RAZGOVOR S POVODOM Mihaela Kadija: Domaćinski odnos i vjerni gosti kao »ključ uspjeha«

Povod za razgovor s Mihaelom Kadijom direktoricom Turističke zajednice Zadarske županije je mnogo, ali centralni su podaci prema kojima ova županija u srpnju ali i sedam mjeseci ove godine ima najmanji pad gostiju i noćenja u odnosu na prethodnu godinu.

Na 71% lanjskog srpnja
Svjedoci smo pohvalnih ocjena upravo završenog turističkog srpnja s kojim se vratio i val optimizma. Kako je Zadarska županija prošla u srpnju?
– U srpnju smo sa 355,237 gostiju i 3,472,211 noćenja dosegnuli 70,6% lanjskog prometa, pri čemu su domaći gosti na 80, a stranci na 67% u odnosu na lani. Kad pođemo od toga da smo u početku pandemije predviđali ostvariti 30% prošlogodišnjeg rezultata, možemo slobodno reći da ovo nitko nije očekivao. U 18 milijuna srpanjskih noćenja u zemlji smo na gotovo 20% udjela u nacionalnim brojkama, a u prethodnim sezonama taj udjel nikad nije prelazio 14%. Konačno, u cijeloj zemlji s dobrim srpnjem smo na 53% dolazaka i 61% noćenja od lani, pa smo ovdje značajno bolji.
Po dosadašnjim podacima područje TZ Zadarske županije treće je najposjećenije područje u zemlji iza Istre i Kvarnera (Primorsko goranske županije) i nadamašuje inače posljednjih godina čak 2. turističku županiju – Splitsko dalmatinsku. Jesu li takvi odnosi ostali i sa srpnjem?
– I u srpnju smo sa 3,47 milijuna noćenja ostali treća turistička regija iza Istre i Primorsko goranske županije sa 4,8 odnosno 3,9 milijuna noćenja. Takvi su odnosi od početka godina i u cijelom ovom razdoblju. Takva se situacija nastavlja i sa prvim tjednom kolovoza.
Zadarska županija i komercijalno najbliža prethodnoj godini
Što je sa cjelokupnim godišnjim rezultatima nakon ovog srpnja?
– I kroz cijelo razdoblje Zadarska turistička regija drži takvu poziciju a sadašnje kolovoške brojke daju nam nadu da će tako i ostati. Za šest mjeseci za koje je razdoblje sređena sva statistika iz eVisitora i i eCrew, naša je regija imala udjel od 17,9% u cjelokupnom turizmu u zemlji, a prema sadašnjim brojkama taj se udjel i povećava tendirajući ka 20%. Naravno da su u tom razdoblju postoci ostvarenja u odnosu na prethodnu godinu bili niži, odnosno u polugodištu smo odradili 46,73% lanjskog prometa u istom razdoblju. No, taj postotak je bio najbolji u zemlji.
Dakle, do sad je Zadarska županija imala kako navodite najmanji pad odnosno najveći postotak ostvarenih noćenja prema istom razdoblju prethodne godine, navodno je sad Kvarner nešto skočio, o kakvim se postocima radi?
– Imamo i dalje najveći postotak ostvarenja prema prethodnoj godini. U srpnju sa 70,59% lanjskog prometa odnosno u svih sedam mjeseci smo na 61% lanjskog prometa ili najviše u državi.
Znamo da su u eVistor podacima značajni – vikendaši pa nas zanima koliko je komercijalnih noćenja i kakvi su tu odnosi?
To je točno, da imamo značajan udio vikendaša, no to je već tradicija u našoj Županiji. No, to na stranu – i kod komercijalnih noćenja sa srpnjem smo na 65% odnosno recimo dvije trećine lanjskog ostvarenja, i tu pariramo jedino Kvarneru. Na razini cijele dosadašnje godine u komercijalnom smo dijelu i dalje najuspješniji, suprotno mnogim uvjerenjima da se ovdje radi o dominantno nekomercijanom vikendaškom turizmu, odnosno na 52% lanjskog.

I zemljopis ali i – ljudi!
Čemu mislite da treba zahvaliti ovakve rezultate, zemljopisu i prometu ili još nečemu?
– Nekoliko je razloga. Zadar je u prednosti u odnosu na južnije županije jer je bolje prometno pozicioniran i bliži gostima iz srednje Europe. No, ja bih ipak istakla da su destinacije bliže gostima od naše nemaju toliki postotak ostvarenja u odnosu na prethodnu godinu. Stoga ističem kao ključni razlog to što imamo tradicionalne, vjerne goste koji dobro znaju našu destinaciju, znaju što ovdje mogu očekivati, i znaju da smo u ovoj pandemiji sigurna zemlja. Uz zdravstvenu sigurnost, što je stvar drugih djelatnosti i struka, ovdje u prilog naših turističkih djelatnika i sredina ide – domaćinski odnos. Taj naš uspjeh, govorimo naravno relativno o uspjehu u odnosu na svijet, i prethodna očekivanja u ovoj sezoni, je svima nama i pokazatelj koliko su važna tradicionalna glavna tržišta s kojih imamo najviše gostiju. To su uz domaće goste Slovenija, Njemačka, Austrija, Češka, Poljska. Ta tradicionalna, naklonjena nam tržišta, u bitkama za nove iskorake i tržišta ne smijemo zanemariti niti podcjenjivati, ili računati da oni ionako dolaze. Osim poštenog odnosa prema tim tržištima u promocijama i svim drugim aktivnostima, treba znati da na svima imamo i daljnje mogućnosti širenja. Uostalom na njemačkom, apsolutno vodećem nam emitivnom tržištu, svega oko 3% Nijemca, od onih koji putuju preko granice, dolazi ovdje. Kvalitetan odnos prema gostima, i domaćinstvo od destinacijskog do svakog individualnog domaćina pokazao se ključnim i to su vrijednosti koje treba njegovati. To će nam i nagodinu, kada se turizam neće vratiti sam od sebe, biti značajan »kapital«.

Očekivanja od kolovoza
– Nadam se da će se povoljna epidemiološka situacija nastaviti, a onda doprinijeti dobrom turističkom kolovozu. Naša regija dvije trećine prometa tradicionalno radi u srpnju i kolovozu. Posebno je to bitno za značajan broj naših destinacija koje nemaju dugu sezonu i inače, a koje sa nastavkom ovog trenda iz kolovoza mogu segnuti i na 80, pa i više lanjskog prometa. Za sad možemo reći da smo prvi tjedan kolovoza dočekali sa 70% lanjskog prometa a što je najbolji rezultat u Dalmaciji, a brojke i dalje rastu i nadamo se da će se održati do pred kraj kolovoza. Tada bismo nesumnjivo mogli kazati da je sezona u »novom normalnom« bila uspješna. Kako se danas o prilikama ne može govoriti nego iz dana u dan, eventualno tjedan, ii zbog naših u zemlji, ali i na tržištima s kojih nam gosti dolaze, predviđati dalje je teško. Rujan nam je prethodnih godina izrastao u pravi puni turistički mjesec miješanjem odmorišnog turizma s poslovnim, kongresnim, doživljajnjim i eventima, i na to smo bili posebno ponosni. Sad je nemoguće kazati kakav nas rujan očekuje. No sve do sad ostvareno prelazi i najoptimističnija predviđanja, i u uvjetima u kojima se turizam ove godine događa, trebamo biti zadovoljni.