KUĆA KAO MUČILIŠTE I nasilje nad ženama prerasta u pandemiju

U prva tri mjeseca ove godine, u Hrvatskoj je broj policijski zabilježenog nasilja u obitelji smanjen za četvrtinu u odnosu isto razdoblje prošle godine: od 2.055 prekršaja u prošloj, na 1.509 u ovoj godini. Te je podatke u prošlotjednom intervjuu za naš list iznio ravnatelj policije Nikola Milina.
Pitanje je, međutim, znači li to smanjenje da je obiteljskog nasilja manje ili da ga je, paradoksalno, više? Udruge za zaštitu žena tvrdit će ovo drugo. Zašto, ovih je dana objasnio Ivan Blažević iz Zaklade Solidarna, govoreći o radu udruga za zaštitu žena žrtava nasilja.
»U razgovoru s drugim udrugama dobio sam informaciju da neke primaju manje poziva«, kazao je za N1 televiziju. »To nije ništa čudno. Problem je u tome što su žrtve zatvorene u četiri zida sa svojim zlostavljačem 24 sata dnevno i zbog toga im je onemogućeno da zovu i traže pomoć«, objasnio je Blažević.
I inozemne udruge za zaštitu zlostavljanih žena upozoravaju kako manji broj prijavljenih slučajeva nasilja ne mora značiti i njegovo stvarno smanjenje; upravo obrnuto. »Žene u nasilnim vezama ostaju kod kuće i na dulje vrijeme izložene su samovolji zlostavljača. Zbog toga im je vrlo teško nazvati službe za pomoć, jer je počinitelj uvijek u blizini«, upozorila je predsjednica Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost Europskog parlamenta, austrijska socijaldemokratkinja Evelyn Regnery.

Više pritužbi
Pa opet, za razliku od policije, ali i dijela udruga, nekim se udrugama zlostavljane žene javljaju sve više. U posljednja dva tjedna, psihološko savjetovalište udruge B.a.b.e. primilo je četvrtinu više pritužbi na različite vrste obiteljskog nasilja.
Takav zastrašujući trend, čini se, globalan je baš kao i pandemija. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres u ponedjeljak je upozorio na »zastrašujući globalni porast« obiteljskog nasilja u krizi koronavirusa, te pozvao vlade da ga zaustave. »Znamo da su izolacije i karantene nužne za suzbijanje COVID-19. No, one mogu biti zamka ženama s nasilnim partnerima. Mnoge žene i djevojčice najviše su ugrožene ondje gdje bi trebale biti najsigurnije. U vlastitim domovima«, objavio je glavni tajnik svjetske organizacije.
U državama EU-a problem nije ništa manji: u nekim članicama, poput Francuske, nasilje nad ženama nakon uvođenja karantene poraslo je za trećinu. Evelyn Regner pozvala je jučer članice da pomognu žrtvama i spriječe nasilje. »To mora uključivati i jednostavne načine kontaktiranja i upozoravanja policije, poput tekstualnih poruka ili internetskih chatova, te upotrebu kodnih riječi s liječnicima ili ljekarnicima. Osim toga, mora biti dostupno više mjesta u ustanovama za zaštitu od nasilja i skloništima za žene. Kad god je to moguće, EU mora financijski podržati mjere država članica i pomoći im u komunikaciji o tim mjerama », apelirala je Regner.

Bijeg od nasilnika
Premda se u mnogim zemljama udvostručio broj žrtava koje traže izlaz, ženama i djeci, kad su zatvoreni s nasilnikom, vrlo je teško pozvati pomoć. »Zdravstveni djelatnici i policajci su preopterećeni i nema ih dovoljno, a lokalne skupine za podršku su ‘paralizirane’ nedostatkom financijskih sredstava«, upozorio je Guterres, pozivajući vlade da ne prestanu kažnjavati nasilnike i uspostave krizne sustave u ljekarnama i trgovinama, a skloništa za žene proglase osnovnom uslugom. Francuska je ovih dana, primjerice, najavila da će žene žrtve nasilja smještati u hotele.
Ženama žrtvama treba pomoći da spas potraže uz što manji rizik. Njemačka ministrica obitelji Giffey ovih je dana izjavila kako sustav potencijalnim žrtvama obiteljskog nasilja mora zajamčiti da službe za zaštitu ni u sadašnjim uvjetima neće obustaviti rad. Naglasila je također kako za žrtve nasilja ne bi trebala vrijediti ograničenja kretanja, kako bi od nasilnika mogle pobjeći na sigurno.
Socijalne službe diljem svijeta preporučuju najmanje bolne načine da se nasilje prijavi i zaustavi, kako bi se žrtva zaštitila a nasilnik bio kažnjen: pozivaju susjede da ne ignoriraju problem, nego da pomognu žrtvi. Mogu, na primjer, dogovoriti zajednički signal, poput paljenja određenog svjetla ili kodne riječi u telefonskom razgovoru, po čemu bi susjed shvatio što se zbiva, i odmah pozvao policiju.
 

Kriza će jače pogoditi žene

– Pandemija COVID-19 grubo razotkriva rodnu nejednakost, u svim svojim oblicima. Kao što pokazuju podaci OECD-a, 70% radne snage u zdravstvu čine žene, velik dio neplaćene njege osoba obavljaju žene, a nadolazeća ekonomska kriza puno će jače pogoditi žene. Naš je posao da osnažujemo fizičko i psihičko zdravlje žena i njihovu ekonomsku neovisnost, na održiv način, i bez obzira na krizu COVID-19. Sigurno nećemo ostaviti žene Europe same, zaključila je Evelyn Regnery.