Vlada odustaje od gradnje HE Ombla

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
termoelektrana plomin C
PIXELL
Okret ka Plominu?

Vlada, nema sumnje, odustaje od projekta gradnje HE Ombla pored Rijeke Dubrovačke, a najnovija zakulisna zbivanja oko projekta nagovješćuju i ono o čemu je naš list već ranije pisao - da bi prvi čovjek HEP-a, HNS-ovac Zlatko Koračević, bliski prijatelj i suradnik Radimira Čačića, uskoro mogao ostati bez svoje fotelje.

Pravo iznenađenje bila je jučerašnja izjava ministra zaštite okoliša, Mihaela Zmajlovića, izravna poruka HEP-u kao investitoru, da odustane od Omble i okrene se drugim, perspektivnijim projektima. Do Zmajlovića je došla revizijska studija utjecaja na okoliš HE Ombla, koju je naručio EBRD, banka koja je HEP-u 2011. uvjetno odobrila kredit od 123 milijuna eura za gradnju HE Ombla. Prema toj studiji, koju je HEP već trebao službeno prezentirati Vladi, a nije, podzemna elektrana opasna je po endemske vrste toga kraja, njih više stotina. Iako između redaka, no očito koordinirano, Zmajlovića je podržao i ministar gospodarstva, Ivan Vrdoljak, jučer izjavivši kako "vlast u tom, ali i svim drugim slučajevima, više neće pokazivati mišiće i moć, već će svoje odluke temeljiti na ocjeni i mišljenju struke".

Okret ka Plominu?

Je li to uvertira u odustajanje od Omble, ali i Koračevićevu smjenu, bit će jasno vrlo skoro, no Vlada je očito procijenila kako joj je pametnije odustati od problematične Omble, snage svega 68 megavata, koja bi pokrivala niti dva posto hrvatske potrebe za električnom energijom, i pokazati, pogotovo pred lokalne izbore, da joj je stalo do mišljenja struke i lokalnog stanovništva, te svoje snage usmjeriti na isplativije projekte, prije svega na 500 MW budućeg Plomina C.

- Prema nekim neslužbenim saznanjima koja imamo, dodatne studije pokazuju da je projekt rizičan za okoliš. Zahvat bi mogao ugroziti podzemnu faunu Viline špilje. Ministarstvo nije službeno zaprimilo dodatnu studiju koju je naručio investitor, HEP, s bankom koja bi trebala pratiti projekt, EBRD-om, i u tom smislu ne možemo komentirati samu studiju. Investitor, HEP, mora izaći u javnost sa svim podacima. Ako oni doista pokazuju da se pronađene vrste ne mogu adekvatno zaštititi, a vodeći se i činjenicom da navedeni projekt nije presudan za hrvatski energetski sustav, HEP bi trebao povući projekt s liste strateških investicija, kazao je jučer Zmajlović. Ako ta istraživanja pokazuju ono što neslužbeno znamo - da je utvrđeno na stotine endemskih vrsta i da se radi o jednoj najbogatijoj spilji u Hrvatskoj, tada je moje mišljenje da se trebamo koncentrirati na neke druge projekte i da će vrlo teško biti ovdje utvrditi prevladavajući javni interes, rekao je Zmajlović. Koji sat kasnije, podržao ga je i Vrdoljak.

- U ovoj zemlji nitko neće napraviti ništa što nije u interesu građana i zemlje u cjelini. Ako je imalo sumnje da nešto nije u redu, i da može biti pametnije i korisnije, odlučit ćemo što je najpametnije i najkorisnije. Nitko neće ginuti za bilo kakav projekt i pritom pokazivati mišiće i moć, bio je rezolutan Vrdoljak. Oni koji odlučuju, kazao je, na vagu će staviti sve rizike i koristi od predviđenih 68 megavata snage HE Ombla, i tada odlučiti.

- Nisam onaj koji misli poginuti za Omblu, zaključio je. Ni on revizijsku studiju o Ombli još nije pročitao, "ali je politički stav takav da se ne radi ništa radi kupovine glasova već da treba biti razuman i odgovoran".

Prema 14 godina staroj HEP-ovoj studiji utjecaja HE Ombla na Okoliš, na temelju koje je HEP za projekt 2006. godine dobio i lokacijsku dozvolu, cijelo bi postrojenje bilo podzemno, osim komandne zgrade.

Uvjetni kredit

 Pod vodom, kaže stara HEP-ova studija, nema zaštićenih vrsta kojima bi to bilo trajno stanište, na kopnu su pak, u špilji, šišmiši koje bi se "preselilo" na početku gradnje, odnosno rastjeralo dimom. Dvanaest godina kasnije, 2011., Europska banka za obnovu i razvoj HEP-u uvjetno odobrava kredit za gradnju od 123 milijuna eura, no naručuje i novu studiju utjecaja na okoliš, koju je napravila konzultantska tvrtka WSP. U međuvremenu, protiv HE Ombla digla se i Zmajlovićeva prethodnica, Mirela Holly, koja je i sama naručila reviziju studije. Prema neslužbenim informacijama, stručnjaci WSP-a, koji su studiju napravili u studenom prošle godine, zaključili su da zbog gradnje HE Ombla postoji rizik od ugrožavanja života faune na toj lokaciji. Već sa lokacijskom dozvolom u rukama, HEP na čelu s Koračevićem novu je studiju još potkraj prošle godine trebao prezentirati Vladi, odnosno Zmajlovićevom i Vrdoljakovom ministarstvu, no očito to još nije učinio. Dolazi li njegova funkcija zbog toga u pitanje, izvori u Vladi ne žele komentirati.

Vlada je, bez ikakve sumnje, pročitala EBRD-ovu okolišnu studiju i zaključila da za Omblu ne treba "ginuti" pod svaku cijenu. Projekt je prerizičan po okoliš, k tome i komercijalno neisplativ, jer bi HEP u 25 godina na prodaji struje i vode uspio vratiti niti 40 posto inicijalne investicije. Po uvjetom da EBRD, što je malo vjerojatno, uopće za projekt i isplati kredit.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno