Odlazim s gorčinom, ali i zadovoljan što će Gaženica biti dovršena!

Život od lučkog posla i prometnog položaja ovdje postoji tisućljećima i nitko mi ne može reći da to Zadru ne treba, ili da takav Zadar ne treba Hrvatskoj!
Možda bi netko napravio i puno više od mene, ali mislim da sam uspio nešto ostaviti i biti na liniji pripremljenosti Zadra za EU te da je zadaća svih da to nastave

Nakon intervjua ministra Siniše Hajdaša Dončića objavljenom u Zadarskom listu i nakon 15 godina na mjestu ravnatelja Lučke uprave Zadar, mislim da sam ipak dužan nešto reći, glasio je uvod u ovoj razgovor na koji je Ivica Burić, dugogodišnji i po svim ocjenama uspješan i vrijedan ravnatelj Lučke uprave Zadar konačno pristao.
– Koincidencija je da sam bio kod ministra u trenutku davanja intervjua, odnosno čekao sam 20-ak minuta na sastanak zbog toga.
Potom sam na sastanku ministra upoznao o projektu Nova luka Gaženica, odnosno terminala Gaženica. Ministrova je konstatacija bila da je riječ o međunarodnim ugovorima koje je nužno ispoštovati i da idemo naprijed, čim sam bio zadovoljan, prva je konstatacija Burića.
U razgovoru s ministrom gorčina i nezadovoljstvo te odluka o odlasku rezultat su traženog odnosa vas i Upravnog vijeća, odnosno ministarstva?
– Najneobičnije je to što je postojeća vlast imenovala svojih 5 predstavnika u UV (od osam ) i predsjednika po svojoj volji (iz Rijeke). Koja je onda uloga ovih ljudi u vijeću kada će o dnevnom redu i odlukama odlučivati pomoćnik ministra prije sazivanja sjednice? Možda je takva metodologija rada i legalna i legitimna, no ja je neću prihvatiti.
Dezinformiranje ili opstruiranje ministra?
Vratimo se Gaženici.
– Unatoč gorčini postoji u jednu ruku zadovoljstvo što se projekt nastavlja i dovršit će se.
Što je u izjavi o Gaženici kao moralno štetno projektu?
 – S obzirom da je ministar kratko tu, u trenutku našeg razgovora, svega tjedan dana, mislim da zapravo ima informacije s nižih razina koje su servirane kao opstrukcija ili je riječ o nekompetentnim ljudima.
Jeste li imali prethodnih pokušaja obaranja projekta?
– Bio sam u jednom razgovoru u kojem se ispitivala mogućnost samoinicijativnog odustajanja od dijela projekta (zgrada terminala) ili usporavanja, ali o perspektivnosti i isplativosti projekta nikad nisam imao slične razgovore. Odbacio sam to. Svako pomicanje ili mijenjanje rokova otvaranja luke u proljeće 2014. dovelo bi u pitanje i građene odnose s partnerima, eventualno investitorima. Ponavljam, riječ je o kreditnom zaduženju pod iznimno povoljnim uvjetima.
Stvara li se animozitet Rijeke i Zadra?
 Možda vi ne želite o tome govoriti, ali “u zraku visi” određeni animozitet prema Zadru koji neki pripisuju projektima riječke luke. Možda spomenuti, kada spominjete terminal za putnike u budućoj trajektnoj luci, da je prije dvije godine svečano otvoren novi putnički terminal u Rijeci koja, mislim, ima oko 10 puta manje prometa putnika od zadarske luke?
– Ne znam što bih trebao kazati osim da mi je jako drago bilo sudjelovati u razvoju i gradnji infrastrukture u lučkim potencijalima Zadra, i radovao sam se kada se isto događalo bilo gdje u Hrvatskoj.
Govorimo o izjavi ministra i o “napuhanom” projektu?
– Naravno da na sve možemo gledati statički i dinamički. Mi smo kod projekta luke pošli od toga da je ovo transeuropski pravac, da ulazimo u EU, da su potrebe EU daleko snažnije nego da govorimo o potrebi Hrvatske. I bez toga samo sa sadašnjim prometom, koji ima terminal u Zadru, imamo godišnji rast od šest do sedam posto. Znamo da kruzerska industrija ima 15-postotni rast godišnje već godinama i svakodnevno traže nove luke i izazove. Znamo da je sustav autocesta u Italiji naprosto zakrčen šleperima registarskih oznaka Rumunjske, Turske, Ukrajine, Poljske i slično, a koje je najjednostavnije prebaciti na najbližu točku suprotne obale. Znamo da se iz Ancone za Beč šleperom preko Zadra može u jednoj turi, a okolo teško.
Dakle, govorimo o dinamičkom projektu kojim se otvaraju nove mogućnosti?
– Za dvadesetak dana imat ćemo ili će netko imati kontakte s mogućnošću dnevnog pristajanja RO-RO prometa iz Ravenne za sada u teretnu luku u Gaženici, a izgradnjom u buduću trajektnu luku. S Turcima smo pregovarala o RO-RO trajektu iz Antalije za Zadar, a čiji brod je, nažalost, od naših partnera, zbog slabog interesa sada na relaciji Marseilles – Antaliya. U svakom slučaju bez luke mnoge mogućnosti ne igraju. Vi znate da je, recimo, kruzer Aida Aura s 1.600 putnika za ovu godinu dogovorila osam pristajanja, za dogodine 17, da smo mnoge kompanije upoznali s otvaranjem luke 2014. godine. Postojeći prostor i gaz na Istarskoj obali takvi su kakvi su.
Zadar ima pravo na pomorsku budućnost
Iz ministrovog razgovora zaključio sam da ima brkanja priče o Gaženici, ovoj koja se sada radi, a svodi se na trajektni terminal, s generalnim teretima i kontejnerskom lukom o čemu, kako ste rekli, niste ni razgovarali.
– Točno je da priča o kontejnerskom terminalu nema veze sa sadašnjim projektom Gaženica iza kojeg stoje državna jamstva, niti sam o tome imao priliku razgovarati s ministrom.
Želim reći da je luka Zadar u ovom današnjem smislu stara 60-ak godina i da je projekt u pedesetim godinama počet s razlogom. Projekti o kojima govorimo su projekti kojima se lučki potencijal i tradicija Zadra moderniziraju i osigurava im se funkcionalnost u vremenu pred nama. Dakle, ako bi se osvrnuo na vašu konstataciju o gradnji terminala za putnički promet u Rijeci, sve što želim je da za sve vrijede ista pravila, da je utakmica i obveza svakog da se trudi i razvija. Zadar nikad i nitko nije isključio iz utakmice u lučko prometnom smislu, jer bi to bila besmislica. Hoće li neke druge luke biti bitnije, posebice Rijeka? Naravno! Zar zato treba zatvoriti budućnost Zadra, Šibenika, Splita?
 Stvarati nepotrebne animozitete je glupo. Nedavno smo od glasnogovornika luke Koper mogli čuti da svih šest svjevernojadranskih luka od Venecije i Trsta do Kopra i Rijeke mogu odrađivati svega trećinu prometa koja potencijalno gravitira području.
 — cijeli intervju pročitajte u tiskanom izdanju Zadarskog lista