U sedam mjeseci na granici zaplijenjeno 348 prepelica

U Policijskoj upravi zadarskoj saznajemo kako su strani državljani, i to svi odreda Talijani, u prvih sedam mjeseci ove godine iz Hrvatske pokušali prokrijumčariti ukupno 348 prepelica, ali i tri primjerka zaštićenih vrsta ptica. Pritom su podnesene tri kaznene prijave zbog izbjegavanja carinskog nadzora te jedna kaznena prijava zbog protuzakonitog lova
Ubijati zaštićene životinjske vrste i još ih k tome pokušati iznijeti preko granice, ne samo što je kažnjivo djelo, već je i neisplativ “posao”. U to se prije desetak dana osvjedočio i talijanski državljanin koji je na trajekt međunarodne linije Zadar-Ancona pokušao “ukrcati” tri ubijena kosca prepeličara što ga je, bez popratnih kazni, koštalo 120.000 kuna budući da je prema Pravilniku o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim vrstama, u što spada i kosac prepeličar, za usmrćivanje ove ptice predviđena odšteta od 40.000 kuna. Isti je lovac pokušao prokrijumčariti i 49 komada prepelica koje je, doduše, smio loviti, no za njih nije imao svu potrebnu dokumentaciju koja mora pratiti iznošenje ulova iz zemlje.
U Policijskoj upravi zadarskoj saznajemo da su strani državljani, i to svi odreda Talijani, u prvih sedam mjeseci ove godine iz Hrvatske pokušali prokrijumčariti ukupno 348 prepelica, ali i tri primjerka zaštićenih vrsta ptica. Pritom su podnesene tri kaznene prijave zbog izbjegavanja carinskog nadzora te jedna kaznena prijava zbog protuzakonitog lova. Uz to su oduzete tri lovačke puške i 400 komada streljiva.
Tijekom 2007. godine zbog protuzakonitog lova podnesene su kaznene prijave protiv ukupno 16 lovaca zbog protuzakonitog lova. Od toga su dvije kaznene prijave podnesene protiv stranih državljana uhvaćenih s lovinom na graničnom prijelazu. Na graničnom prijelazu su pritom podnesene i četiri prekršajne prijave: dvije temeljem Zakona o oružju i dvije temeljem Zakona o nadzoru državne granice, a lovcima s lovinom “izvan zakona” ukupno su oduzete 92 prepelice, dvije bene, 11 pataka, 10 šljuka i šest zaštićenih ptica kokošica, 2.845 komada lovačkog streljiva.
U 2007. 600 iskaznica strancima
Na području Zadarske županije ukupno je 53 lovišta, 20 državnih i 33 županijska.
Lovni turizam u Zadarskoj županiji promidžbu ima i na internetskim stranicama Hrvatske turističke zajednice gdje se navodi kako je na Južnom Velebitu moguć lov na zeca, jarebicu kamenjarku i šljuku, divlju svinju, divokozu, jelena i mrkog medvjeda, dok su lovišta Ravnih kotara pogodna za lov na prepelicu, fazana, zeca i čaglja. Od lovaca saznajemo kako se na području Zadarske županije mogu također loviti i lisica, kuna, muflon, jazavac, srnjak, golub grivnjaš, vrana, kamenjarka, divlji golub, patka i liska; naravno u količinama koje dopušta opstanak vrste na svakom pojedinom lovištu i u razdobljima dopuštenog lova. S obzirom na ono što se zakonodavnim rječnikom zove bonitet lovišta određuje se godišnja kvota koju je lovozakupnik dužan poštovati.
Strani državljanin koji u Hrvatsku dolazi u lov dužan je u Lovačkom savezu jedne od županija napraviti iskaznicu koja vrijedi godinu dana za sva lovišta na teritoriju RH. Pretpostavlja se, naravno, da je prethodno već dogovorio lov u nekom od hrvatskih lovišta te da mu je lovozakupnik ili, jednostavnije rečeno, koncesionar lovišta za to izdao dopuštenje. Lovozakupnik je potom dužan pobrojiti ulov i napisati Zapisnik o izvršenom lovu koji se mora podudarati s prethodno izdanim dopuštenjem. Lovac tako dobiva potvrdu o podrijetlu divljači s kojom odlazi u objekt registriran za izvoz divljači koji se, u slučaju lova u Zadarskoj županiji, nalazi u Zemuniku, kako bi dobio izvozni broj. No, prije toga platit će i veterinarski pregled kojim se utvrđuje zdravstvena ispravnost divljači.
U Lovačkom savezu Zadarske županije u 2007. godini izdali su oko 600 iskaznica stranim državljanima, no, pojašnjavaju da svi oni nisu nužno lovili na području Zadarske županije. Njihova aktivnost pritom uopće i nije morao biti lov, budući da se ista iskaznica mora napraviti i ako strani državljanin ovdje želi trenirati lovačke pse.
180 vrsta ugroženo
Brojke koje donosi takozvana Crvena knjiga ptica prilično su upozoravajuće. Od ukupno 375 ptičjih vrsta zabilježenih za Hrvatsku, na popisu Crvene knjige našlo ih se u različitim kategorijama ugroženosti gotovo polovina, točnije 180. U Hrvatskoj je dosad ukupno zabilježeno gniježđenje 244 vrste ptica. Pretragom specijaliziranih internetskih stranica može se saznati kako je do danas u Hrvatskoj potpuno izumrlo pet vrsta gnjezdarica ili dva posto od ukupnoga broja gnjezdarica, te dvije vrste preletnica i zimovalica što je četiri posto od ukupnoga broja ugroženih negnijezdećih populacija, dok čak 18 naših gnjezdarica prijeti opasnost od izumiranja. Među negnijezdećim je populacijama, također se može saznati, stanje nešto bolje jer su kritično ugrožene samo dvije vrste.
Odštete za ubijanje ili nanošenje ozljeda zaštićenim vrstama kreću se od 50 kuna po prstacu do 100.000 kuna koliko iznosi odšteta za oduzimanje života sredozemnoj medvjedici. Među najskupljim odštetama je i ona za ubijanje stepskog ili krškog sokola, orla krstaša, bjeloglave patke koja iznosi 60.000 kuna.

Za Mitru zonatu 8.000 kuna
Prema važećem Pravilniku o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim vrstama osoba uhvaćena s pužem Mitra zonata platit će kaznu od 8.000 kuna.
Prstac za koji je važeća kazna po komadu 50 kuna zapravo je vrsta čije uništenje za čovjeka ima najmanju cijenu izraženu u novcu.
Uništeni mravinjak šumskog mrava (Formica rufa) koštat će 4.000 kuna, odštete za šest zaštićenih vrsta leptira kreću se od 500 kuna za lastin rep i prugasto jedarce do 4.000 kuna za apolona. Uhvaćen s čovječjom ribicom morat će platiti 8.000 kuna kazne. Kazne za hvatanje žaba kreću se i do 8.000 kuna koliko košta talijanska smeđa žaba (Rana latastei). Uhvaćen u činu nasilja nad macaklinom počinitelj će, ovisno o tome je li ovaj kućni li zidni, platiti 2.000 ili 4.000 kuna. Oduzimanje života blavoru, naravno, ako je počinitelj zatečen na djelu, košta 2.000 kuna, a 1.000 kuna kazne plaća se za isti čin nasilja nad sljepićem. Od zmija, najskuplje je oduzeti život planinskoj riđovki i pjegavoj crvenkrpici, i u oba slučaja košta 8.000 kuna. Ubiti jastreba ili kopca košta 2.400 kuna, a vodomara 5.400 kuna. Za lastavice je, ovisno o vrsti, odšteta između 600 i 3.600 kuna, što je odšteta propisana u slučaju pećinske lastavice. Za usmrćivanje slavuja, crvendaća, zebe, češljugara, sjenice, vrapca ili kosa kazna je 600 kuna. Za ubijanje gavrana plaća se 2.400 kuna, za hrčka 2.000 kuna, dok oduzimanje života šišmišu može koštati i do 4.000 kuna. Ubijanje divlje mačke na području Like, Gorskog kotara, Dinare i Biokova kažnjava se s 10.000 kuna.
Odšteta za ozlijeđivanje, rastjerivanje, proganjanje, hvatanje i držanje ili uništenje staništa ili razvojnih oblika zaštićenih životinjskih vrsta, jaja, ličinki i mladunčadi, kažnjava se ovisno o vrsti nedjela s iznosom u rasponu od 20 do 80 posto odštete za oduzimanje života.

Kosac u “klubu” 40.000
S 40.000 kuna kazne po Pravilniku o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim vrstama, koliko je talijanskog lovca koštao kosac prepeličar, proći će i osoba uhvaćena s dvije vrste kornjača: sedmoprugom usminjačom ili golemom želvom, dok se za popularnu čančaru plaća kazna od 4.000 kuna.
Kazna od 40.000 kuna propisana je i za oduzimanje života malom vrancu (Haliaetor pygmeus), blistavom ibisu (Plegadis falcinellus), bjeloglavom supu, crkavici (Neophron percnopterus), stepskom eju (Cirus macrourus), kratkoprstom kopcu te orlu kliktašu, klokotašu, surom orlu, prugastom orlu i patuljastom orlu. Kad su u pitanju sokolovi, za razliku od ubojstva vjetruše, za što je propisna kazna od 2.400 kuna, ubijanje bjelonokte vjetruše koštat će 40.000 kuna, a ista se odšteta naplaćuje i za usmrćivanje sivog i eleonorinog sokola. 40.000 kuna košta i usmrćivanje prdavca (Crex crex) i male štijoke (Porzana pusila), droplje, pješčarke, velike čigre, sove močvarice, običnog dupina, svih vrsta kitova i vuka.