Tečaj iz engleskog i dalje najtraženiji

Broj polaznika gotovo nam se prepolovio, posebice odraslih. Tečajeve jezika sada uglavnom polaze djeca i učenici jer su roditelji zbog njihovog obrazovanja spremni izvaditi i posljednju kunu iz novčanika. Sebi si to, nažalost, ne mogu priuštiti, učenje stranog jezika zbog hobija više gotovo da i ne postoji, priznaju u Pučkom otvorenom učilištu

Iako je znanje stranih  jezika danas postalo  dio opće kulture, posebice visokoobrazovanih pojedinaca te svih onih  ambicioznih osoba koji žele  nešto više od svog života, škole stranih jezika u cijeloj zemlji, a shodno tome i u Zadru  iz godine u godinu bilježe pad  polaznika.
– Broj polaznika gotovo  nam se prepolovio, posebice  odraslih polaznika. Tečajeve  jezika sada uglavnom polaze  djeca i učenici jer su roditelji  zbog njihovog obrazovanja  spremni izvaditi i onu posljednju kunu iz novčanika.  Sebi si to, nažalost, ne mogu  priuštiti, učenje stranog jezika  zbog hobija jednostavno više  gotovo da i ne postoji. Nekada  smo imali velik broj odraslih  polaznika koji su mogli platiti  tečaj stranog jezika, a danas  odrasle korisnike naših usluga  viđamo jedino onda kada su u  pitanju specijalizirani tečajevi  stručnog usavršavanja. Riječ  je o tečajevima za zaštitare,  njegovateljice i razna druga  zanimanja koja se mogu  «unovčiti», s kojima se može  lakše pronaći posao. Do prije  nekoliko godina tečajevi stranih jezika bili su glavni izvor  prihoda učilišta dok su to danas stručni tečajevi, ističe ravnateljica Pučkog otvorenog  učilišta Zadar Jagoda  Glušćević.
Raste interes za  ruski
U Pučkom otvorenom  učilištu su u ponudi engleski,  njemački, francuski, španjolski i talijanski jezik, a najviše  se traži engleski jezik.
– Na engleski jezik otpada  osamdeset posto polaznika jezičnih tečajeva, a slijedi ga  španjolski jezik. Jezik za koji  je zanimanje iz godine u godinu sve više u padu je francuski jezik, dodaje Glušćević.
Engleski jezik se najviše  traži i na Sveučilištu u Zadru.  Iako prijave za studijske programe traju do 6. srpnja ove  godine, studentska referada je  već zaprimila 388 prijava za  engleski jezik i književnost.  Sljedeći jezik koji interesira  studente je ruski jezik za koji  je do sada zaprimljeno 198  prijava, a na trećem mjestu je  španjolski jezik sa 188 prijava.
– To su tri jezika s najviše  prijava do sada, ostali jezici  imaju manji broj prijava.  Upisi ovise i o samim kvotama, koje još nisu objavljene, tako da se očekuje da će  svi studiji jezika biti popunjeni, neki u prvom, a neki u  drugom roku. Isti trend je  bio i lani. Dakako, to nije  broj sveukupnih prijava s obzirom da prijave još pristižu.  No, možemo reći da uvijek  postoji najveći interes za engleski jezik i književnost. Interes za ruski jezik i književnost raste kao i španjolski,  interes za njemački jezik je  standardno isti, dok interes  za francuski i talijanski jezik  lagano opada, naglašavaju na  Sveučilištu.
Najviše mjesta za upis u  drugom roku, kako doznajemo, uobičajeno bude na studiju grčkog i latinskog jezika.  Centar za strane jezika  Sveučilišta u Zadru ponudio  je studentima kojima je to  izborni predmet, uz ove postojeće jezike i češki jezik, ali  nije bilo dovoljno zainteresiranih.
Kao i na Pučkom otvorenom učilištu i u školi za strane  jezike Educa, profesorice Marice Meštrić, većina polaznika  čine ljudi kojima je znanje  stranih jezika neophodno  zbog posla, uglavnom nakon  završenih fakulteta ili studenti.
– Tečajeve njemačkog jezika  i hrvatskog jezika za strance  vodim već 25 godina u vlastitoj školi Educa.
Promatrajući situaciju zadnja dva desetljeća, mogu zaključiti da su oscilacije velike.  Najprije su ratna i poratna  vremena ostavila velik trag, a  onda i recesija koja se duboko  odrazila i odražava na naše  poslovanje. Ranije su ljudi dolazili na tečajeve i iz hobija, a  danas toga više nema, tečaj  upisuju uglavnom oni kojima  to treba zbog posla, naglašava  Meštrić.
U njenoj se školi dosta traže  specijalizirani tečajevi za poslove u turizmu koje, iako  mnogo rjeđe nego nekada,  koriste i razne tvrtke koje  šalju svoje uposlenike.
– Kako je u Zadru nekada  bilo mnogo više jakih tvrtki  nego sada, češće su slale svoje  ljude na tečajeve jezika, iako  se ne može reći da toga nema  ni danas, dodaje Meštrić.
Vlasnica Educe smatra da  je s obzirom na važnost turizma kod nas, zastupljenost  tema o stranim jezicima u  medijima, blago rečeno, nedovoljna, što se također  odražava na broj polaznika  tečajeva. 
– Ne treba to shvaćati kao  propagandne točke, već jednostavno češće izlaziti u javnost s temom “strani jezici” i  to od ljudi koji dnevno žive s  time, koji to dnevno rade,  zaključuje Meštrić. 
Turizam i strani  jezici
Nužnost govorenja stranih  jezika, posebice na turističkim  područjima poput Zadra je  ogromna, naglasit će i profesorica Aida Bogdan, vlasnica agencije intelektualnih  usluga Acro.
– Govoreći strani jezik bezbolno prelazite granice, slijedite misao drugih naroda, a  njihova različitost postaje bliska  i razumljiva. Ukratko, govoriti  strani jezik znači poznavati  nešto više, razumjeti više, vidjeti  dalje. Strani jezik najlakša je  prtljaga i ključ za dalje, više i  bolje ne samo u materijanom  smislu nego u bogatstvu same  osobe, ističe Aida.
Acro u gradu djeluje 17  godina, a u svojoj ponudi ima  tečajeve stranih jezika za sve  uzraste i sve razine, od početnika do budućih profesora jezika. Nude tečajeve engleskog, njemačkog, talijanskog,  francuskog, španjolskog, ruskog te hrvatskog za strance.  Krizu, kako dodaje Aida, nisu  znatnije osjetili, pao je nešto  malo samo broj polaznika starije dobne skupine.
– Rekla bih da baš sada u  recesiji ljudi se sve više okreću  nekim stvarima koje zaista  vole i koje ih oplemenjuju  poput jezika. Izdaci se svakako režu, no ne i za tečajeve  jezika. U Acru je i dalje najviše tražen engleski jezik, dok  se potražnja za sve ostale jezike sve više izjednačuje, naglašava Aida Bogdan. I dok  većina drugih škola jezika bilježi pad broja polaznika, u  jedinoj gradskoj školi jezika  specijaliziranoj isključivo za  hrvatski jezik Lin-cro ne  primjećuju da im je promet  pao.
– U posljednjih nekoliko  godina broj polaznika našega  ljetnog tečaja hrvatskog jezika  je podjednak. Nisu se osjetile  posljedice gospodarske krize.  Zanimljivo da se među polaznicima iz SAD-a prošle godine mogao primijetiti psihološki učinak krize, koja je za  njih, navodno, već prošla.
U našu školu dolaze sve  dobne skupine, od 16 godina,  što je donja dobna granica, pa  nadalje, gornje gotovo da i  nema. Među polaznicima ima  studenata kroatistike/avistike  iz svijeta, studenata drugih  struka kojima su i jezici važni,  zatim poslovnih ljudi, bankara, diplomata, poduzetnika,  učitelja liječnika… Uvijek se  nađe i onih koji uče iz ljubavnih razloga radi momka,  djevojke, muža, žene hrvatskoga podrijetla ili, pak, hrvatskoga podrijetla svojih predaka. Redovito imamo i potomke naših iseljenika. Osobito je dirljivo kad stariji ljudi  žele naučiti jezik svojega djeda ili bake, ističe vlasnik škole,  profesor Mile Mamić. 
U Lin-cro imaju često i  polaznike iz Europske komisije, Europskog parlamenta,  raznih banaka i slično.
– Polaznicima je najteže hrvatsko morfološko bogatstvo,  zatim položaj enklitika, naglasci i tako dalje. No, na  sreću ima izvrsnih udžbenika.  Služimo se njima, ali odabiremo i druge raznovrsne sadržaje kako bi učenje hrvatskog jezika bilo što zanimljivije i korisnije, naglašava Mamić.

Dalmatinci najviše govore engleski

Iz istraživanja Centara za istraživanje tržišta vidljivo je da se u Hrvatskoj najviše govori engleski jezik i to najviše u Dalmaciji. Engleskim jezikom se služi najviše ljudi u Dalmaciji (70 posto), pa Zagrebu (67 posto), te Istri s Primorjem (65 posto). Najslabije poznavanje engleskog jezika je u Slavoniji. Razlike u poznavanju engleskog ne postoje između žena i muškaraca, no velike su po dobnim skupinama. Dobna skupina između 18 i 24 godine iskazuje da ih čak 96 posto poznaje engleski. Od 25 do 34 godine starosti taj postotak malo pada, na 91 posto, da bi bio najmanji kod osoba s preko 65  godina starosti u kojih ih samo 10 posto poznaje engleski.
Poznavanje engleskog proporcionalno raste i sa stupnjem obrazovanja, od 28 posto kod osoba s osnovnom školom do 83 posto kod visoko obrazovanih. S rastom osobnih i obiteljskih prihoda raste i poznavanje engleskog jezika .
Njemački jezik je na drugom mjestu u Hrvatskoj po broju građana koji ga govore jer oko 37 posto građana Hrvatske iskazuje da ga poznaje. Po regijama najbolje poznavanje je u sjevernoj Hrvatskoj (51 posto) te u Zagrebu s okolicom (44 posto). Znatno manje poznavanje pokazuju dvije vodeće turističke regije – Istra / Primorje (27 posto) te Dalmacija (24 posto). Muškarci i žene kao i engleski podjednako poznaju i njemački  koji je najviše zastupljen kod visoko obrazovanih i kod osoba gdje su najviša osobna primanja i primanja kućanstva.
Na trećem mjestu u Hrvatskoj je talijanski jezik čija je zastupljenost  23 posto. Po regijama prednjače građani u Istri s Primorjem (57 posto), slijedi Dalmacija (32 posto) te Zagreb (18 posto). Žene su više poznavatelji talijanskog (26 posto) nego muškarci (19 posto), a kod dobnih skupina poznavanje talijanskog ističu najviše u dobi od 18 do 24 godine (37 posto), te oni od 25 do 34 godine (30 posto). Visoko obrazovani se također više ističu kao poznavatelji (38 posto).
Više od četvrtine građana Hrvatske niti malo se ne služi stranim jezikom. Najviše je takvih u Slavoniji ( 37 posto), slijedi Lika / Kordun / Banovina ( 35 posto), sjeverna Hrvatska ( 31 posto), Zagreb s okolicom ( 24 posto), dok su ipak nešto bolje  turističke regije jer u Dalmaciji (21 posto) i u Istri / Primorju (17 posto) ima najmanje onih koji baš ništa ne mogu komunicirati na stranom jeziku. Oko 25 posto  žena i 29 posto muškaraca također nema nikakvo znanje stranog jezika.