Rohatinski: Tečaj kune nije sveta krava

Retorika guvernera na neki način i olakšava posao Jadranki Kosor jer će sada moći građanima reći: Birajte, ili selektivni rezovi, ili devalvacija!
Kada guverner naše središnje banke spomene tečaj, onda se strese onih 90 posto dužnika uz valutnu klauzulu, a upravo je Željko Rohatinski jučer izjavio da nema smisla braniti kunu ako se hitno ne provedu reforme. Međutim, za naš list je rekao da građani ne trebaju strepiti – devalvacija kune nije opcija, kuna će ostati stabilna, HNB će je braniti, jer, kaže guverner, imamo rezerve dovoljno visoke da je branimo do ulaska u Europsku uniju. Međutim, pojasnio je, tečaj nije svemoguć, niti je sveta krava, on je tek jedan od instrumenata monetarne politike koji nas je do sada spašavao i omogućio da vanjski udar krize prebrodimo lakše nego što bismo da nije bio stabilan. No, ponovio je, ako sve ostale troškovne komponente nastave rasti i ako se preko utjecaja na te komponente ne bude utjecalo na rast konkurentnosti, tada tečaj ostaje na brisanom prostoru i njegovo daljnje branjenje nema puno smisla.
Postavlja se pitanje, zašto guverner otvara Pandorinu kutiju koju upravo on godinama pokušava zatvoriti, i to baš sada, kada kuna pod naletom kredita i turista jača, zbog čega je HNB unazad par dana već dva puta intervenirao kako bi sprječavao njeno jačanje, a ne slabljenje? Jučer se primjerice u nekim riječkim mjenjačnicama za 100 eura moglo dobiti svega 707 kuna.
Pandorina kutija
Vjerojatno to čini zato što vremena više nema, zato što želi da Jadranka Kosor čuje da rezove u proračunu treba povući sada i odmah, a upravo je tečaj zadnji argument upozorenja koji Rohatinski u komunikaciji s inertnom Vladom može povući: krediti građanima vezani su uz eursku klauzulu, i ako tu dođe do poremećaja, bio bi to socijalni udar širih razmjera koji više niti jedan HDZ-ov spin ne bi mogao “pokriti”. Stoga guvernerov istup treba tumačiti prije svega kao zadnje upozorenje Vladi: Pokrenite se, jer svi odosmo kvragu, a onda i stabilna kuna postaje sekundarno pitanje, gubi smisao.. No, s druge strane ovakva retorika guvernera Rohatinskog na neki način i olakšava posao Jadranki Kosor jer će sada moći građanima reći: Birajte, ili selektivni rezovi, ili devalvacija! Ne treba pojašnjavati da bi devalvacija, uz ovoliko ovisnost o euru, zahvatila puno širu masu ljudi.
Lančana reakcija
Primjerice, rata stambenog kredita od 500 eura, sada mjesečno iznosi oko 3.600 kuna (tečaj od 7,2 kune za euro). U slučaju 10-postotne deprecijacije, ista bi rata iznosila 3.960 kuna (tečaj 7,92 kune za euro), a u slučaju 20-postotne deprecijacije, za kakvu se obično zalažu protivnici jake kune, ovaj bi dužnik mjesečno morao vratiti 4.320 kuna (tečaj 8,64 kune za euro) ili gotovo 800 kuna više no sada. Došlo bi dakle do drastičnog pogoršanja standarda, dio građana ostao bi bez krova nad glavom jer bi banke sjele na hipoteke, a i same bi banke bile u opasnosti zbog rasta loših kredita. Lančana reakcija išla bi dalje, sve dok se kuna ne izravna sa svojom realnom vrijednošću, onom koja odgovara našem “mršavom” izvozu.
No, guverner kaže da su sve špekulacije o postotku deprecijacije gluposti, te da devalvacija nije opcija., a njenu pogubnost već osjećaju građani s kreditima vezanim za švicarski franak, čiji tečaj nije u nadležnosti HNB-a, pa je već odavno otklizao.