Papa nam je uistinu bio dar i blagoslov

Meni je najljepši dojam poruka Svetog Oca koju je rekao i biskupima za ručkom: “Došao sam kao Petar učvrstiti vas u vjeri. Vraćam se učvršćen vašom vjerom; vjerom vaših vjernika, vaših mladih, svih koji su me dočekivali”. To mi je bilo dirljivo i lijepo čuti. Obostrano smo se obogatili, ističe nadbiskup Puljić

„Nesvakidašnji  je događaj imati papu blizu i  slušati ga. I ovog puta, kao i  prošlih godina kada je papa  dolazio, naš je narod položio  ispit”, rekao je zadarski nadbiskup Želimir Puljić u osvrtu na pohod Benedikta  XVI. Hrvatskoj, smatrajući  da se osjetila atmosfera velikog strahopoštovanja i radosti. „ A što može biti ljepše  nego kada se to dvoje spoji.  U Hrvatskom narodnom kazalištu, dok papa nije ušao,  bilo je nekoliko minuta apsolutne šutnje. Osjećaš – netko dolazi, nešto se posebno  događa. Ne vjerujem da su  svi koji su bili u kazalištu bili  veliki štovatelji papinih poruka; ali osjetili su neko bîlo,  da u tim trenucima treba u  šutnji dočekati tog velikog  čovjeka” rekao je mons. Puljić.  Smatra izvrsnim što je  papa govorio o savjesti jer je  to opće važna tema za sve.  „Potaknut glazbenim početkom u HNK, papa je rekao  da glazba kao univerzalni  jezik vodi drugoj dimenziji,  govori o nečem zajedničkom. Kao da je htio reći  “Ja riječi ne razumijem. Ali  glazba nas čini tako bližima  da razumijem”. Tako i govor  o savjesti. To svi razumijemo. I kao pravi profesor,  ide u središte. Htio je reći,  mi smo ljudi po tome različiti od svih drugih živih  bića, jer u sebi imamo to  kormilo. Imamo taj glas savjesti. I pustimo savjesti da  djeluje. Bilo bi neispravno  kada bi netko iščitavao iz tog  njegovog govora određenu  lekciju.
Sve prati, licem u lice
Papa je došao u svakom od  nas pobuditi tipično ljudsko,  uputiti nas jedne prema drugima, da  poštujemo to što imamo ljudsko u sebi. Taj  glas savjesti, nešto je  Božje. To je Božji glas.  Papa nam je uistinu  bio dar i blagoslov”,  rekao je mons. Puljić.  Kao predsjednik Vijeća HBK za kulturu  govorom dobrodošlice pozdravio je papu  te se iznenadio kada  ga je papa nakon toga  srdačno zagrlio. Nadbiskup mu je htio samo poljubiti ruku. Rekao sam mu “Hvala  Sveti Oče za Vaš posjet. Pokazao sam mu  križ koji sam nosio, a  njegov je dar: ‘Sveti  Oče, ovo je križ kojeg  ste nam dali zadnji put  na susretu s Vama u  Vatikanu, za pohoda  ad limina”. Bilo mu je  drago. On je vrlo  pažljiv, sve prati, licem u lice,  želi čuti ime i prezime”, rekao  je mons. Puljić.
Papa je više puta isticao i  potrebu misionarske spremnosti, obitelji i klera. Nadbiskup  tumači taj papin pogled prema  drugima, poslanje na koje je  potaknuo, dužnost činiti za  druge, prenositi dalje. „Čovjek  je ne samo spašeno biće, koje je  Isus otkupio, nego i ranjeno  biće. Čovjek je sposoban razbijati zajedništvo zato što je  ranjen u srcu, pameti. Papa se  trudi takvim nagovorom buditi  ljudima osjećaj da smo stvoreni  za više stvari. Dakle, kada govorimo o spašavanju, Bog nas  je spasio, zbog nas samih, ali i  da bismo mi drugima mogli  pomoći da se spase, drugima  pomoći da budu bolji. U tom  vidu papa je potaknuo osobe  posvećenog života i obitelji da  ne budu centrirane samo na  sebe, nego da s osjećajem zajedništva budu poneseni u sekularizirani svijet gdje se gube  vrednote koje kršćanstvo propovijeda; da budu misionari, da  budu djelitelji, navjestitelji i  svjedoci toga. Dakle, “Bog vas  je obdario, dao vam je mogućnost da budete ne samo  stvaratelji novog života, nego i  odgojitelji drugih. I u tom misionarskom zanosu da pomažete jedni drugima kako bi  svima bilo bolje”. 
Obostrano smo se  obogatili
Otvorenost, simpatije i ljubav koju su ljudi pokazali prema papi neće ostati bez ploda.  Mladi koji su mu oduševljeno  odali priznanje i ljubav nosit  će sa sobom tu dragu uspomenu koja će im u kušnji biti  pomoć. Ne bih gledao pesimistički na to što neke stvari  idu krivo; radije bih gledao na  budućnost optimističnim  očima i radovao se svakom  napretku, mladiću i djevojci  koji ozbiljno uzmu papine poruke, obitelji koja će se truditi  držati nauka Katoličke crkve i  tako provoditi papine poruke” rekao je nadbiskup. 
U susretu sa svima iz papine  pratnje doživio je pozitivne  komplimente. Zamjenik  državnog tajnika Tarcisia Bertonea u nekoliko rečenica taksativno je pohvalio sve  doživljeno riječima: organizacija odlična, raspoloženje izvrsno, duhovnost dirljiva. „U  tri rečenice izrekao je najbolje  što je mogao reći. Meni je  najljepši dojam poruka Svetog  Oca koju je rekao i biskupima  za ručkom: “Došao sam kao  Petar učvrstiti vas u vjeri.  Vraćam se učvršćen vašom  vjerom; vjerom vaših vjernika,  vaših mladih, svih koji su me  dočekivali”. To mi je bilo dirljivo i lijepo čuti. Obostrano  smo se obogatili. Mi jer smo  imali milost da je Petar naših  dana bio s nama. Bilo je dirljivo i lijepo čuti Svetog Oca  da se vraća u Vatikan učvršćen  u vjeri koju je s nama doživio”,  zaključio je nadbiskup Želimir Puljić.
 

Zajedništvo budi osjećaj da nismo sami

Nadbiskup Puljić ističe da je papa osobiti govornik, propovjednik i drag  mislilac koji zadire u kontekst teme. Tako je u Zagrebu, na susretu pod  geslom “Zajedno u Kristu”, papa poticao na zajedništvo. „Kao što je  savjest bitno obilježje čovjeka, tako je i zajedništvo bitno obilježje ljudske  zajednice; bilo da se radi o obiteljskoj, crkvenoj, društvenoj zajednici.  Zajedništvo nas čini različitim od drugih vrsta života na ovom svijetu.  Osobito kršćani svoje zajedništvo baziraju na Isusu Kristu. Papa je došao  povezati nas, dati nam snagu, kako je i sam rekao “Niste sami, ja sam s  vama”. Zajedništvo budi osjećaj da nismo sami; u molitvi, liturgiji, pjesmi,  igri”, rekao je mons. Puljić.

O GOVORU MONS. VALTERA ŽUPANA: Zar se ne smije reći javno što je stav katoličke obitelji?

U osvrtu na govor mons. Valtera Župana o zakonskoj regulativi zabrane pobačaja, mons. Puljić je rekao da je to važan segment crkvenog nauka koji se nije mogao prešutjeti i krčki biskup ga je jasno formulirao. „Crkva ne može zatvarati oči pred zločinima koji se događaju u obitelji. Stvar treba jasno nazvati. Sve stvari trebaju imati svoje pravo ime. Biskup Župan je rekao prekid trudnoće. No, to je ubojstvo nevinog čovjeka. Crkva je pozvana biti odvjetnica ne samo ugroženih, nego i onih koji se ne mogu braniti. Papa je načelno, a mons. Župan konkretno, dao do znanja da je Crkva u tom trenutku dala glas onima koji glasa nemaju. Zar se ne smije reći javno što je stav katoličke obitelji? Zar je zabranjeno biskupu reći “To je katolički moral?” Nama se hrvati sa svijetom koji drugačije razmišlja i koji ne smatra zločinom ono što mi mislimo da je. Katolička crkva nikad neće odustati od toga da ubojstvo nevinog djeteta u utrobi majke nazove pravim imenom. To je zločin protiv savjesti, obitelji, zločin protiv čovjeka i ljudskog dostojanstva”, upozorio je nadbiskup istaknuvši da je lakše rušiti i razarati nego graditi i pozitivno planirati. Unatoč svemu, Crkva ne može šutjeti i ne činiti ništa. Crkva mora biti budna i stalno opominjati. Dok smo na ovom svijetu, boriti nam se sa zlom u nama, zlom oko nas, s lošim običajima i lošim zakonima.

O EUROPSKOJ UNIJI: Ujedinjenje je pozitivan koncept

Glede papinog afirmativnog govora o pripadnosti Hrvata europskoj zajednici, mons. Puljić smatra: „Jedno je Europa, a drugo je Europska unija. To su dvije stvarnosti koje se sada preklapaju. Mi smo oduvijek bili Europljani i gradili smo kršćansku Europu. No, sada je problematično za kršćane jer misle ‘Što će mi takva zajednica u kojoj se nemoralno planira, živi ili se donose zakoni protivni kršćanskom uvjerenju? Papa nije za uniju koja tako razmišlja, nego je on za zajedništvo europskih naroda, što je pozitivno. Ujedinjenje je pozitivan koncept. Tko je Europu ujedinjavao nego Crkva? Različiti vladari, različite nacije, a jedna, Katolička crkva. Problem je što se ta nova stvarnost, Europska unija, bazira, rekao je i papa, na sekularizmu koji obezvrjeđuje kršćanske vrijednosti. Zato su potrebni kršćani u toj uniji. S te strane, papa želi da i Hrvatska dođe, da njeni vjernici daju pozitivni obol; jer bez ljudi se ne može stvarati uniju. Ići nam je unutra i iznutra se boriti za vrednote koje su dosad bile nositelj našeg života i društva”, rekao je mons. Puljić.