Okus koji točno stoji nasuprot slatkome je gorčina, u terminima službene znanosti. A ova ljepotica iako zaista slatka izgledom, u svojoj naravi se uopće ne šali kada se radi o gorčini. Da stvar bude još zaguljenija, ona u obliku čaja ne dopušta da ju se zaslađuje ni medom, a pogotovo ne šećerom. Naprosto, kao svaka ljepotica svjesna sama sebe, zahtijeva da ju se prihvati baš onakvom kakva jeste. U protivnom odbija položiti svoje ljekovite darove onome ko se sa njom druži.
Njezin poklon našim tijelima i je upravo gorčina. Evolucijski naša tijela su naučila da na taj nezgodan okus reagiraju povećanjem lučenja probavnih sokova, peristaltikom (ritmični pokreti crijeva) i svim onim što naša probava izvodi kada misli da smo ju otrovali. Jer tijelo pamti i to čak i kroz generacije, a kako je puno spojeva u prirodi koji nas upozoravaju da su otrovni upravo okusom gorčine. A to je u slučaju lijene i nedovoljne probave upravo savršena reakcija da se cijeli taj sistem malo protrese i poboljša. I to je prva i osnovna korist koju imamo od ove biljke.
Njezina dobrobit za nas tu ne završava već se nastavlja baš kao i nemoguće dug niz narodnih imena: kičica, kirica crljena, kitica gorka, gorkica, ger, gerčica, girka trava, borcvitaš, gorko zelje, cvit sunčeni, grozničavka, jezernica, kinin, kučica, trava od groznice, zelje crljeno, zelje crno, zimičnjak, žuč zlatna, drago cvitje, grozničava trava…
Znanstveno ime joj je Erythraea centaurium i kako to u botanici često biva, samo ime prevedeno sa starih jezika ili opisuje biljku, ili je vezano uz neku legendu. U ovom slučaju je to oboje – erythraea označava crvenu boju u starogrčkom – po boji ovih divnih roza zvjezdica. Centaurium dolazi od legende da je kentaur (centauro) Kiron, izliječio ranjenu nogu Herkula upravo ovom biljkom.
Jedno od narodnih naziva – kinin, nas odmah upućuje na još jedno svojstvo. Koristila se kod malarijske groznice baš i kao kinin, za smanjivanje temperature. A i inače se kod ljudi koji su dosta oslabili zbog neke upale primjenjuje ova biljka, zato što je njeno djelovanje ipak još dovoljno blago, da ne iscrpi nekoga kome je već i tako snaga na rezervi.
Taj njen gorki okus, kao kinin, kao srčanik (koji je brat ovoj biljci u obitelji Gentianaceae) potiče od dvije grupe bioaktivnih spojeva, koje su gotovo nestvarne u brojevima. Naime prva grupa, sverozid i gentiopikrozid, čisto da ih i imenom prozovem, osjete se njihovom gorčinom čak i kada ih se razrijedi 12.000 puta. I to nije ništa, jer druga grupa dostiže tek apsurd – razrijeđeni 4 milijuna puta centapikrin i deacetil-centapikrin još uvijek na nepcima golicaju osjetilne pupoljke. Ludnica!!! No, u našoj maloj roza-slatkici oni su svi zastupljeni upravo u pravoj mjeri. Taman koliko treba da bude ljekovita.
Da je odlična za poboljšanje rada probavnog sustava, to je nešto po čemu je najpoznatija kičica, no ona nudi i samim time apsorpciju hranjivih sastojaka u crijevima. Sinergije bioaktivnih spojeva u djelovanju na sinergije tijela su višestruko povezane pa se posljedično možemo nadati ublažavanju želučane kiseline što smanjuje nadraženost želuca i nagon za povraćanjem, koristi kod prevladavanja odbojnosti prema hrani te kao pomoć u prevladavanju anoreksije nervoze jer otvara apetit podražavajući žlijezde na lučenje probavnih sokova, smiruje grčeve, tamani nametnike u crijevima, samim time ujedno čisti crijeva od hrpe štetnih tvari, plinova (nadutost), pomaže kod nezgodacije tipa dijareja ali i obrnuto-kod zatvora a time i hemeroida koji se zasigurno pogoršavaju kada se stvari ne odvijaju glatko, već je potreban ponešto nasilni napor prilikom rješavanja otpadnih proizvoda.
Poboljšava cirkulaciju krvi, ponovno, upravo zato što potiče cijeli organizam na pokret. Što opet vodi do snižavanje tjelesne temperature i više znojenja, pa profitiramo boljim općim stanjem imunološkog sustava. Pomaže radu jetre i žučnog mjehura – sastojci biljke stimuliraju proizvodnju žuči i njezin protok od žučnog mjehura, što pomaže i jetri pri uklanjanju toksina. Pomaže u regulaciji šećera u krvi – smatra se da kičica poboljšava lučenje inzulina, a nova istraživanja dokazala su kako biljka djeluje kao antioksidans ublažavajući negativne promjene na stanicama u osoba oboljelih od dijabetesa.
Sve tako divno logično i povezano. Samosvjesna mala ljepotica, cvjetića poput roza zvjezdica nudi sve ovo, no zahtjeva da se njen karakter prihvati baš onakvim kakav jest – gorak. Žestoko gorak okus, kojem nije dozvoljeno dodavati slatkoću da ga se ublaži, a sam čaj se priprema u hladnoj vodi, točnije cvjetovi se preliju toplom vodom i ostave namakati najmanje dva sata. I to je dosljedno. Ljepotice zahtijevaju da im se posveti vrijeme, inače ništa od njih ne dobiješ.
A od kičice se dobivaju čajevi, vino, tinkture, prah. Koriste se cvjetovi, no svakako se za branje moramo oboružati škarama ili nožićem, jer korijenje je plitko i puno ju je prelako iščupati. Pa bi nepažnjom mogla završiti ugrožena baš kao i braća iz iste obitelji: lincura i encijan.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
DIP
Kako postati članom biračkog odbora? Naknade su do sada bile izdašne
Nogomet
1. ŽNL
Iza Zemunika najbolji tjedan sezone, Hajduk sve bliži borbi za vrh
Zadar
"Festival inkluzije: Upoznaj me!"
Uskoro projekt koji promiče inkluziju osoba s invaliditetom i djece s teškoćama
Zadar
"web heroj"
Zadarski policajci proveli preventivnu akciju u Klasičnoj gimnaziji Ivana Pavla II
Hrvatska
PUCANJE
Paus: ‘Za nas je velika koalicija sa SDP-om gotova priča’. Peović: ‘Nema tamo više nikakve ljevice’
Crna Kronika
više ozlijeđenih
Dovršen očevid prometne nesreće kod Zelenog hrasta
Zadar
ZLATNI PIR
Ljubav na prvi pogled Marije i Ivice Masnića traje već pola stoljeća
Županija
HEP JAVLJA
Brojne ulice u Zadru i okolici u utorak ostaju bez struje, evo popisa
Zadar
(NE)ZAINTERESIRANI ZA POLITIKU
Razgovarali smo sa zadarskim maturantima koji dobivaju pravo glasa, evo što kažu o izborima
Zadar
IMPRESIVAN USPJEH