Anti Jukici peronospora napala i grozdove

Slika korisnika valentinam
OKORJELI AGRONOM U VIŽITI VINOGRADA I VINA OD PETRČANA DO RAŠTANA GORNJIH
Ma da nisam prskao ne bi mi bilo žao, ali sve sam uradio, a ono peronospore više nego ikad. Gledan susjedov vinograd, a on zdrav kao cekin, a moj tužan od najtužnije vrbe. Što mu se dogodilo?! - pita se u čudu je Ante Jukica. Dođe mu, kda uzme sikiru i posče sve panje u vinogradu
Marijan TOMAC
IMA NADE - Vinogradi nisu proljetos stradali od mraza i obećavaju dobar urod

Najrađe bi uzeo sikiru i posika sve panje u vinogradu.  Peronospora ne samo da je zahvatila list već i  grozdove, žali se Ante Jukica  zvani Tenkista iz Petrčana.  Ma da nisam prskao ne bi mi  bilo žao, ali sve sam uradio, a  ono peronospore više nego  ikad. Gledan susjedov vinograd, a on zdrav kao cekin, a  moj tužan od najtužnije vrbe. Što mu se dogodilo?! -  u  čudu je Ante.

Nema samo prijatelj Ante  zvani Tenkista problem s peronosporom u vinogradu.  Već i drugi vinogradari koji  pitaju kako zaštititi vinograd  koji je upravo ocvao jer meteorolozi najavljuju povremene pljuskove i to na pojedinim područjima obilnije.

Prve zaraza na  listovima bliže tlu

Plamenjača ili peronospora je najraširenija i najopasnija bolest vinove loze na cijelom svijetu u svim uzgojnim rajonima. U Europu je  donesena iz Amerike i to  preko «divljih» Vitis vrsta podloga koje su bile otporne na  filokseru. Prva pojava je zabilježena u Francuskoj  1878.g. odakle se dalje  proširila po cijeloj Europi.  Iako je borba protiv peronospore odavno poznata vinogradarima ipak se znade dogoditi da ih iznenadi. Kako  upravo sada vremenske prilike pogoduju razvoju ove,  jedne od najopasnijih bolesti  vinove loze, nije na odmet  da se podsjetimo na njezinu  biologiju i suzbijanje.

Gljiva uzročnik peronospore  napada sve nadzemne  zelene organe vinove loze s  jednakim simptomima, koji  se teško zamijene sa simptomima zaraze nekom drugom  bolesti ili napadom štetnika.  Napadnuti list dobije simptome još prije cvatnje. Prve  zaraze jave se na listovima  koji su najbliže tlu. Zaraženi  listovi u početku, na gornjoj  strani formiraju žute klorotične mrlje zvane "uljne mrlje" koje su isprva sitne. S  vremenom se povećavaju do  promjera od 3 centimetra.  Uljne mrlje su posljedica  primarne infekcije zoosporama i znak su da je počeo  razvoj peronospore u tom  vinogradarskom području.

Inkubacija od 7 do 14  dana

Spore gljive peronospore  prezimljuju u otpalom lišću i  u proljeće, kad srednja dnevna temperatura dostigne 11  stupnja Celzijusa i kada nastane dulji kišni period s najmanje 10 mm oborina, klijaju stvarajući jednu krupnu  sporu - makrokonidiju, iz  koje se oslobađaju zoospore.  Zoospore prenesene kapima  kiše na prizemno vlažno  lišće loze ostvaruju primarne  zaraze.

 Neko vrijeme nakon zaraze, na lišću se javljaju uljaste  pjege. Vrijeme koje protekne  između zaraza i pojave uljastih pjega označava se kao  period inkubacije. Duljina  ovog perioda ovisi o visini  temperature i kreće se u  našim krajevima u svibnju i  lipnju obično 7-14 dana. Po  isteku inkubacije stvaraju se,  ako je vrijeme vlažno, konidije koje izbijaju na razgrananim konidioforima kroz  pući, stvaraju bjeličastu paperjastu prevlaku s naličja  uljastih pjega.

Konidije vrše sekundarne  zaraze, pod uvjetom da se  nađu u kapi kiše ili rose, kad  je temperatura iznad 13  stupnjeva Celzijusa. Nakon  novog perioda inkubacije  pojavljuje se druga generacija konidija i to se tako ponavlja tijekom čitave vegetacije  vinove loze. Zastoj u razvoju  parazita i širenju bolesti nastaje jedino u periodima  suhog, beskišnog vremena.

Suzbijanje i vrste  fungicida

Nema ozbiljnijeg uzgoja  evropske loze bez kemijskog  suzbijanja peronospore fungicidima.  U praksi se koriste  dvije vrste fungicida, ovisno  o tipu djelovanja i mogućnosti kretanja u tkivu vinove loze: protektivni ili preventivni  - kontaktni i kurativni - sistemično-kontaktni.

Protektivni - preventivni  fungicidi imaju zadatak spriječiti zarazu, odnosno  uništiti zoosporu prije nego  prodre u organ vinove loze.  Oni nemaju učinak na već  ostvarenu zarazu.

Kurativni - sistemični fungicidi imaju sposobnost  ulaska unutar organa i  uništiti već razvijeni micelij  gljive. Oni se, dakle, mogu  primijeniti i nakon ostvarene  infekcije. Danas se za suzbijanje peronospore većinom  rabe sistemični fungicidi koji  su tvornički formulirani kao  kombinacija kurativnog i  protektivnog fungicida čime  se povećava mogućnost suzbijanja ove opake bolesti vinove loze.

Kad vino ode na  kvasinu

Problemi s peronosporom  mimoišli su prijatelja Filipa  zvanog Pilja iz Raštana Gornjih. Njegov je problem u vinu i to berba od prije dvije  godine.

-Govore da vino što starije  je bolje, ali moje crno je samo zero krenulo na kvasinu.  Nije to puno, može se piti,  ali „žica“ se osjeti kada vino  klizi kroz grlo. Znam gdje  sam pogrišio pojašnjava Pilja i nastavlja: - Volim držati  vino u drvenim bačvama.  Eto ove moje imaju više od  pedeset godina i još su uvik  kao da su jučer došle od  bačvara.

Znači nije problem u  bačvi, već u čemu pitam Pilju.

Moj brajo ovako:  - „Bačva  nije bila puna do vrha pa  sam u nju ulio zero parafinskog ulja. Očito nedovoljno  jer se gornji dio bačve rasušio i povukao zrak i evo ti  razloga zašto se vino malo  uskvasilo.“

Bobanovićevo  obećanje

Zimus kada sam donio  društvu kod brata Ive da  kušaju moje eko vino, jer u  njemu nema ama baš ničeg  osim onog što je dao panj,  među prisutnima je bio Rade Bobanović koji je nahvalio moje vino i reka da će sve  otkupiti za proizvesti kvasinu i platiti tri eura za litru.  Od tada niti Rade niti eura, a  što ću ja s tolikom kvasinom  ukoliko se vino do kraja proljuti, zabrinuto govori Pilja.

Da se ne bi Filipu, zvanom  Pilja,  ponovila greška od prethodne godine upravo smo  ga zatekli u pretoku vina  gdje mu pomaže prijatelj iz  Like.

-Sada iz drvenih bačava  sve stavljam u inoks tankove  pa neka tu čeka kada dođe  na red za pijenje jer meni je  dobro i ono što je malo uhvatilo žicu.

Filip je vinogradar i vinar  starog kova. Drži do tradicije. Vinograd štiti s bakarnim  i sumpornim pripravcima, a  kod prerade grožđa ne koristi enološke pripravke. Naravno i bijelo i crno grožđe  kuha na dropu i to najmanje  desetak dana. Od toga proizvede „starinsko“ vino dvije  kategorije: Bijelo mutno i crno ljuto, a takvih vina ima u  izobilju na našem prostoru.

NI RADE NI EURA

 Zimus kada sam donio društvu kod brata Ive da  kušaju moje eko vino, jer u njemu nema ama baš ničeg  osim onog što je dao panj, među prisutnima je bio Rade  Bobanović koji je nahvalio moje vino i reka da će sve otkupiti za proizvesti kvasinu i platiti tri eura za litru. Od  tada niti Rade niti eura, a što ću ja s tolikom kvasinom  ukoliko se vino do kraja proljuti, zabrinuto govori Pilja

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno