Mladim i visokoobrazovanim ljudima nemoguće do posla u struci

Upisat ću fakultet pa kad završim, sigurno ću naći dobar posao i tako ću dobro živjeti, misli su i nade većine studenata koji svake godine pristupaju prijemnim ispitima na brojim fakultetima u Hrvatskoj i u Zadru. No, njihove želje i stvarnost baš se i ne slažu sa stanjem na terenu jer sve manje studenata nalazi poslove u svojoj struci, a visokoobrazovanim ljudima sve je teže naći posao.
O temi koja tišti mnoge koji su tek izašli s fakulteta i prvi put u životu se našli na burzi rada, razgovarali smo s troje 22-godišnjaka: Kristijanom koji je na četvrtoj godini povijesti, Markom i Silvanom koji su studenti treće godine povijesti i zemljopisa.
Iako su još uvijek studenti koji studiraju prema Bolonjskom sustavu, svi se slažu da će morati odslušati i položiti svih pet godina jer kao prvostupnici nakon tri godine studiranja ne mogu naći posao.
Tržište rada nezainteresirano za prvostupnike
 – Morao sam upisati čestvrtu i petu godinu jer bez njih ne mogu ništa, rekao je Kristijan, a i ovako ne vjerujem da ću moći naći posao, kaže rezignirano. Dodaje, a njegovo dvoje kolega potvrđuju, kako poslodavci, ali i zaposlenici Sveučilišta još uvijek nisu u potpunosti upoznati sa svim detaljima bolonjske reforme. Kažu kako se stalno nešto mijenja. Što se tiče podataka o zaposlenju koje bi fakultet mogao ponuditi studentima ili profesionalne orijentacije uz čiju pomoć bi kasnije lakše došli do posla, kažu da takvo što ne postoji. Nitko im ne daje nikakve podatke o tršištu rada, ali ipak znaju da je tržište prezasićeno profesorima povijesti. Osim toga, ne postoji tržište rada koje bi zaposlilo prvostupnike pa su svi prisiljeni studirati još dvije godine. Ističu da je jedino sreća u nesreći to što su i te dvije godine doškolovanja besplatno, naravno, ako si upisan uz potporu Ministarstva.
 – Da moramo plaćati još te dvije godine, ne znam kako bi studirali. I ovako je teško, a uz plaćanje bi to bilo nemoguće, zaključili su. Sve troje kažu da ne žele raditi u struci kao profesori već se nadaju nekakvom drugom poslu.
 – Kako stvari stoje, mislim da neću moći naći posao u struci, a i kad bih ga našao, ne znam bih li radio u školi, zaključuje Kristijan.
Marko i Silvana koji studiraju na dvopredmetnom studiju kažu da se nadaju da će barem u geografiji lakše pronaći posao, jer je u Hrvatskoj ima samo dva takva odjela pa je i manje geografa na tržištu. Međutim, sve troje studenata ističu kako su razočarani sustavom te dodaju da im je jedino bitno imati “nekakav papir”, misleći na diplomu, pa će valjda lakše naći nekakav posao. Prema njihovim riječima, izgleda da su već prihvatili da će morati raditi izvan struke.
Na pitanje je li im bitno gdje će raditi, odgovaraju da će raditi gdje god nađu posao te im mjesto rada i nije toliko bitno. Ipak, ističu da su vrlo male šanse da bi sa svojim fakultetskim obrazovanjem mogli naći posao u inozemstvu.
 – Ne znamo možemo li ići studirati u inozemstvo jer naš odjel baš i nije aktivan u ponudi inozemnog studiranja i razmjene studenata, kažu ovo troje mladih i dodaju da nemaju novaca za studiranje izvan Hrvatske.
Pitali smo Marka i Silvanu hoće li i oni upisivati četvrtu i petu godinu, odnosno magisterij na što su rekli da će morati. Naime, objašnjavaju da se prve tri godine program vodi prema starom programu, koji se više ne priznaje već uz njih moraju završiti još dvije godine koje bi trebale biti specijalizacija i pedagoški modul bez kojeg ne mogu predavati u školama.
Osim s ovo troje studenata, razgovarali smo i s Danijelom koja je završila dvopredmetni studij povijest-umjetnosti i engleski, ali ne radi u struci. Sve je ispite položila u roku, a tijekom dvije apsolventske godine radila je na brojnim poslovima, među kojima i u novinama.
Lakše do posla u Zagrebu
 – Tražila sam posao u struci, ali u Zadru baš i nema natječaja za moju struku. I još jedan problem je taj što ja ne bih htjela raditi u školstvu. Naime, više me zanima znanstveni smjer nego pegagoški, rekla je Danijela.
Dodala je da je pored posla u novinama honorarno prevodila raznu literaturu i dokumente s engleskog na hrvatski te radila još nekoliko poslova kako bi mogla živjeti u Zadru, jer nije iz Zadra. Uvijek je te honorarne poslove pokušavala približiti svojoj struci, da bi se konačno, uvidjevši kako u struci ne može naći posao, zaposlila kao agent osiguranja.
 – Iako trenutačno radim posao koji mi je zanimljiv, svako malo gledam ima li posla u mojoj struci i nadam se da ću naći nešto zanimljivo, dodaje Danijela te ističe da sad ne bi ni prihvatila baš svaki posao koji joj ne bi odgovarao.
– Mislim da bih lakše našla posao u Zagrebu, ali ne želim otići iz Zadra, zaključuje Danijela.

 465 NEZAPOSLENIH VIŠE I VISOKE STRUČNE SPREME

Na Zavodu za zapošljavanje krajem prosinca prošle godine bilo je 465 nezaposlenih osoba više i visoke stručne spreme.
Iz Zavoda smo dobili podatke da je u prošloj godini najveća potražnja bila za odgojiteljima predškolske djece, njih 63, dok je traženo 48 doktora medicine. Diplomirani ekonomisti na trećem su mjestu traženih zanimanja pa ih se tako u prošloj godini tražilo 39, dok je traženo 38 diplomiranih pravnika. Od proseforskih zanimanja najtraženiji su profesori engleskoga jezika – 35, potom profesori hrvatskoga jezika – 31 te profesori matematike – 29, da bi se tražilo i 26 razrednih učitelja. Od inženjerskih zanimanja u prošloj su godini najtraženiji građevinski inženjeri – 21 te diplomirani strojarski inženjeri – 15.

 VLADA SUFINANCIRA ZAPOŠLJAVANJE MLADIH BEZ RADNOG ISKUSTVA

Temeljem Nacionalnog akcijskog plana zapošljavanja Vlada RH izradila je plan za poticanje zapošljavanja, koji se temelji na smjernicama i preporukama Europske strategije zapošljavanja.
Prema njemu Vlada sufinancira zapošljavanje mladih osoba bez radnog iskustva.
Prva ciljana skupina su nezaposlene osobe do 25 godina starosti bez zanimanja i radnog iskustva, dok je druga ciljana skupina nezaposlene osobe zvanja stečenih po završenim programima srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja bez radnog iskustva do 29 godina starosti.
U okviru ovih mjera unutar Područnog ureda Zadar HZZ prošle je godine bilo planirano sufinancirati 36 osoba, od kojih je ostvareno 26 zapošljavanja. Od sufinanciranih osoba 12 ih je u zvanju stečenom po završenim programima srednjoškolskog obrazovanja, a 14 osoba je u zvanju stečenom prema visokoškolskom obrazovanju. Od ovih 14 desetero su diplomirani pravnici, dvoje diplomirani ekonomisti te dvoje diplomirani inženjeri prehrambene tehnologije.