Susret sevdaha i klapskog pjevanja na večerašnjem obilježavanju uvrštenja bedema na popis UNESCO

Slika korisnika valentinam
VEČERAS NA GRADSKOJ TRŽNICI
Svjetska nematerijalna baština je ono stanje duha kojeg doživljavamo kao vrhunac kulture nekog naroda, regije te ju UNESCO kao krovna organizacija nastoji zaštititi i sačuvati kao najveće domete naše civilizacije
Pozornica će biti na tržnici

Glazbeni susret prošlosti i sadašnjosti u povodu uvrštenja zadarskih bedema na popis UNESCO održava se večeras u 21 sat, uz susret sevdaha i klapskog pjevanja. Na gradskoj tržnici nastupit će Damir Imamović i klapa Kožino.  Osim toga, održat će se radionica i predavanja “SevdahLab” u kojem izlaže povijest, estetiku i zanatske tajne sevdaha kao tradicionalne umjetnosti.

Priopćenje su poslali organizatori večerašnjeg događanja, iz festivala Zadar Snova.

Zadarske gradske zidine: “Di bi bija da ti mene nema?”

Zidine koje čuvaju i ograničavaju, granice su kao opna stanice, ako ne propuštaju hranu, unutrašnjost vene. Hranu kako stvarnu, tako i duhovnu.

Svjetska nematerijalna baština je ono stanje duha kojeg doživljavamo kao vrhunac kulture nekog naroda, regije te ju UNESCO kao krovna organizacija nastoji zaštititi i sačuvati kao najveće domete naše civilizacije. Susjedstvo duha orijenta i života na Mediteranu dijelilo je također i slične probleme neostvarenih ili zabranjenih ljubavi, stroge klasne razlike, odlaske u daleki svijet kao i beskrajnu ljubav prema krajoliku. Slične emocije i problemi, slični egzistencijalni kontekst stvorili su fragilni i melankolični poetski izražaj, iz dubine duše i s dna društva, slično afro-američkom bluesu i gospelu, pjesmu bolno lijepe stvarnosti. Slično i toliko blisko, a opet različito i drugačije. Što je zajedničko, gdje su razlike?

Klapsko pjevanje je tradicijsko višeglasno homofono pjevanje bez pratnje instrumenata. Tradicija klapa i klapske pjesme kakvu je poznajemo danas, formira se sredinom 19. stoljeća, u vrijeme kada su se profilirali kulturni i glazbeni identiteti mediteranskih gradića na našoj obali i otocima, posebice u Dalmaciji. Javlja se u pučkim slojevima društva kao rezultat sklada postojećeg duhovnog stanja u mediteranskim gradićima toga doba.

Stari arapski prevodioci koristili su riječ “sevda” kada je trebalo prevesti grčku riječ “melanholija”. Danas ‘sevdah’ jednostavno znači - ljubav. Ali, sevdah je i muzičko - poetski žanr nastao u 16. stoljeću susretanjem tradicija istoka i zapada na Balkanu. Mjesto njegovog najvećeg procvata prostor je današnje Bosne i Hercegovine, ujedinjujući tradicije slavenskih balada, putujućih otomanskih ashika, evropskog romantizma 19.-og stoljeća i moderne orkestracije.

Damir Imamović

Sevdah Damira Imamovića novi je korak u razvoju tradicije sevdaha. Rođen 1978. u Sarajevu, u porodici legendarnog majstora sevdaha Zaima Imamovića i bassiste, autora, pjevača i producenta Nedžada Imamovića. Od 2005. počinje sa solo nastupima, vokal i gitara, nakon čega formira svoj prvi Trio s kojim snima dva zapažena albuma. Slijede i nastupi sa Bojanom Zulfikarpašićem, Ericom Vloeimansom, Jadrankom Stojaković, snimanja s Vlatkom Stefanovskim, Hüsnü Şenlendiricijem, Frenkijem, kao i nastupi u prestižnim svjetskim dvoranama.

2012.-e snima prvi album s hvaljenim “Sevdah Takhtom Damira Imamović a”. S tim i drugim projektima nastupao je na uglednim festivalima, kao što su Druga godba (Ljubljana), Balkan Trafik (Brussels), Culturescapes (Switzerland), Jazz Cerkno, TFF Rudolstadt, Splitsko ljeto, Jazz Festival Sarajevo i dr.

O Damirovom radu i filozofiji sevdaha Marina Andree snimila je dokumentarni film “Sevdah” (2008.). Pored nastupa Damir je aktivan i kao istraživač, predavač i edukator u okviru programa umjetničkog događaja na Gradskoj tržnici a povodom obilježavanja godišnjice prijema u UNESCO. 

Klapa Kožino

Klapa Kožino je osnovana 2003. godine u mjestu Kožino pokraj Zadra s ciljem promicanja izvornog dalmatinskog klapskog acappella pjevanja. Kroz više od desetljeća djelovanja, stotina nastupa na smotrama, koncertima i festivalima, upornim radom su došle i nagrade.

Klapa Kožino su Duje Stanišić, prvi tenor, Stjepan Štrkalj i Lujo Stanišić, drugi tenori, Marin Milić i Danijel Vidović, baritoni i Jurica Polkovnikov i Mate Stručić, basovi. Mjesto Kožino spominje se u arhivskim spisima prvi put 1105. ugovorom opatice Čike, zadarske patricijke.

 

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno