenu teško jedna ekipa može ostati duže na terenu. Za ilustraciju, naše nepromočive vreće za spavanje umotane u najlonske cerade, su promočile, pa onda možete zamisliti kakvo je stanje na terenu, rekao je Stipe Božić vračajući se s predjela Crljenog Kuka.

To je zapravo lokacija zadnje pretpostavke pada zrakoplova. Božić kaže da u zoni njegovog pretraživanja gotovo i da nije bilo snijega. Snijeg su gorski spašavatelji počeli gaziti tek negdje oko 1.300 m nadmorske visine. Međutim uvjeti su takvi da je zbog male vidljivost postojala opasnost da se izgubi kontakt među samim spašavateljima. Uz to, dodaje Božić, u onim predjelima gdje ima snijega, skije se ponašaju kao jedro, pa se odustalo od prelaska nekih 30-tak metara preko grebena u blizini Vaganskog vrha, u kojeg se pretpostavlja da je udario avion.  Najbolji hrvatski alpinist svih vremena dodaje da su on i članovi njegovog tima u jednom trenutku osjetili neki mirisi, kerozina ili paljevine, ali Stipe Božić kaže da je i to premalo da bi se odredilo odakle taj miris dolazi. Božić kaže da je moguće, po ovakvim vremenskim uvjetima, da spašavatelji jednostavno mimoiđu mjesto pada zrakoplova.

U međuvremenu, u glavni stožer potražne akcije, smješten nedaleko od hotela Alan u Starigradu, stigao je i ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko. Nakon kratkog „briefinga" u zapovjednom vozilu potrage Karamarko je izrazio zadovoljstvom na koji način surađuju pripadnici Specijalne policije, HGSS-a i HV-a.

- Locirana su moguća mjesta pada. Očekujemo da se vrijeme malo popravi i da potragu realiziramo. Izvjestili su me da su vremenske prilike takve da su specijalci morali puzati po snijegu da ih vjetar ne odnese, rekao  je Karamarko, dodajući da nema potrebe za stranom pomoći, jer ćehrvatske snage na terenu sigurno realizirati potragu.

Nešto kasnije ministra su informirali da je zrakoplov na prilasku Zračnoj luci Zadar smanjio visinu,  ali su meorološki uvjeti doveli do zatajanje jednog od sustava upravljanja. Ta, za sad spekulacija, a  na nju ukazuju i neki piloti na terenu, mogla bi biti pravi razlog nesreće. Naime, moguće je da je u svega nekoliko desetak sekundi došlo do smrzavanja upravljivih djelova Cesne 303 i da s njom kasnije nije bilo moguće manevrirati.

Specijalci su ministra Karamarka obavijestili da se preko GPS uređaja skenira svaka pozicija specijalaca na terenu.  Pozicije se kasnije prebacuje u kompjutor u pokretnom stožeru. Zatim se stanje prati preko tzv.  3D projekcije Velebita, čime se ne samo koordinira nego i smanjuje potražna površina.

 Stipe Božić je potvrdio da su i njega obavjestili da se mjesto pada, skenirano radarima iz Zagreba i s Kozjaka, proteže površinom 300 X 300 m. Međutim sve te termovizije, GPS-ovi, kompjutori i suvremeni tracking sustavi pali su pred prirodnim čudima Velebita, što je mnoge jučerostavilo u nedoumici.   Što više, a prema vrlo dobro obaviještenim izvorima, Vodanovićeve riječi kako su dokumenti pronađeni baš na mjestu gdje su radari locirali moguće mjesto nesreće potvrđuju pretpostavke da se mjesto pada zrakoplova zna, ali da mu se ne može prići bez helikopterske podrške. Bilo kako bilo još uvijek se čeka milost Božja i „rupa" u oblacima koja bi omogućila prilazak helikoptera i spašavatelja mjestu nesreće.

 PROPUŠTEN "ZLATNI SAT SPAŠAVANJA"

U cijeloj akciji čulo se dosta povike na Državnu upravu za zaštitu i spašavanje. Neke od informacija su govorile da je na mjesto pada nesreće upućen školski zrakoplov Pilatus PC-9 umjesto helikoptera 3-5 helikoptera Bell 206 B koji također baziraju na zrakoplovnoj bazi u Zemuniku. Time je propušteno reagiranje u tzv. zlatnom satu spašavanja, kad je bilo čak moguće spašavanje i ranjenih članova posade koju su činili redom iskusni zrakoplovci Gerd Govejšek (63), Aleksandar Saša Walter (49), Miljenko Bartolić (61) i Zvonko Kelek (58). Ravnatelj  DUSZ-a Damir Trut, koji je jučer također bio na terenu, rekao nam je da još nisu završeni standardni operativni postupci po kojima će DUSZ biti taj koji će koordinirati akcije ovakvog tipa. U međuvremenu, policija je nadležna za ovakve akcije  i u njenoj je ingerenciji vođenje akcije na Velebitu. Trut je najavio da će uskoro u Hrvatskoj biti testiran uređaj kojeg su DUSZ-u ponudili Danci, a koji bi za razliku od više puta spominjanog ELT-a, puno više vremena odašiljao signale za praćenje. Ako se uređaj pokaže efikasnim, uveo bi se kao obavezni dio opreme u sve zrakoplove, ali i u brodove i brodice koji se kreću hrvatskim akvatorijem.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno