Sanirano divlje odlagalište na Golom brdu

Na očišćenom platou bivšeg neprimjerenog divljeg deponija za odlaganje krupnog otpada postavljena je transfer stanica gdje se sada u velikom kontejneru skuplja krupni otpad kojeg odvozi zadarska Čistoća. Odlaganje otpada vrši se preko izgrađene rampe pod nazorom komunalne, stražarske službe, objašnjava načelnik Ante Martinac
Zajedničkom akcijom Općine Sukošan i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u potpunosti je sanirano divlje odlagalište smeća na Golom brdu, stotinjak metara sjevernije od podvožnjaka željezničke pruge na županijskoj cesti Sukošan – Zemunik. Do prije nekoliko godina sukošansko ruglo, centar smrada, zaraze i odraz nemara nesavjesnih građana, u ovoj fazi sanacije u koju je uloženo oko 200.000 kuna dovedeno je na zaista zavidnu razinu.
Divlja odlagališta su velik problem našeg društva. Živimo u potrošačkom društvu čiji vrhunac proizvodnje predstavlja proizvodnja smeća.
– Na očišćenom platou bivšeg neprimjerenog divljeg odlagališta za odlaganje krupnog otpada postavljena je transfer stanica gdje se sada u velikom kontejneru skuplja krupni otpad koji odvozi zadarska Čistoća. Odlaganje otpada vrši se preko izgrađene rampe pod nazorom komunalne, stražarske službe, objašnjava načelnik Ante Martinac.
Nakon desetljeća nekontroliranog odlaganja sitnog i krupnog otpada, bačvi, automobila, perilica rublja, građevinskog materijala, kemikalija i tko zna čega sve ne, divlje odlagalište na Golom brdu je saniran. Da bi ga obranili i sačuvali od nesavjesnih građana i prolaznika na noge je dignuto gotovo cijelo komunalno poduzeće Zlatna luka iz Sukošana te se cjelodnevnim dežurstvima i ekopatrolama uokolo Golog brda čuva lokacija saniranog divljeg odlagališta smeća.
– Nakon sanacije 10-ak hektara divljeg odlagališta u Sukošanu za daljnje sprječavanje nezakonitog odlaganja smeća angažirani su komunalni redari koji, priznali to ili ne, poput policajaca danonoćno čuvaju nekadašnji deponij, govori Martinac.
Iz svega ovoga nameće se zaključak da unatoč svim naporima i novcima koji se ulažu u očuvanje okoliša i sanaciju divljih odlagališta, ekološki nesavjesnih, zapravo bezobraznih građana, nažalost, još uvijek ima. Da je čovjek najveći zagađivač koji svoj kućni otpad baca gdje god stigne to i vrapci na grani već odavno znaju. Smeće, očito, mnogima ne znači ništa, osim onoga u njihovim dvorištima.
Trajno rješenje za odlaganje otpada predviđa se unutar budućeg županijskog odlagališta otpada, zaključio je Ante Martinac.
 

Rješenje u “tvornici” smeća

Zatvaranjem svih odlagališta smeća u Hrvatskoj i osnivanjem županijskih centara za gospodarenje otpadom ulazimo u novu eru odlaganja otpada. Ti će centri, osim odlagališta, imati i reciklažna dvorišta te uređaje za obradu i reciklažu sirovina, uređaje za kompostiranje i spalionice otpada. Odlagalište otpada i pogon za mehaničko-biološku obradu (MBO), odnosno županijski centar za gospodarenje otpadom, trebao bi biti na benkovačkom području, kod Biljana Donjih. Pretpostavlja se da će na ovom području biti prerađeno do 100.000 tona otpada godišnje iz županije. U gradnju pogona MBO-a bit će uloženo više desetaka milijuna eura. Konačno, umjesto desetaka poluuređenih odlagališta i stotina divljih, na lokaciji Biljana Donjih trebala bi, najvjerojatnije, niknuti nova “tvornica” smeća i novi način njegova odlaganja.