Mladen Malta na kavi s Barrosom predstavljao obrtnike

Maltino pitanje šefu Europske komisije odnosilo se na procjenu i sudbinu obrtnika kod ulaska RH u EU
U prenapučenom programu boravka Predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosoa u Zagrebu ostala je medijski nezamjećena vijest o njegovom ispijanju kavice s građanima koju nam vrijedi spomenuti jer je među njima bio i jedan Zadranin odnosno Mladen Malta.
Naime uz niz susreta na najvišoj razini, nakon govora u Hrvatskom saboru, prošetao je Barroso gradom u pratnji šefa delegacije Europske komisije u RH Paulom Vandorenom. Sa Trga sv. Marka spustio se Uspinjačom i propješačio do Trga Bana Jelačića gdje je u Gradskoj kavani popio kavu.
Kavica s šefom Europske komisije za sve “staleže”
No i to ispijanje kave bilo je u funkciji službenog boravka. Naime kavu je s Barrosom i Vandorenom popilo i sedam građana koji su utjelovili različite socijalno profesionalne katagorije hrvatskog društva. Štoviše za jendosatnog susreta svaki je iz svog domena imao Barrosu postaviti po jedno pitanje. Barrosa su dočekali Jurica Sevšek, student apsolvent Pravnog fakulteta zagrebačkog sveučilišta, Dr. Nada Duraković specijalist internist s Rebra, Frano Boban, nezaposleni sociolog, profesorica Maria Fernezir, srednjoškolska nastavnica engleskog, Hrvoje Tušek radnik (u najavi stoji i lošije plaćeni majstor), Vesna Prica – umirovljenica, bivša radnica u turističkom sektoru, te Mladen Malta kao prestavnik obrntika-trgovaca, odnosno malih privatnih poduzetnika.
U podjeli pitanja svakome iz svog resora bilo ih je od onih je li Hrvatska trebala biti primljena u EU prije Rumunjske i Bugarske, strahu od mogućeg zadržavanja i dosezanja visoke zdravstvene razine ili bijega liječnika u EU, prijam i neprijam Hrvatske kao izraz optimizma proširenja nasuprot zamoru proširenja u nekim starim članicama, pomoć na koju u edukacijskom sustavu Hrvatska može računati iz EU fondova, radničke perspektive, sudbina umirovljenika… A Mladen Malta?
Malta: Sudbina obrtnika u EU?
– Moje se pitanje odnosilo na obrtništvo i što sektor obrtništva mora odraditi pred uzlazak u EU da ne bio bio ugrožen. U opširnom odgovoru naravno da sam čuo i dio koji je sam po sebi jasan, da je ulazak u EU za obrtnike i prijetnja i prilika. Naveden mi je i niz zemalja koje su povećale i osnažile obrtništvo ulaskom a ne tek one kod kojih je obrtništvo zbog globalizacije padalo i našlo se još ugroženijim. U svakom slučaju slijed tehnologija i traženje prilike na jednom velikom tržištu sa specifičnostima ponude je formula koja nam je jasna. Jasne su nam i mogućnosti potpore nizu projekata. Velika stvar na kojoj moramo raditi je objedinjavanje i kroz to okrupnjavanje ponude, kazao nam je Malta.
O tome čemu valja zahvaliti uvrštenje u ovaj susret i dojmovima kaže:
– Prije svega sam zadovoljan da smo i mi obrtnici bili zastupljeni u ovom simboličnom susretu kao važna socijalno profesionalna kataegorija u Hrvatskoj a koje se ulazak u EU uvelike tiče. To bi smo zahvalili i našem Natku Vlahoviću koji Hrvatsku obrtničku komoru u Bruxellesu koji je to izlobirao. Nisam naravno predstavljao sebe već hrvatsko obrtništvo koje u ovoj krizi na jednoj strani ali i ovom dugom procesu priključenja EU ima svoje zadaće i svoje mjesto, a iznimno je važno da se to i u Hrvatskoj, mislim na politiku i Vladu, shvati, zaključuje Malta.