Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Kako približiti medije i turizam

Autor: Ante Rogić

08.02.2010. 23:00
Kako približiti medije i turizam


Na osnovu istraživanja i po sugestiji i iskustvu čelnih ljudi turističkih zajednica, uočila se potreba za educiranjem turističkih djelatnika za javne nastupe, kao i potreba za izradom priručnika za odnose s medijima putem kojeg bi se osvijestila i u praksi pokazala vrijednost komunikološki profesionalno oblikovanih poruka jer turistički diskurs uvjetuje prilagodljivost načina komuniciranja s posebnom javnosti


Josipa Caktaš magistrirala je 2009. na poslijediplomskom studiju iz informacijskih znanosti Sveučilišta u Zadru, te stekla akademski stupanj magistra znanosti (znanstveno područje: društvene znanosti, znanstveno polje: informacijske i komunikacijske znanosti, znanstvena grana: komunikologija).
Magistarski rad pod naslovom ‘Odnosi turističkih zajednica Splitsko-dalmatinske županije s medijima’ branila je pred stručnim povjerenstvom u sastavu prof. dr. sc. Želimir Pašalić, prof. dr. sc. Josip Vidaković i prof. dr. sc. Stjepan Malović.
Nakon što ste diplomirali iz prirodoslovnih znanosti, odlučili ste se za temu iz polja informacijskih znanosti. Kako je došlo do odabira ove teme magisterija?
– Još sam od malena razvijala svestranost pokazujući zanimanje za različita područja djelovanja. Tako je i diploma Sveučilišta u Splitu, gdje sam stekla zvanje profesora biologije i kemije, prirodan slijed razvijanja interesa u području komuniciranja. Uspješna komunikacija u radu s mladima, te problematika poslovanja uzrokovana komunikacijskim kategorijama motivirala me na traženje načina koji bi omogućili bolje prenošenje znanja i kvalitetniju suradnju s učenicima i kolegama.
Iskoristiti utjecaj medija
Slijedom radnog iskustva izvan struke, u okviru napredovanja u tvrtkama gdje sam obavljala edukaciju djelatnika u području strategije komuniciranja te prodajne psihologije, imala sam priliku prisustvovati seminarima retorike. Susret s međunarodnim ekspertima na području novih oblika poslovnog komuniciranja motivirao me da potražim u Hrvatskoj instituciju u okviru koje bih se mogla dalje usavršavati. Imala sam sreću upoznati stručnjake koji su me uputili na tada tek osnovan poslijediplomski znanstveni magistarski i doktorski studij iz informacijskih znanosti, Odjela za turizam i komunikacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru.
Što prikazuje Vaš magistarski rad?
– Splitsko-dalmatinska županija je regija koja ima potencijala za efikasno upravljanje turizmom vlastitog područja za čije je ostvarenje ciljeva potrebno u poslovnom usklađivanju uključiti prilagodbu, te uređenost i na komunikološkom području. Mediji, kao platforma kojom se koristi turistička djelatnost, trebaju poslužiti za ostvarenje ciljeva djelovanja. Stoga utjecaj masovnih medija na mišljenje, stavove, pa tako i odluke javnosti, treba iskoristiti u suvremenom poslovanju.
„Odnosi turističkih zajednica Splitsko-dalmatinske županije s medijima” naslov je magistarskog rada u kojem je cilj istraživanja bio utvrditi na koji način su odnosi s medijima uključeni u poslovanje turističkih zajednica Splitsko-dalmatinske županije, kao i utvrditi razmišljanja ispitanika (direktora turističkih zajednica gradova i općina Županije) o ulozi odnosa s medijima u turističkom komuniciranju te prijedloge o unapređenju odnosa s medijima u poslovanju turističkih zajednica.
Kroz istraživanje se nastojao razjasniti problem koji se odnosi na razlučivanje elemenata koji utječu na poslovanje turističkih zajednica, a u okviru su odnosa s medijima i zadaće djelovanja turističkih zajednica.
Koliko Vam je vremena trebalo za izradu rada i čime ste se sve služili?
– Istraživanje je obuhvatilo turističke zajednice gradova, općina i mjesta Splitsko-dalmatinske županije koje nose različite spoznaje u poslovnim procesima obzirom na korelaciju njihova djelovanja sa strategijom i zadacima u kategoriji turizma na razini Županije. Svakodnevna iskustva, događaji, temelj djelovanja, komunikacijski alati u odnosima s medijima i drugi podaci koji govore o načinu implementiranja odnosa s medijima u poslovanje turističkih zajednica čine istraživački materijal koji je prikupljen kroz tehniku dubinskog intervjuiranja u periodu od veljače do kolovoza 2008. godine.
Medijska pismenost
Koji bi bio doprinos znanosti ovog rada?
– Dosadašnja istraživanja o medijima i turizmu uključuju teme poput utjecaja medija na razvoj turizma, na različite turističke projekte, stvaranje imidža, formiranje pozitivnog stava destinacijske javnosti, društvene odgovornosti medija i slično. Saznanja u ovom radu mogu poslužiti za poticanje konkretnih promjena u poslovanju turističkih zajednica koje su nužne za ostvarenje komunikacijskih ciljeva jer danas uspješno komuniciranje s medijima u turizmu podrazumijeva savladavanje znanja i vještina u području medijske pismenosti. Doprinos ovog rada svakako je nastojanje da se stručna i znanstvena javnost više bavi ovom tematikom. Na osnovu istraživanja i po sugestiji i iskustvu čelnih ljudi turističkih zajednica, uočila se potreba za educiranjem turističkih djelatnika za javne nastupe, kao i potreba za izradom priručnika za odnose s medijima putem kojeg bi se osvijestila i u praksi pokazala vrijednost komunikološki profesionalno oblikovanih poruka jer turistički diskurs uvjetuje prilagodljivost načina komuniciranja s posebnom javnosti. Djelovanje turističkih zajednica temeljeno je na karakteristikama i interesu turističke destinacije, pa bi se tim slijedom edukacijski programi mogli prilagoditi po kategorijama zajedničkih destinacijskih karakteristika i ciljeva dijelova regije.
Kako ocjenjujete, nakon magisterija, suradnju turističkih zajednica s medija?
– Turizam se razvija u skladu sa sredinom u kojoj postoji. Pozitivna opredjeljenost za turističku razvojnu strategiju mora se znati iskomunicirati. Tako se javlja potreba za upoznavanjem i usvajanjem oblika, tehnika i komunikacijskih alata te korištenja medija odabranih po potrebama djelatnosti i postavljenih ciljeva.
Istraživanjem se pokazalo da turističke zajednice gradova odnose s medijima planiraju unaprijed dok većina turističkih zajednica općina isto izvodi po potrebi. Ispitanici su svjesni korisnosti medija, ali nedostaje intenzivne komunikacije i diskusije s interesnim skupinama i turističkim stručnjacima na lokalnoj i regionalnoj razini koja bi se sustavno i ciljano odvijala preko odgovarajućih medija. Ciljnim skupinama (javnostima) nije u jednakoj mjeri priključeno lokalno stanovništvo koje treba sustavno, edukativno i informativno uključiti u turistička događanja. Stoga bi osnovni cilj edukacije bio znati se poslužiti medijima kao komunikacijskim kanalom prema ciljanim javnostima, te da se sustavnim radom s medijima dobije planirani publicitet, kao i saznanje da se onaj neplanirani usmjeri u pozitivnome smjeru.
Kritički pristup medijskim sadržajima
Hoćete li se nastaviti baviti ovom tematikom?
– Bavljenje ovom tematikom sastavni je dio ne samo znanstvenog djelovanja nego i mog angažmana u kulturnoj djelatnosti. Naime, u posljednjih petnaest godina pjevanjem u ženskim klapama sudjelovala sam na mnogim kulturnim događanjima koja su bila u funkciji turističke promidžbe manjih i većih mjesta ostvarenih u organizaciji turističkih zajednica. Tako sam i kroz manje formalne kontakte stalno na izvoru informacija o važnosti i učinkovitosti prezentiranja kulturne baštine koja je u funkciji turističke promidžbe. Mogućnosti koje pružaju mediji u globalnom komuniciranju odrazile su se i na razvoj i rast interesa za glazbenu (klapsku) baštinu kako kod stranih konzumenata tako i kod novih mladih generacija. Spomenuto se odražava na „klapski bum” koji je vidljiv na glazbenoj sceni posljednjih godina.
Pojmovi poput identiteta, imidža, brendiranja, egzistiraju na osobnoj, regionalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini. Znati komunicirati ono što želiš i iskomunicirati ono što jesi, poprima novu odgovornost, ali i izazov.
Načini komuniciranja u kulturnoj, turističkoj te obrazovnoj djelatnosti okvir je u kojem moj interes za spoznajama uvijek jača. S druge pak strane radom u odgojno-obrazovnim ustanovama, kroz kontakte s mladim ljudima, suradnjom s roditeljima zapažam potrebu učenja mladih generacija za razvijanje kritičkog pristupa u primanju i poimanju medijskih sadržaja, te educiranja u komunikaciji tolerancije dobrog i smanjenje tolerancije za odgojno loše elemente.
Čime se trenutačno bavite?
– Radim kao profesor biologije i kemije. U suradnji sa Suvremenim učilištem u Splitu sudjelujem u programu osposobljavanja za glasnogovornike. Godinama pjevam u ženskoj klapi ‘Ventula’, koja je 2009. osvojila nagradu ‘Omiški leut’ na 43. ‘Festivalu dalmatinskih klapa’ u Omišu. Posebnu vrijednost vidim u očuvanju naše glazbene baštine, veseleći se svakom napretku u klapskim glazbenim projektima.
Planovi za budućnost?
– Planovi za budućnost formiraju se slijedom upisa na treću godinu Poslijediplomskog doktorskog studija informacijskih znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (polje: informacijsko komunikacijske znanosti, grana: komunikologija).


 ŽIVOTOPIS




Josipa Caktaš rođena je 1974. u Splitu, a 1999. diplomirala na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu odgojno-obrazovnih područja Sveučilišta u Splitu zvanjem profesora biologije i kemije.
Dosad je obavljala poslove voditelja  programa za izobrazbu odraslih u poslovnoj školi. Predavala je na seminarima o strategiji komuniciranja u tvrtkama u zemlji i inozemstvu, u programu osposobljavanja za glasnogovornika pri Suvremenom učilištu u Splitu.
Zaposlena je kao profesor biologije i kemije u Splitu.