Otkrivene zadarske hortikulturne ljepote

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Tomislav JERAK
Na jedinstvenoj promociji na otvorenom istaknuto je da bi Zadrani trebali češće pohoditi svoje parkove i perivoje

Zadar je dobio zanimljivu monografiju, nazvanu "Zadarski vrtovi i perivoji", pravu knjigu o perivojnoj kulturi, što ju je upravo izdala komunalna tvrtka "Nasadi", koja je organizirala i jedinstvenu promociju održanu danas u zadarskome Perivoju kraljice Jelene Madijevke.

Kroz 22 zadarska vrta i perivoja

Okupili su se mnogi gosti, među kojima i saborske zastupnice Ana Lovrin i Ingrid Antičević-Marinović, gradonačelnik dr. Zvonimir Vrančić, rektor Sveučilišta dr. sc. Ante Uglešić i brojni drugi gradski uglednici. Nakon što je direktor "Nasada" Hrvoje Grdović istaknuo da bi zadarske perivoje građani trebali još i više koristiti, gradonačelnik je između ostaloga, rekao da je oduševljen činjenicom koju je saznao iz ove vrijedne knjige, da perivoji idu uz bok najpoznatijim zadarskim povijesnim i kulturnim znamenitostima. Obećao je i da će Grad više nego dosad sudjelovati u obnovi, unapređivanju i održavanju ovoga kulturnog blaga. Tako i u ostvarenju ideje da se u najstarijem zadarskom parku, Kraljice Jelene Madijevke, uredi botanički vrt i da ga se oživi, kao što je to i bio u povijesti. Naime, autorica mr. Mirna Petricioli je u svome prigodnom govoru naglasila nekadašnju važnost Parka kraljice Jelene, jer ga je građanstvo, osobito elita koristila za kulturna događanja. Tamo su se igrale predstave, pjevalo se, šetalo se, pokazivalo se...

Tekst za ovu vrijednu knjigu napisala je mr. Mirna Petricioli, diplomirana inženjerka agronomije, najstručnija osoba za ovakvu knjigu, koja je, među ostalim i magistrirala na zadarskim vrtovima i perivojima. Ova će se monografija sigurno darivati gostima Zadra, kako bi pobliže upoznali hortikulturne ljepote ovoga grada, po kojima on svakako prednjači pred drugim gradovima na moru i to ne samo danas, nego je tako bilo i prije puno stoljeća.

Prvi zadarski javni perivoj otvoren je 16. rujna 1829. godine na bastionu Grimini. To je vrijeme kada po Europi nastaju prvi pejsažni perivoji, kada su se unutar njih rado koristili elementi različitih kultura. Gradski perivoj u Zadru tipičan je primjer toga doba, pa je vrlo zanimljiv sa stajališta pejsažne kulture, kao i povijesti umjetnosti. Tim rečenicama, ustvari isječkom iz teksta o Perivoju kraljice Jelene Madijevke, počinje knjiga koja nas vodi kroz čak 22 zadarska vrta i perivoja, kroz njihov nastanak i povijest kroz desetljeća i stoljeća, sve do danas. Tako pišući o Perivoju kraljice Jelene autorica govori o njegovu podizanju 1830-ih godina, a podigao ga je tadašnji vojni upravitelj Zadra barun Franz Ludwig von Welden, posebno naklonjen botanici, koji je uz ostalo temeljito istražio floru Dalmacije. S obzirom na već spomenuto korištenje elemenata različitih kultura i u ovome perivoju je toga bilo, pa se tamo moglo sresti kavanu u maurskome stilu, dvije kineske pagode, grčki hramić, eksedru, obelisk i sl.

Najstariji botanički vrt u Hrvatskoj

Iz ove knjige se može saznati da Zadar ima dugu tradiciju podizanja vrtova i perivoja, da je ona postojala još u doba Rimskoga carstva. Tada su bogatiji slojevi imali raskošne i velike vrtove, ali je i svaka prosječna kuća imala svoj privatni atrijski vrt.

Nabrajajući takve najstarije vrtove našega grada mr. Mirna Petricioli navodi i da je Zadar imao i najstariji botanički vrt u Hrvatskoj, no, nažalost, ne dugoga vijeka. Bio je na prostoru benediktinskoga samostana Sv. Krševana.

Najveći zadarski perivoj je onaj Vladimira Nazora, podignut u vremenu između 1888. i 1890. godine, a zasluga je to tadašnjeg austrijskog namjesnika za Dalmaciju, koji je stolovao u Zadru, glavnome gradu Dalmacije, Dragutina Blažekovića. Taj je park podizao s posebnom strašću i dovozio sadnice iz mnogih krajeva svijeta, pa i egzotične vrste. Naš grad je, što se iščitava iz knjige, oduvijek bio okružen perivojima, koji se čak nadovezuju jedan na drugi, od spomenutog Blažekovića, preko Perivoja kraljice Jelene, na koji se nadovezuju Bedemi zadarskih pobuna, a na njih opet Perivoj Gospe od Zdravlja, pa Obala kralja Petra Krešimira IV. Dalje ide Perivoj uz internat Sv. Dimitrija i bastion Citadele. U knjizi se nadalje govori i o nizu drugih perivoja i vrtova, pa se mogu saznati detalji o oba vrta pri Kneževoj palači, Nadbiskupskoj palači, o vrtu samostana sv. Marije, o spomenutom Botaničkom vrtu, potom o Perivoju Jarula, onom preko puta stare Tehničke škole, o Perivoju Vrulje itd. Opisuje se i zeleni izgled Gradskoga groblja od postanka do danas...

Zadar se oduvijek dičio i danas se može dičiti zelenilom i hortikulturnom ljepotom na mnogim lokacijama koje se također obrađuju u ovoj knjizi. Posebno se obrađuju perivoji i vrtovi uz vile na Obali kneza Trpimira, kao što je onaj na Sfingi, na Maraski, oko zgrade HAZU te uz mnoge privatne vile, a obrađeni su i vrtovi na istočnome dijelu grada, na Kolovarama i Karmi.

U zaključku ove vrijedne knjige autorica ističe da Zadar ima bogatu povijest perivojne kulture, ali ona u današnje vrijeme nije dovoljno valorizirana ni prepoznata kao turistička atrakcija. Autorica ipak optimistično očekuje da se neće stati na ovoj prvoj publikaciji, već da će ona biti dobar početak u prezentaciji perivojne umjetnosti kakvu je Zadar nekad imao i kakvu bi mogao opet imati. S tim u vezi ona poručuje da i u novim gradskim četvrtima treba podizati nove perivoje, ne tek drvorede ili uske trake zelenila...

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)