Za održiv, inovativan i otporan turizam – 2,2 milijarde kuna?!

Nacionalni plan oporavka i otpornosti je ključni Vladin plan za reformu i transformaciju Hrvatske, a upravo ga je predstavio predsjednik Vlade Andrej Plenković. Plan sadrži prijedloge projekata u šest područja ukupne vrijednosti 49,08 milijardi kuna. Od toga je 54% namijenjeno projektima u gospodarstvu (15% u obrazovanju, znanosti i istraživanju, 12% obnovi zgrada, 10% javnoj upravi i pravosuđu, 5% zdravstvu i 4% tržištu rada i socijalnoj zaštiti), naš je interes prenijeti kako je okvirno defiiran turizam u planu. odnosno njegovom predstavljenom sežetku.

Razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma – Glavni izazovi
1. Nedovoljan stupanj održivosti turizma u destinacijama koji se odražava u neravnomjernoj sezonskoj i teritorijalnoj distribuciji turističke potražnje u Hrvatskoj.
2. Nedovoljan stupanj održivosti i uravnoteženosti strukture smještajnih kapaciteta po vrstama smještaja.
3. Niski neizravni učinci turizma na vezane djelatnosti.
4. Nedovoljno shvaćanje aktualnih promjenaturističke potražnje i s tim povezane važnosti zelene tranzicije i koncepta kružnog gospodarstva za buduću konkurentnost turističkog sektora.
5. Nespremnost ljudskog kapitala u hrvatskom turizmu u pogledu suočavanja sa zahtjevimazelene tranzicije turističkog ekosustava.
6. Nedovoljna suradnja i umrežavanje dionika u turističkom sektoru te njihovo nedovoljno vertikalno povezivanje po načelima kružnog gospodarstva

Razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma – Ciljevi
1. Postizanje održivosti turizma u destinacijama.
2. Povećanje energetske učinkovitosti i kružnog gospodarstva u turizmu.
3. Poticanje digitalne transformacije i inovacija uturizmu.
4. Smanjivanje ovisnosti turizma od proizvoda »sunce i more« i rast prihoda u turizmu.
5. Pozitivno djelovanje na socijalnu i teritorijalnu koheziju društva.
6. Aktivno pridonositi stabilnom rastugospodarstva.

Kontekst
– Smanjivanje izražene sezonalnosti hrvatskog turizma i njegove ovisnosti o ključnom motivu dolaska turista »sunce i more«, povećanje konkurentnosti i rast prihoda u turizmu kroz promjenu strukture smještajnih kapaciteta, razvoj novih turističkih proizvoda primjenom načela održivosti uz zelenu i digitalnu tranziciju turističkog gospodarstva.
– S obzirom na udio i značaj turizma za gospodarstvo Hrvatske, nužno je osigurati ulaganja koja omogućuju ubrzavanje tranzicije prema održivom turizmu.Oporavkom turizma pozitivno utječemo i na vezane djelatnosti kao što su trgovina, poljoprivreda, građevina, prerađivačke, kulturne, sportske i rekreativne djelatnosti, prijevoz i brojne druge te posljedično na povećanu zaposlenost i demografsku revitalizaciju.
– Predložene investicije dio su sveobuhvatne reforme kojom se u srednjoročnom razdoblju treba odgovoriti na izazov sezonalnosti, kao i prekomjernog turizma u turistički najrazvijenijim destinacijama te razviti kontinentalni turizam s
naglaskom na ruralna područja. Predviđena ulaganja su komplementarna drugim ulaganjima u okviru NPOO-a te predstavljaju specifičnu potrebu hrvatskog turizma. Ona osiguravaju razvoj konkurentnih cjelogodišnjih oblika turizma kao što su
zdravstveni, sportski i kongresni turizam, podižu kvalitetu i kategoriju postojećih smještajnih kapaciteta u hotelsko-turističkim tvrtkama, omogućuju transformaciju smještajnih kapaciteta malih iznajmljivača u obiteljske hotele i pansione te zelenu tranziciju najveće svjetske čarter-flote.

Provedba
Dodjele bespovratnih sredstava za privatni i javni sektor radi oporavka turističkog gospodarstva od krize uzrokovane pandemijom COVID-19, po većanja otpornosti,održivosti i konkurentnosti turističkog gospodarstva kroz transformaciju eko-sustava turizma, poticanja zelene i digitalne tranzicije te inovacija.

Očekivani rezultati
Jačanje konkurentnosti hotelsko-turističkih tvrtki te zelena i digit alna tranzicija (bespovratna sredstva).
Unaprjeđenje javne turističke infrastrukture radi razvoja posebnih oblika turizma (bespovratna sredstva).
Razvoj novih javnih e-usluga u turizmu radi administrativnog rasterećenjapoduzetnika te transformacije modela turizma k održivosti.
Turistička ponuda veće dodane vrijednosti i povećanje prosječne potrošnje po gostu.

Dobili najviše od svih
Ovi 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava je otprilike 12 posto BDP-a iz 2020. godine, ili najviše u EU.
Uz ovo u Višegodišnjem financijskom okviru, Hrvatska je za sljedećih deset godina osigurala 24,5 milijarde eura. Dodati je apsorpciju još 5,3 milijarde eura iz prethodnog Višegodišnjeg financijskog okvira, što je onda 30 milijardi eura. U tome je za sad predstavljeno 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava, a tu je i plus mogućih 3,6 milijardi eura zajmova.
Povrh toga, iz VFO-a bit će na raspolaganju 9 milijardi eura za programe kohezijske i regionalne politike, 4,2 milijarde za poljoprivrednu politiku, 270 milijuna eura za pomorstvo i ribarstvo, 250 milijuna eura za unutarnju sigurnost, azil i migracije, 182 milijuna eura iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, 717 milijuna eura, zasada, iz Europskog fonda solidarnosti za sanaciju posljedica potresa i covid krize, a računa se na još barem 300 milijuna eura za potres na Banovini, plus još 96 milijuna eura za pravednu tranziciju.
Plenković je inače upozorio i na temeljna tri kriterija: najmanje 37% sredstava moraju usmjeriti na investicije koje doprinose zelenoj tranziciji., 20% na digitalnu tranziciju, a cijeli plan mora poštovati načelo nenanošenja značajne štete klimatskim promjenama. Sve to odnosi se i na projekte iz turizma.
Za sa imamo reakciju Udruge Glas poduzetnika koji ističu da u izradu Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) nisu bile uključena stručna i zainteresirana javnost, odnosno da je u javnost izašao dokument koji i dalje skriva najvažnije podatke, te da su u njemu i stari nerealizirani projekti. Pri tom ističu da dobiti sredstva nije bio uspjeh, već rezultat naše zaostalosti, kao i strah da će poduzetnici dobiti najmanje.
Procjena je da je gopodarstvu potreba bespovratnih sredstava za investicije od 26.230 miljuna odnosno tih 54%, a od čega bi turizam bio na 2,2 milijarde. To je nešto više od 8% planiranog ga gospodarstvo odnosno oko 4,4% od bespovratnih 49,08 milijardi kuna.