U procesiji preko tisuću vjernika

Slika korisnika admin
gospa_pag
Alenka FESTINI
Tradicionalna paška procesija s Gospinim kipom

Velikom procesijom u Pagu je obilježen blagdan Male Gospe, dan kada se kip Majke Božje vraća u svoje svetište u crkvi Sv. Marije u Starom gradu.

Tradicija procesije za Veliku Gospu i za Malu Gospu počela je 1855. godine i neprekidno traje do danas. 

Radi se o zavjetu, zahvali nebeske zaštitnice koja je spasila mnoge Pažane od opake bolesti prije 154 godine. Naime, te davne 1855. u Pagu je trbušni tifus odnio na stotine života. Na dan Vele Gospe, te davne godine Pažani su se spontano okupili u Starome gradu oko Gospina kipa, moleći je da spasi ljude od opake bolesti. Uzeli su na ruke Gospin kip i donijeli ga u pašku Zbornu crkvu. Zanimljivo je da su zadnje žrtve kolere pokopane 16. kolovoza te godine, na blagdan Sv. Roka. Tada su se Pažani zavjetovali da će svake Velike Gospe donijeti kip i da će on biti u Zbornoj crkvi 22 dana, do dana Male Gospe.  Procesija se održava svake godine. U ovom zavjetu Pažane nikad nisu omeli ni ratovi. To je veliki dan za sve ljude u Pagu, na otoku, ali i puno šire.

Tako je bilo i ove Male Gospe. Preko tisuću vjernika krenulo je moleći krunicu i pjevajući marijanske pjesme s Gospinom kipom prema Starome gradu. Procesiju je predvodio don Pavao Zubčić, župnik Novigrada uz pomoć mnogobrojnih svećenika otoka Paga i okolnih mjesta Zadarske županije. Dolaskom u crkvu Svete Marije u Starome gradu don Zubčić predvodio je svečanu misu.

Kako se radi o blagdanu štovanja Gospe, nebeske zaštitnice mnogih vjernika, i za Malu Gospu Grad Pag i Župni ured potrudili su se kako bi Stari grad izgledao što ljepše, ali i kako bi hodočasnicima bilo ugodnije. Ispred crkve postavljene su klupe, ekološki sanitarni čvorovi, postavljeni su i štandovi s raznim paškim delicijama, kao što su baškotini, padešpanj, fritule, zatim osvježavajuća pića i voda kako bi se hodočasnici mogli okrijepiti.

 ŠTOVANJE GOSPE

Gospin kip, od milja zvan Majka Božja od Staroga grada, po stilskim odlikama, poput ornamenata gotike, rađene od drva orahovine, potječe iz ranog 14. stoljeća. Do današnjeg dana, a nakon dvije restauracije, Gospin kip izuzetno je dobro sačuvan, kako mnogi smatraju, zahvaljujući haljinama na njemu, a radi se o originalnoj draperiji s početka 14. stoljeća. Zanimljivost paške ikone je ta što je ona napravljena u prirodnoj veličini. Ona u jednoj ruci drži dijete Isusa, a u drugoj cvijet.

Prema zapisima apostolskih vizitacija iz 16. i 17. stoljeća, jedan biskup u to doba dolazi u Stari grad i on piše da se radi o kipu koji se štuje s najvećom pobožnošću. Znači, Gospa se u Pagu štuje znatno prije 1855. godine. To ujedno govori da je upravo ona glavni lik pobožnosti.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno