POVRATAK PLAVOPERAJNE LJEPOTICE Tune u Jadranu »delaju šou«

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika isikiric
Nakon kratkotrajnog izbivanja, najcjenjenija i najskuplja među svim ribama vratila se u Jadransko more
Autor: 
Lov tune strogo je ograničen, praktički svaki ulovljeni primjerak mora se evidentirati. Takav režim zaštite nema ni jedna druga riba, a vjerojatno ni bilo koja kopnena životinja. ICCAT provodi višegodišnji program obnove stoka plavoperajne tune u svjetskim morima
Tune su se definitivno »vratile« u Jadran unatrag desetak i više godina, a taj povratak u kontinuitetu traje i danas. Preciznije rečeno, tune nikada nisu ni iščezle iz našeg mora, samo su u jednom razdoblju bile prorijeđene, a istodobno se drastično inten

Posljednjih tjedana u nekoliko navrata pristizale su nam informacije o pojedinačnim ulovima velikih primjeraka tuna. Ulovljene su udicom, ovdje na području Kvarnera i Kvarnerića. To bi trebalo značiti da su se tune vratile, da su u Jadranskom moru opet nazočne u značajnim količinama, tumače neki. Da, vratile se jesu, ali nakon samo kratkotrajnog izbivanja. Vratile su se s ljubavnog izleta u Sredozemno more, gdje su boravile nešto dulje od mjesec dana.
Tune su se definitivno »vratile« u Jadran unatrag desetak i više godina, a taj povratak u kontinuitetu traje i danas. Preciznije rečeno, tune nikada nisu ni iščezle iz našeg mora, samo su u jednom razdoblju bile prorijeđene, a istodobno se drastično intenzivirao njihov lov. Manje tune bilo je u Jadranu, isto tako u Mediteranu, te ostalim morima i oceanima, gdje su njihova staništa. Ne svih tuna, nego plavoperajne tune, najcjenjenije među svim tunama koje nastanjuju svjetska mora i oceane. A nama često s televizijskih zaslona reklamiraju »tunu žute peraje« kao izuzetnu poslasticu.

Cijena leti u nebesa

Tuna, a u nastavku priče govorit ćemo isključivo o plavoperajnoj tuni, najcjenjenija je i najskuplja među svim ribama i svim živim bićima na kugli zemaljskoj. Osobno možemo diskutirati, nekome je bolje ovo, drugome ono, treći ima svoju poslasticu, ali je u svemu najmjerodavnije tržište, a ono je davno tunu stavilo na prvo mjesto. Ta i takva tuna veliki je hrvatski adut, jedan od naših najvažnijih izvodnih proizvoda, među prehrambenima vodeći. Uostalom, dovoljno je pogledati ponudu u našim ribarnicama, ako na njih kada »zaluta« svježa naša divlja jadranska tuna. Cijena joj leti u nebesa! Prije nekoliko dana u riječkoj ribarnici prodavana je svježa tuna po cijeni od 160 kuna za kilogram. Nisam se raspitivao tko ju je i gdje ulovio. Možda je bila iz domaćeg ulova?
- Tune su se vratile, delaju šou, ima ih jako puno, govori Damir Uhač, zapovjednik broda »Golovik«, jednog od četiri plivaričara riječkog Ugora. U lipnju se tune mrijeste, odlaze u Sredozemlje, zatišje je trajalo otprilike do sredine srpnja. Zasad nam, uglavnom, ne pričinjavaju veće probleme. Pojave se kad dižemo mrežu, ali je ne kidaju. Čine to jedino ako ostanu zatvorene među ribom.
Protekli srpanjski mrak Damir Uhač ocjenjuje zadovoljavajućim. Bez obzira na ljeto, više se lovila srdela nego inćun. Jesu li koji put imali tunu kao prilov, što zakonski propisi sada dopuštaju?
- Tune u prilovu još nismo imali!

Ulov ograničen

Lov tune strogo je ograničen, praktički svaki ulovljeni primjerak mora se evidentirati, odnosno prijaviti našem resornom ministarstvu i ICCAT-u, Međunarodnoj komisiji za zaštitu tuna. Takav režim zaštite nema ni jedna druga riba, a vjerojatno ni bilo koja kopnena životinja. ICCAT provodi višegodišnji program obnove stoka plavoperajne tune u svjetskim morima, što uključuje limitiranje njena ulova i vremena lova. Svakoj članici, za svaku godinu određuje se ulovna kvota. Rezultati su više nego dobri. Jadransko more krcato je tunama, govore ribari, a povoljne informacije dolaze i s ostalih mora u kojima boravi plavoperajna tuna. Potvrda tome je i stalno, iako skromno povećanje ulovnih kvota.
Hrvatska je za ovu godinu »dobila« 952,53 tone. Najviše je raspoređeno za ulov mrežama plivaricama tunolovkama – 833,46 tona. Taj ribolov moglo je ove godine obavljati 18 brodova. Gospodarskom ribolovu namijenjeno je još 100 tona za ulov udičarskim alatima i kao prilov u ribolovu plivaricom srdelarom. Za negospodarski ribolov – sportski, rekreacijski i za znanstvene svrhe, ostavljeno je 18,5 tona.

Hrvatska marikultura

Kavezni uzgoj, odnosno tov tuna na farmama, djelatnost je po kojoj je Hrvatska poznata u svjetskoj marikulturnoj djelatnosti. Krajem svake godine s hrvatskih farmi velike količine tuna otpremaju se brodovima hladnjačama izravno u Japan. I ta djelatnost strogo se nadzire, ne smije se ni u kaveze smještati neograničene količine. Našoj je zemlji odobrena uzgojna kvota od 7.780 tona, s time što se u kaveze ove godine smije unijeti 2.947 tona divljih tuna. Puno više od ulovne kvote naših ribara. Dopuštenu razliku nadoknađuju kupnjom na međunarodnom, mediteranskom tržištu.
Tuna se kupuje nasred mora neposredno nakon ulova i smješta u posebne, plutajuće kaveze. Potom slijedi dugotrajan i mukotrpan transport do matične farme, što zna potrajati i nekoliko mjeseci, jer se mora ploviti minimalnom brzinom od dva – tri čvora.
I kad se sve zbroji - tuna mora biti skupa! U cijenu ulazi i trošak promatrača međunarodne organizacije koji prate tunu od trenutka isplovljenja u ribolov, preko ulova, trgovanja, transporta, unosa u kaveze, izlova, do otpreme u Japan. Njihovi honorari, dnevnice i putni troškovi prava su sitnica!


Velika, lijepa i elegantna

Tuna je najveća među morskim ribama koštunjačama. Pravim ribama, kako ih neki karakteriziraju, dok hrskavične svrstavaju u divljač. U Jadranskom moru živi samo jedna vrsta tuna, najcjenjenija i najugroženija među svojim srodnicima. To je plavoperajna tuna, koju još nazivaju atlantska tuna, sjeverna plavoperajna tuna, tuna ili bluefin. U hrvatskom jeziku, kao i sve ribe, ima više naziva, a neki od njih su lukanac, lukić, rondun, šarban, trup, tun, tunj, tunj pravi. U službenoj terminologiji rabi se naziv tunj. U južnom Jadranu ponekad se pojavi i dugoperajna tuna ili albakor.
Tuna je velika, lijepa i elegantna riba. Oblik njena tijela odaje brzog i okretnog plivača. Tijelo je mišićavo i snažno, vretenasto, u srednjem dijelu malo zaobljeno, sa snažnom repnom perajom. Glava je nešto veća i zašiljena. Boja tijela s gornje je strane tamnomodrikasta, skoro crna, a sivkasta, srebrno ispjegana na donjoj polovici i prema glavi. Maksimalno naraste do 4 metra duljine i 600 kilograma težine. Prosječna težina kreće joj se oko 12 kilograma. Neke vrste tuna još su veće.
Tuna je plava riba, to vjerujem svi znamo. Pelagijska je riba, stalno u pokretu, u potjeri za hranom. Hrana joj je plava riba, ali jede i ostalu, čak se spušta do dna tražeći pridnenu. Njeno stalno boravište ne može se precizirati, već se može govoriti o područjima u kojima je njena pojava učestalija. Tuna je stalni stanovnik Jadranskoga mora, od otvorenih prostranstava do potpuno zatvorenih zaljeva. Jedino je uz zapadnu obalu Istre slabo prisutna.
Tune se najviše love mrežama plivaricama - tunolovkama. Nekad su se lovile obalnim mrežama tunerama, zatim stajačicama velikoga oka i šabakunima, te velikim obalnim potegačama. U lov na tune danas sve češće polaze rekreacijski i sportski ribolovci. Taj ribolov izuzetno je atraktivan i uzbudljiv, ali zahtijeva mnogo vremena, strpljenja i odricanja, sa stalno prisutnom neizvjesnošću hoće li se tuna pojaviti i - zagristi. Zahtijeva i skupu ribolovnu opremu, te veće i skupo plovilo.


Najviše cijene

Najveću cijenu tuna ima u Japanu i nitko drugi na svijetu nije voljan toliko platiti kilogram njena mesa, bez obzira na osobni standard i platežne mogućnosti. Od 10 vrsta tuna koje žive u svjetskim morima, na prvom je mjestu plavoperajna tuna, a upravo ona stanovnik je Jadranskog mora. Naše tune zato visoko kotiraju na japanskom tržištu. Dobru cijenu postižu tune tovljene na farmama, a nadasve skupo plaćeni su veliki pojedinačni primjerci ulovljeni udičarskim alatima.
U Japanu prodanom količinom i cijenama prednjači središnja tokijska ribarnica. Na njoj redovito padaju svjetski rekordi. S vremena na vrijeme neki od naših medija objavi informaciju da je na ribarnici u Tokiju postavljen novi rekord. Nama je Japan daleko, te vijesti dolaze iz različitih izvora, cijene su iskazane u raznim valutama, pa su poneki iznosi daleko od rekorda. Najviše cijene u pravilu se postižu prvog dana trgovanja u novoj godini. Pokušao sam razne brojke svesti na nama bliske eure, ali nisam siguran da su posve pouzdane, pa ih je bolje ne navoditi. Pouzdano, međutim, znam da je svojedobno tuna ulovljena u Hrvatskoj postigla cijenu oko 600 eura za kilogram. Ulovio ju je profesionalni ribar s Murtera. Svjetski rekordi iskazani su u tisućama eura.


Dupini su veći problem

Godinama se ribari žale na tune i štete što im ih pričinjavaju na mrežama. Sada Damir Uhač ukazuje na drugi problem.
- U posljednje vrijeme dupini su nam najveći problem. U toku jednog mraka u istarskom akvatoriju uništili su nam čitavu mrežu. Nevjerojatno je što nam rade, ne znamo što s njima. Jako su se namnožili. Dogodi se da mladi ostane zatvoren u mreži, pa ga odrasli spašavaju. Što tada rade, teško je zamisliti. Prolaze kroz mrežu i ostavljaju velike rupe. Kako ih se riješiti, a još su i zaštićeni.


952,53 tone

ulovna je kvota za Hrvatsku

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)