Kronični stres zbog pandemije manifestirat će se povećanim oboljenjima

Studentsko savjetovalište Sveučilišta u Zadru proslavilo je svoj 13. rođendan prošlotjednom radionicom »Dodir plesa« te predavanjem »Što smo naučili u 2020., a može nam pomoći u 2021.?«, kojega je jučer putem Zoom aplikacije održala voditeljica Savjetovališta Filozofskog fakulteta za studente u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Anita Lauri Korajlija.
Nakon pozdravnih riječi prorektorice za studije i studente prof. dr. sc. Nedjeljke Balić Nižić i voditeljice zadarskog Savjetovališta doc. dr. sc. Marine Vidaković, Lauri Korajlija prisjetila se svih faza pandemija, od lockdowna u ožujku prošle godine do povećanja broja smrtnih slučajeva u prosincu te nedavnog popuštanja. Veliki utjecaj na zdravlje građana imala su i dva velika potresa, od kojih je onaj na petrinjskom području uzdrmao širu zajednicu.
– Što nam se zapravo promijenilo? Sve, počevši od činjenice da stojim iza kamere, a vi iza ekrana, a ne u predavaonici ili kasnije na kavi. Godina iza nas bila je godina promjene i prilagodbe, a pitanje koje mi psiholozi postavljamo je jesu li sve te promjene bile negativne, ili smo nešto iz njih naučili, rekla je Lauri Korajlija.
Protekla godina je bila godina kroničnog stresa, koji se postupno akumulira u anksioznost, depresivnost, kroničnu iscrpljenost, nespavanje, osjećaj bespomoćnosti, gubitak kontrole… Nakon ovakve razine kroničnog stresa u sljedećem razdoblju možemo očekivati povećan utjecaj na zdravlje cijelog organizma.
– Ljudi koji su do sada bili odlično i nikada nisu imali psiholoških posljedica u pandemiji su se, a posebice nakon potresa, potpuno raspadali, rekla je Lauri Korajlija dodajući kako su
najranijivije skupine bile žene, majke s malom djecom, roditelji, mladi koji nisu imali maturalna putovanja i zabave, a umjesto dolaska na fakultet povukli su se pred ekrane. Ugroženi su i samci koji su ostali bez mogućnosti upoznavanja i druženja, dok su najbolje prošli oni koji su se uspjeli prilagoditi novim okolnostima, pronaći dnevnu rutinu i napraviti podjelu između posla i obiteljskog druženja.
– U pandemiji nam je najviše opala kvaliteta kojom koristimo slobodno vrijeme. Manje je aktivnosti, izlazaka, kina, kazališta, putovanja… Strašno je važno da se ne zatvaraju kina i kazališta, ljudi trebaju te stvari da se izmaknu događanjima oko njih, rekla je Lauri Korajlija.