Strahuju da bi zbog ovrha mogli ostati i bez krova nad glavom

Čovjek je sada u strahu da mu se ovrhom ne sjedne na kuću te da ne izgubi krov na glavom i stoga je zatražio našu pomoć jer tvrdi da taj iznos nije njegov već da mu se netko spojio na liniju i razgovarao preko njegovog broja. Sličnih primjera imamo i s ovrhama od strane HRT-a koje su stare i do deset godina unatrag, kaže Knežević

Iako je po pitanju prava potrošača Hrvatska u zadnjih deset godina napredovala, još uvijek smo daleko od europskih standarda. I dalje su česte pritužbe građana na javne usluge, telekomunikacije, posebice na ovrhe. Koliko god džepovi bili prazni kupovati se mora, makar hrana. Pri tome treba voditi računa o tome što kupujemo, čitati deklaracije, tražiti račune, upozorava Zoran Knežević, predsjednik udruge za zaštitu potrošača Zadarski potrošač.
Opasna sitna slova
– Rizik nosi i on-line kupovina zbog zloporabe osobnih podataka, treba paziti i na obavijesti pisane sitnim slovima, ambalaža koju kupujete mora biti ispravna, a više se ne smije naplaćivati izdavanje opomene za neplaćene račune. Hrvatska je u deset godina Zakona o pravima potrošača napredovala, no još je daleko od zadovoljavajućeg. Često se potrošači žale da nisu dobili ovršne prijedloge s rješenjem jer im se isporučuju preko oglasnih ploča sudova. Problem su još uvijek nekvalitetni proizvodi, računi za vodu, struju, ali i telekomunikacijske usluge, pa i odvoz kućnog otpada koji se često naplaćuje nezakonito. Ljudi nam se u više od 50 posto slučajeva obraćaju upravo zbog ovrha, pri čemu prednjače telekomunikacijski operateri i HRT. Nedavno smo imali jedan primjer gdje se čovjeku u nekih 12 godina telefonski račun s kamatama popeo na vrtoglavih 80.000 kuna. Čovjek je sada u strahu da mu se ovrhom ne sjedne na kuću te da ne izgubi krov nad glavom i stoga je zatražio našu pomoć jer tvrdi da taj iznos nije njegov već da mu se netko spojio na liniju i razgovarao preko njegovog broja. Sličnih primjera imamo i s ovrhama od strane HRT-a koje su stare do deset godina unatrag. Izmjenama Zakona o pravima potrošača idemo ukorak s europskim standardima, no građane treba i dalje educirati o njihovim pravima te razvijati učinkovite sustave zaštite, istaknuo je Knežević.
Europski potrošački centar
Ovih dana je postalo aktualno pitanje i nefinanciranja Savjetovališta za zaštitu potrošača u Zagrebu, Osijeku, Puli i Splitu iz državnog proračuna čime je blokiran rad ovih institucija te ukinuta prava potrošača. Navodno je Ministarstvo gospodarstva posljednja dva mjeseca prestalo komunicirati s udrugama i savjetovalištima te kasni s njihovim financiranjem čime su doveli u pitanje isplate plaća djelatnicima udruga i savjetovališta koja se bave zaštitom potrošača u RH. Ovim kašnjenjem su najviše oštećeni potrošači koji su dvomjesečnim nefinanciranjem ova četiri savjetovališta ostali uskraćeni za savjete i informacije.
– Mi se za razliku od ta četiri savjetovališta, koja sad bez financija iz proračuna jedva spajaju kraj s krajem te su u nemogućnosti pružanja kvalitetne usluge našim građanima, financiramo iz županijskog proračuna i to sredstvima od oko 35.000 kuna na godišnjoj razini. Za naše potrebe imamo, ali za ozbiljan rad udruge to je zapravo smiješan iznos. Naime, u Europi, primjerice u Njemačkoj, ovakva savjetovališta dobivaju oko 11 milijuna eura godišnje te imaju preko 80 zaposlenih, stotine volontera i kontrolora što je nama u našim okvirima i s ovakvim sredstvima nezamislivo. Za razliku od nas neki dobivaju milijune kuna za neke nebitnije stvari. Naš rad nema smisla ukoliko nema odjeka u javnosti, zaključio je Knežević.
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja prava hrvatskih potrošača trebala bi biti bolje zaštićena. Naime, u Hrvatskoj bi se tada trebao otvoriti europski potrošački centar koji pomaže građanima EU u zaštiti potrošačkih prava. No, Knežević je sumnjičav prema otvaranju tog centra koji bi se bavio zaštitom potrošača u cijeloj RH.
– Taj centar bi trebao imati samo nekoliko zaposlenika koji bi trebali nadzirati kompletnu situaciju u cijeloj zemlji, što je zapravo nemoguće i neostvarivo, barem što se tiče kvalitete. Oni će biti pretrpani zahtjevima, odnosno primjedbama građana vezanim uz kršenja prava potrošača te ne znam kako će sve to funkcionirati. Naime, najlakše je zaprimiti primjedbe, ali najteži i najbitniji dio posla je riješiti ih. Na takav način sumnjam da će to biti moguće. Mi samo u zadarskom uredu zaprimimo preko desetak poziva u kojima se građani žale na niz problema, a koliko će ih tek zaprimati taj planirani centar. Kao što sam rekao, nije problem u pozivima već u rješavanju prijavljenih problema te s osnivanjem tog centra mislim da nismo na pravom putu u poboljšanju zaštite hrvatskih potrošača, kazao je Knežević.
Europski potrošački centri funkcioniraju u svim članicama Europske unije, te u Islandu i Norveškoj. Riječ je o velikoj mreži centara koji su samo prošle godine riješili nekoliko desetaka tisuća pritužbi kupaca koji su naišli na probleme prilikom kupnje preko granice, a kako će funkcionirati u RH, pokazat će se iza 1. srpnja.
Uz Mrežu potrošačkih centara zahvaljujući sustavu RAPEX, s kojim ćemo od 1. srpnja biti u cijelosti povezani, trebali bismo biti bolje informirani o opasnim proizvodima i njihovom povlačenju s polica trgovina diljem Europske unije. Da je zaštita potrošača jedan od temeljnih stupova europske politike nedavno je u Varaždinu naglasio potpredsjednik Vlade Neven Mimica, i budući europski povjerenik za zaštitu potrošača. Tada je istaknuo kako upravo zaštita potrošača, odnosno interesi potrošača, moraju biti važniji i nositi prevagu nad interesima onih koji bi ušli na tržište bez pravih, kvalitetnih i dobrih proizvoda.