"AJMO SE VOZITI, NAČINIMO KAIĆ" Mladi kalafati i meštar Bobić porinuli kaić "Mali Kun" i zaplovili Pašmanskim kanalom

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
U Tkonu održana interaktivna radionica tradicijske brodogradnje
Mali kalafati su, po uputi svoga meštra Vojka Bobića izradili kaić koji po svojim ugrađenim elementima predstavlja cijelo bogatstvo tradicijskih brodova na tkonskom području i to na sljedeći način: ima kvadar ko pasara, arma je postavljena ko na gajeti, dno ko u batane i na provi špiruncin ko na leutu, kazala je Bruna Vojvodić, voditeljica projekta Arca Adriatica
Velimir BRKIĆ
I za ovo porinuće spreman pjenušac

U sklopu sedmodnevne interaktivne radionice "Ajmo se voziti, načinimo kaić!" koju je vodio meštar Vojko Bobić iz Tkona, biogradski policajac, mladi kalafati, njih 16 u dobi od 10 do 14 godina, izgradili su drveni kaić nazvan "Mali Kun" dug 2,85 metara koji su porinuli u more i zaplovili Pašmanskim kanalom.

- Mali kalafati su, po uputi svoga meštra Vojka, koji je ipak morao dati malo više ruke, izradili kaić koji po svojim ugrađenim elementima predstavlja cijelo bogatstvo tradicijskih brodova na području Općine Tkon i to na sljedeći način: ima kvadar ko pasara, arma je postavljena ko na gajeti, dno ko u batane i na provi špiruncin ko na leutu, kazala je Bruna Vojvodić, voditeljica projekta Arca Adriatica.
 

Zaštititi pomorsku baštinu

U okviru EU Interreg programa Italija-Hrvatska 2014.-2020. pokrenut je projekt Arca Adriatica koji je usmjeren na očuvanje, valorizaciju i razvoj pomorske baštine Jadranskog mora, Općina Tkon sudjeluje kao jedan od devet projektnih partnera, pet iz Italije i četiri iz Hrvatske.

- Glavni cilj projekta Arca Adriatica je očuvanje, zaštita, promicanje i razvoj pomorske baštine pograničnog područja kroz turističku valorizaciju na načelima održivog turizma, objašnjava Vojvodić dodajući kako će projekt na cijelom obalnom dijelu pograničnog područja maksimalno zaštiti postojeću materijalnu i nematerijalnu pomorsku baštinu te će je kroz niz mjera sustavno iskoristiti kako bi se razvio i zaživio zajednički turistički proizvod.

U Tkonu je ovo druga radionica po redu, nakon pletenja konopa i čvorova s Ivanom Longinim u dječjem vrtiću i školi.

- Prema prvotnom planu, kaić dug 2,85 metara je bačen u more. Mali kalafati imali su jako malo vremena da se kaić izgradi, tek sedam dana, naglasila je Vojvodić.
 

Zaslužene diplome

Iznijeli su ga vlastitim rukama obučeni u mornarske majice na kojima je pisalo: "Mali kalafati", a na čelu je bio meštar Vojko u majici s natpisom: "Načinimo kaić".

- Na karoc su mu stavili vijenac od bršljana, a polaznica radionice Sara Mileta (11) ga je okupala u pjenušcu. Kasnije su se dodijelile zaslužene uokvirene diplome, ali diplomu je zaslužio i meštar Vojko Bobić, dobio je diplomu koju su potpisali i svi mali kalafati, a dodijelila mu je Lea Miškov (11), otkriva Vojvodić.

Sve je kamerom i fotoaparatom zabilježio Tihomir Tiho Benčić, mobitelom Kristina Bobić i Bruna Vojvodić. Za bogatu roštiljadu bili su zaduženi Romeo Radović i Dražen Pribilović. Malog Karla čuvao je Goran Mušćet, načelnik Tkona. A za pjesmu su bili zaduženi gitarist Milo Škara iz Ždrelca i domaćica radionice Dijana Bobić. Potom su se u pjesmi pridružili sudionici porinuća kaića i drugi.

- Brod je neizostavan dio otočnog života. Brod povezuje, veseli i hrani, rekao je meštar Vojko.

Od davnina su otočna djeca pokušavala izraditi vlastito plovilo koje će poslužiti barem za kratku vožnju, barem za guštanje i ljetne radosti, no ta praksa i vještina u suvremenom životu polako iščezava i nestaje.

- Kalafat je općenito naziv za tradicijskog majstora, brodograditelja u drvu, koji stalno ili povremeno radi na izgradnji brodova združeno za nekoga ili potpuno samostalno, navodi Vojko, voditelj radionice.

Kaić "Mali Kun" je morao biti u plovnom stanju za što je bilo potrebno osigurati i vesla, odnosno elemente za postavljenje jedra.

- Zadatak kalafata je djeci omogućiti teorijski uvod i praktični rad izrade broda. Vjerujem da smo u potpunosti uspjeli, istaknuo je Vojko.
 

Veselje i ponos

Kroz teorijski uvod kalafat je dužan djecu upoznati s tradicionalnom hrvatskom brodogradnjom, s tipičnim plovilima otoka Pašmana i mjesta Tkon, s počecima brodogradnje te izradom i popravcima brodova u Tkonu i Ugriniću.

- Pri predstavljanju dijelova broda morao sam usporedno koristiti i nazive na kunjskom dijalektu, primjerice objasniti im što je to: kolumba, ašta, špiruncin, karoc, mankuli, ohe, mrtve bande, drulja i slično, istaknuo je Vojko.

Prvi sat održan je u prostorijama Općine Tkon gdje je kalafat Vojko Bobić održao uvodno predavanje i prezentirao djeci bogatstvo hrvatske tradicijske brodogradnje. Sljedećih dana djeca su dva puta dnevno dolazila u Vojkovu radionicu i vrijedno sudjelovala u izradi kaića, korak po korak.

- Polako su se ocrtavali osnovni elementi dna, a kasnije i svega ostaloga. Izradili su kvadar, postavili mandire, špiruncin i karoc, kolumbu, maškul i timun. Izradili pajole, pinturali ih. Pinturali cili kaić, dali mu koper i nazvali ga: "Mali Kun", kazao je Vojko Bobić.

Veselje i ponos djece, ali i kalafata Vojka Bobića i voditeljice radionice Brune Vojvodić, kao i svih nazočnih, bilo neizrecivo.

 

Diplome za Male kalafate

Diplome za završenu brodograditeljsku interaktivnu radionicicu "Ajmo se voziti, načinimo kaić!", dobili su: Sara Mileta, Lea Miškov, Tonina Ugrinić, Lovre Gotovina, Vice Ugrinić, Nikola Katičin, Josip Miškov, Noa Rudić, Toni Palaškov, Luka Jakovljev, Ivan Gotovina i Ivan Jakovljev iz Tkona te Filip Lukačić iz Kraja i Jonahtan Dubravčić iz Zagreba

 

Budućnost drvene brodogradnje

Osim Vojka Bobića i Marina Katičina iz Tkona, Stanislava Ugrinića - Kuše iz Ugrinića te Duje Bobića koji nastavlja očevu tradiciju, na otoku Pašmanu nema više kalafata.

​- Mišljenja sam da drvena brodogradnja na Pašmanu nije prošlo vrijeme brodogradnje, već usprkos suvremenim trendovima i novim standardima za plovila, drvena brodogradnja, a posebno tradicijska, opstaje. Ona svoju potvrdu ostvaruje preko uspješnih majstora i mojih kolega, a i ovi mladi su nada da će drvena brodogradnja opstati, optimist je Vojko Bobić.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)