Petak, 19. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

Stanko Klarin, obnavljač i prvi čelnik zadarskog sporta

08.09.2016. 22:00
Stanko Klarin, obnavljač i prvi čelnik zadarskog sporta


“Sportski život u oslobođenom Zadru počeo je u veljači 1945. godine nogometnom utakmicom između splitskog Hajduka, koji je tada bio klub NOV-e, i reprezentacije s brodovlja engleske vojske. Bilo je 4-0 za Hajduk, koji je već sutradan sa 7-2 savladao reprezentaciju XX. divizije NOV-e. Dakle, sportski život u Zadru nakon Drugoga svjetskog rata, zapravo još je bio rat po drugim dijelovima zemlje, u tada porušenome gradu sa svega oko 7000 stanovnika nicao je iz vojnih jedinica, a ja sam mu, sa skupinom Zadrana, udarao temelje.”
Tako mi je prije 40-ak godina zborio Stanko Klarin, Šibenčanin koji je u Zadar došao 1. 11. 1944. godine u sastavu Komande zadarskoga područja NOV-e, koji je u našemu gradu ostao do konca života i podario mu mnoga dobra djela posebice na području sporta u kojem je cijeli bio. Sin mu Lenko, koji je mlad preminuo 2004. godine, bio je jedan od najboljih zadarskih nogometaša iz njegove generacije. Malo prije nego će nas 2000. godine zauvijek napustiti šjor Stanko me pozvao i darovao mi vrijedne fotografije i zapise iz toga doba, u kojima stoji da je ta prva utakmica odigrana 25. 2. 1945. i da je Hajduk tada igrao još i protiv reprezentacije Zadra i također pobijedio s 4-0.
Osobite zasluge Stanka Klarina su u stvaranju Fiskulturnog društva Zadar, čiji je bio prvi predsjednik.
Kako je nastalo FD-a Zadar
– Tadašnji tajnik Gradskog odbora Zadra Mirko Bašić pozvao me na dogovor za njegovo stvaranje. Ja sam određen za nositelja te vrlo važne akcije, a pomagali su mi Krsto Petani, Ljubo Magaš i Ljudevit Baučić. Također Berislav Peko Maričić, ali njegovo ime tada se nije smjelo u javnosti pojavljivati. Osnivačka skupština održana je u društvenoj prostoriji Bagata iznad kavane Central 26. 4. 1945. Prve sekcije u društvu bile su nogometna, kojoj sam ja bio čelnik, atletska, koju je vodio košarkaš Augustin Zane i košarkaška s voditeljem Antom Reljom, koji je poslije vodio i odbojkašku sekciju utemeljenu 1946. kad i gimnastička s voditeljem Milanom Filipijem, plivačka, koju je vodio Jakov Gracin, veslačko-jedriličarska, o kojoj se brinuo Šime Srzentić, biciklistička na čelu s Eugenom Androm Stipčevićem, šahovska voditelja Dunka Čatlaka, tenisko-stolnoteniska s Đurom Vujanićem i kuglačka. Odmah su uspostavljeni prisni odnosi sa Šibenčanima, a dolazili su nam u goste košarkaši Crvene zvezde, nogometaši Osijeka i drugi. Bilo je to doba velikog zanosa i entuzijazma, ali sportom smo se bavili tek nakon radnih i školskih obveza koje su bile na prvome mjestu. Putovalo se s kamionima, u bliža mjesta na biciklima, tko ih je imao, pa i pješice. U prvome planu nam je bilo i osposobljavanje sportskih terena koji su bili uništeni i tu je puno pomogao Milan Filipi, kao i Vlado Nikpalj. Među prvim obnovljenim objektima bila je zgrada kazališta lutaka (za talijanske okupacije dom fašističke omladine) i ona je tada služila za potrebe sportaša.
Rezultat u drugome planu
Stanko Klarin bio je osoba staložena i smirena, a vrlo poduzetna. On se nesebično desetljećima zauzimao za razvoj zadarskoga sporta i odgajanje mladeži izvođenjem ih kroz sport na prave putove. Zbog toga je uživao veliko poštovanje i uvažavanje, posebice kod nogometaša kojima je godinama bio klupski predsjednik, ali i kod drugih. Šjor Stanko je također sakupio građu o sportskome životu Zadra za prvu monografiju o našemu gradu Zadar 1944.-1954. koju su uredili Jerolim Čogelja, Grgo Stipić i Vicko Zaninović. O prvim poslijeratnim godinama zadarskoga sporta dalje je govorio:
– U svibnju 1945. osnovan je Okružni fiskulturni odbor. Sport je u to doba bio vezan za sektor zdravlja i socijalne zaštite. Rezultat nam nije bio u prvome planu, a svako nesportsko ponašanje javno je osuđivano kao napad na tekovine narodnooslobodilačke borbe. Omiljen je bio pokret ZREN (za republiku naprijed) iniciran od FSJ-e i on je začetak sportske rekreacije. Posebice smo često organizirali kroseve, a već 1948. godine na krosu nam je sudjelovalo 1287 sugrađana, najviše u Dalmaciji. Tu su bila i natjecanja škola i sindikalnih organizacija.
Sport smo shvaćali kao dio života koji oplemenjuje i jača čovjeka.
A upravo takav bio je Stanko Klarin; čvrsta, snažna osoba i plemenit čovjek te je zaslužio da ga se njegovi Zadrani trajno sjećaju, što je svrha ovog zapisa.