Građanski odgoj naučit će uvažavati različitosti

Građanski odgoj i obrazovanje nešto je što će eliminirati negativne pojavnosti po pitanju uvažavanja različitosti i ono što je osobito važno, razvijati kod učenika samosvijest i odgovornost, da bi bili odgovorni i aktivni sudionici društva, istaknuo je Vidaković

Građanski odgoj i obrazovanje uvest će se od sljedeće školske godine eksperimentalno u šest škola, a tijekom postupnog uvođenja u suradnji nevladinog i Vladinog sektora mjerit će se rezultati i pokazatelji eksperimentalne provedbe. Pokazatelji evaluacijskih istraživanja koristit će se u svrhu daljnjeg razvoja i prilagođavanja, najavljeno je na predstavljanju nacrta kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja zainteresiranim školama. Na predstavljanju je nazočio i ravnatelj zadarske Medicinske škole “Ante Kuzmanić” Davor Vidaković, koji naglašava iznimno zadovoljstvo svim relevantnim podacima koje je imao prigodu čuti o novom predmetu.
Šest škola
– Uvođenje Građanskog odgoja u odgojno-obrazovni proces je po meni zapravo jedan logičan slijed razvoja društvene zajednice u cjelini te ću ga ja podržati i prihvatiti. Iako kurikulum nije objelodanjen u cjelini već samo u formi cilja, zadaća, odnosno svega onoga što bi trebao ostvarivati, smatram da je to dobar potez za naše školstvo. Kada kurikulum u rujnu bude objelodanjen u cjelosti zasigurno će kao i sve ostalo na ovom našem području izazvati buru reakcija u određenim dijelovima društva. No, to je normalno, jer cilj svega novoga je postići da se o tome otvoreno raspravlja i izvode zaključci. Mreža mladih Hrvatske zajedno s projektnim partnerima: Centrom za mirovne studije, Centrom za ljudska prava i GONG-om, uz financijsku podršku Europske Unije eksperimentalno će provoditi Građanski odgoj i obrazovanje u šest škola na području od posebne državne skrbi. Građanski odgoj i obrazovanje je nešto što će eliminirati negativne pojavnosti po pitanju uvažavanja različitosti i ono što je osobito važno, razvijati kod učenika samosvijest i odgovornost, da bi bili odgovorni i aktivni sudionici društva, istaknuo je Vidaković.
Kazao je i kako je kurikulumom razrađena i strategija edukacije nastavnika, a intencija je na tome da se predmet za početak uvede u šest odabranih škola s područja posebne državne skrbi, što bi se financiralo iz vanjskih fondova, dok će Ministarstvo znanosti i obrazovanja osigurati implementaciju programa u još šest dodatnih škola u Hrvatskoj, no koje će to biti za sada se još ne zna.
– Osnovni uvjeti pri odabiru škola u kojima će se program eksperimentalno provoditi su da je škola s područja od posebne državne skrbi, da iskazuje interes za provođenje programa te da su i do sada u svom programu kroz određene oblike odgojno-obrazovnog procesa realizirale takve ili slične sadržaje, pri čemu se prvenstveno misli na izvanškolske aktivnosti te projekte koje je škola odrađivala, naglasio je Vidaković.
Kako živjeti bez predrasuda
Ministar Jovanović naglasio je kako bi se uvođenjem Građanskog odgoja i obrazovanja u škole unaprijedio i poduzetnički duh, kod djece razvio bolje shvaćanje samoga sebe, ali i društva, bolje korištenje zakona te kako bi se djeca već od osnovne škole educirala za borbu protiv korupcije.
– Uvođenje Građanskog odgoja bitno će unaprijediti kvalitetu školovanja, ali i stvoriti pretpostavke za aktivno sudjelovanje učenika po završetku škole u građanskom društvu. Brojna istraživanja pokazuju kako su nam nove generacije vrlo često nezainteresirane za određena društvena zbivanja što dovodi do opasnosti prezentiranja krivih vrijednosti, zaključio je Vidaković.
Nacrt kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja  nastao je u suradnji s nastavnicima i stručnjacima u ovom području iz znanstvenog, Vladinog i nevladinog sektora iz zemlje i svijeta.
– Nacrtom kurikuluma je predviđeno da se građanski odgoj i obrazovanje uvede u osnovne i srednje škole. U osnovnoj školi obrađivao bi se međupredmetno, izvannastavno, obvezno 35 sati godišnje kroz projekte škole i društvene zajednice, s time da u 7. i 8. razredu postoji mogućnost uvođenja izbornog predmeta. Nacrtom je planirano da u srednjim školama, u prvom i drugom razredu bude obvezni predmet 35 sati godišnje. Ujedno provodio bi se i međupredmetno, kroz projekte škole i društvene zajednice, isto 35 sati godišnje, naglasio je Vidaković dodajući kako će sposobnost adaptacije svega navedenog u složene odnose onih koji u cijelom eksperimentu sudjeluju, njihova tolerancija i susretljivost pokazati u kolikoj mjeri je sve navedeno zapravo dobra priča. 
Dakle, kroz građanski odgoj učenici će od malih nogu učiti kako živjeti bez predrasuda i korupcije, kako mirno rješavati sukobe, sve do osnova demokracije. Tamo će učiti o demokraciji, globalizaciji, temeljnim ljudskim pravima i zaštiti potrošača, a razvijat će i mnoge vještine, od upravljanja sukobima i emocijama do pisanja životopisa.