Maras traži od 70 gradova i općina povrat 14 milijuna

Slika korisnika admin
Adam VIDAS
Među najpoznatijim i najvećim zonama je i ona u Stankovcima

Oko 70 općina i gradova u Hrvatskoj uzelo je od države 14,3 milijuna kuna za razvoj poduzetničkih zona, ali do danas nisu dokumentima potvrdili da su taj bespovratni novac utrošili namjenski. Ministarstvo poduzetništva i obrta pod vodstvom Gordana Marasa, prema neslužbenim informacijama, poslalo je na njihove adrese upozorenja kako moraju vratiti novac ako uskoro ne opravdaju da je uložen upravo u poduzetničke zone.

- Ako to ne učine, svoja potraživanja ćemo im naplatiti putem instrumenata za osiguranje plaćanja, koje su nam prethodno dostavili, neslužbeno nam je rekao dužnosnik i Ministarstva poduzetništva, ne želeći spominjati koje su općine i gradovi zakazali.

"Nama nije cilj da skinemo novac s njihova računa, već da ih potaknemo na ispunjavanje svojih obveza. Otkako smo im poslali upozorenja, mnogi od njih su se već javili i pokazali spremnost da taj problem riješe", rečeno nam je u Ministarstvu.

Marasovo ministarstvo odlučilo je jače kontrolirati kako se troši novac za poticanje poduzetništva, to više što Hrvatska za pet mjeseci ulazi u EU. Povoljna je okolnost da je većina gradova i općina opravdala kamo je utrošila 688 milijuna kuna poticaja za poduzetničke zone, koliko su ih od države dobili od 2004. do 2012. godine. Međutim, dodatne poticaje će ove godine, doznajemo, dobiti samo oni gradovi i općine u kojima su poduzetničke zone već proradile ili imaju realne izglede za rad.

U Hrvatskoj, naime, trenutačno ima 346 poduzetničkih zona, od kojih je aktivno samo njih 196, što znači da gotovo svaka druga zona ne radi. Većina od oko 550 općina i gradova u Hrvatskoj ima poduzetničke zone, a nema smisla u nekoj općini financirati otvaranje nove, ako su tri postojeće zone u okolici prazne.

Poduzetničke zone u Hrvatskoj smještene su na 11,2 tisuće hektara, a njihova prosječna popunjenost je 47 posto. U njima radi 2.826 poduzetnika koji zapošljavaju 46,6 tisuća ljudi. Najpoznatije i najveće zone su Dugopolje kod Splita, Podi kod Šibenika i Kukuljanovo kod Rijeke. Ističu se i poduzetničke zone Galižana II kod Vodnjana, Smiljansko polje kod Gospića, Ogulinska zona, Stankovci kod Zadra, Janjevci kod Donjeg Miholjca i mnoge druge. Novost je da bi poduzetničke zone uskoro mogla izravno otvarati i država, mimo općina i gradova. To bi joj trebao omogućiti novi zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture, na kojem Ministastvo upravo radi. Na taj način Vlada će moći provesti u djelo skupe strateške investicije. Ako, primjerice, hrvatska vlada dogovori s Kinom da će kod nas otvoriti veliku zonu za potrebe kineskih izvoznika u Europu, moći će to ostvariti po ubrzanom postupku, kažu u Ministarstvu poduzetništva.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno