Opet "za" i "protiv" Gaženice

Slika korisnika admin
Jednima razvojna svetinja, drugima "prenapuhana moralna šteta"?

Za Zadrane s dužim rokom pamćenja, dakle i godinama, opet se otvara pitanje "za" i "protiv" Gaženice kakvog smo se nagledali u osamdesetim godinama.

Sjetit ćemo se od tad pustih rasprava o prihvatljivosti i neprihvatljivosti seljenja trajektnog pristaništa u Gaženicu i što time dobiju i gube ovdašnji otočani, pa i pokušaja ublažavanja transfera tek do Kolovara.

Pa i starijih pitanja onda kada su neki dalekovidniji Zadranui u 50-im godinama prošlog stoljeća procijenili da teretnu luku - prethodna je bila na Poluotoku, valja seliti u Gaženicu.

Da ne kažemo razočaranja s međunarodnom studijom u 90-im godinama kada je procijenjeno da perspektivu (tada se govorilo o teretnoj) u Hrvatskoj imaju samo Rijeka i Ploče, dok ostale treba razvijati u putničko-turističkom smislu (kad su Split i Zadar prva i druga putnička luka u zemlji). No to je tada bila studija za ratnu, izoliranu od EU integracija miljama udaljenu Hrvatsku, sa srednjim Jadranom do kojeg se stizalo "jašući".

Otvaranje Pandorine kutije?

 Ocjena novog ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Siniše Hajdaš Dončića da je ugovor za projekt Gaženica - neraskidiv, ali moralno štetan jer je u analizi isplativosti prenapuhan zatekla je Zadrane. Riječ je o najvećem (236 milijuna eura minimalno) projektu ovog područja iza kojeg stoji država do sada realiziranog u većoj mjeri. Projekt je stariji od osamostaljenja Hrvatske i uživao je načelnu ili sasvim konkretnu potporu nekoliko Vlada (uključujući, istina, tada ne direktno i materijalnu potporu za Vlade Ivice Račana), odnosno Europske investicijske banke i Njemačke razvojne banke.

 Dončić je kritičan osvrt na projekt proširio znatno izvan obuhvata projekta dotičući se generalnog tereta, odnosno kontejnerskog terminala. Oni nisu sastavnica ovog projekta već projekcije budućeg razvitka teretne luke.

Zadrani počev od ministra Božidara Kalmete za čijeg je mandata Vlade RH potpisala jamstva s navedenim europskim bankarskim institucijama, do dr. Živka Kolege, tada gradonačelnika i predsjednika Upravnog vijeća Lučke uprave Zadar, odnosno sadašnjeg gradonačelnika dr. Zvonimira Vrančića odbacili su ovakve ocjene.

Tko ima perspektivu

 Pred Zadrom, ali isto vrijedi u najmanju ruku i za Šibenik, odnosno Split, odnosno sastavnicama Srednjojadranskog prometnog pravca očito je dokazivanje da ovaj prometni pravac i u lučkom i u teretnom pogledu ima budućnost. U tome će im biti bitno što je uvršten u Transeuropsku mrežu prometa, što bi trebalo značiti da EU pravac smatra perspektivnim. Ministarstvo kojem je sad na čelu Hajdaš Dončić prethodno je stajalo iza niza projekata u svim hrvatskim lukama ne odbacujući ili negirajući im perspektivnost, što je moguće vidjeti na web stranicama Ministarstva iz prethodnog (Kalmetinog) vremena. Jesmo li ponovo kao u devedesetim suočeni s potrebom dokazivanja da i ove luke (u ovom slučaju Zadar) imaju perspektivu ili se vraćamo na tvrdnje da razvijati treba samo Rijeku i Ploče? Od bitne će važnosti biti potrebe EU, odnosno dalekih zemalja za promet prema EU. Naime, ako bismo određivali sudbinu hrvatskih luka vezujući ih uz naše potrebe uvoza i izvoza, odnosno proizvodne snage i potrebe, onda bi nam, nažalost, i ove dvije spomenute luke možda bile suvišne. Riječ je, dakle, o tome da je Jadran more najdublje zariveno u kontinentalnu Europu i da se prometom preko njega u odnosu na, recimo, sjevernoeuropske luke Hamburg, Rotterdam, Antwerpen... put od Sueza skraćuje za pet-šest dana, a da uz goleme kapacitete navedene luke već imaju probleme daljnjeg širenja kapaciteta. Naravno, sve to valja vezati uz intenzitet svjetske trgovine, u čemu, istina, sadašnji trenutak nije najsretniji.

Zadarska "lego" razvojna slagalica

Razvoj luke Gaženice jedna je od okosnica razvoja Zadra. Ne tek s ovim projektom. U Gaženicu su u sretnijim gospodarskim vremenima radnici odvoženi s oko 12 autobusa ne brojeći sve osobne automobile, sada pak znamo kako je.

Autocesta, brza spojna cesta Zadar 2-Gaženica, dodir željezničke pruge (kakva je, takva je) i Zračne luke, postojeći i sada nasipanjem dobiveni kapaciteti Gaženice, s produbljivanjem luke te planovi daljnjih nasipa (kontejnerski terminali) kao i Poslovna ili gospodarska zona Crno (uz sve traljavosti što je prate) temeljna su gospodarska - lego-slagalica zadarske budućnosti. Zaklinjanje u 1.000 radnih mjesta samo s otvaranjem postojećeg dijela Gaženice - Trajektni terminal i ribarska luka s Centrom, aktiviranje prometa, potreba otvaranja dijela prerađivačkih i drugih pogona sve to se vezivalo uz Gaženicu.

Prihvaćanje sadašnjih tvrdnji ministra, odnosno službene hrvatske politike oko Gaženice i njene (ne)perspektive značilo bi sasvim drugačije definiranje zadarske budućnosti, a u konačnici postavilo pitanje niza već provedenih projekata države od trasiranja autoceste, spojnice, planova ulaganja u lučke potencijale, ambicija u kruzerskom turizmu, RO-RO prometu i svemu ostalome.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno