Obama dobio Nobelovu nagradu za mir

Predsjednik Sjedinjenih Država Barack Obama osvojio je ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir jer je svijetu “pružio nadu u bolju budućnost” i zbog poziva na smanjenje zaliha nuklearnog oružja, stoji u obrazloženju iznenađujuće odluke Odbora za dodjelu nagrade u Stockholmu koja je izazvala podijeljene reakcije diljem svijeta.
“Norveški odbor za Nobela odlučio je da Nobelova nagradu za mir u 2009. pripadne predsjedniku Baracku Obami za njegove izvanredne napore u svrhu jačanja međunarodne diplomacije i suradnje među narodima. Odbor pridaje posebnu važnost viziji i naporima koje Obama ulaže u svijet bez nuklearnog oružja.
Obama je kao predsjednik stvorio novo ozračje u međunarodnoj politici. Višestrana diplomacija ponovno je u središtu s naglaskom na ulogu koju mogu igrati Ujedinjeni narodi i druge međunarodne institucije. Dijalog i pregovori instrumenti su kojima se daje prednost pri rješavanju čak i najtežih međunarodnih sukoba.
Pružio nadu u bolju budućnost
Vizija svijeta bez nuklearnog oružja snažno je potaknula razoružanje i pregovore o kontroli naoružanja. Zahvaljujući Obaminoj inicijativi, Sjedinjene Države danas imaju mnogo konstruktivniju ulogu u traženju odgovora na velike klimatske izazove s kojima se svijet sučeljava. Demokracija i ljudska prava moraju ojačati.
Rijetkost je da jedna osoba u toj mjeri u kojoj je to uspjelo Obami, osvoji pozornost svijeta i pruži njegovu narodu nadu u bolju budućnost. Njegova se diplomacija temelji na konceptu da oni koji trebaju voditi svijet to moraju činiti na temelju vrijednosti i stajališta koja su zajednička većini svjetskog stanovništva.
Kroz 108 godina Norveški odbor za Nobela nastojao je stimulirati upravo takvu međunarodnu politiku i takva stajališta za koja se danas u svijetu Obama zauzima kao vodeći glasnogovornik. Odbor podržava Obamin poziv da je “danas vrijeme da svi mi podijelimo odgovornost u potrazi za globalnim odgovorom na globalne izazove”.
Čuđenje novinara
Odluka da se jedna od najvrednijih svjetskih nagrada dodijeli predsjedniku niti devet mjeseci otkako je preuzeo dužnost i dok se još uvijek čeka neki njegov veliki vanjskopolitički uspjeh, izazvala je čuđenje novinara nakon objave u Oslu. Obamin savjetnik za medije prije zore probudio je predsjednika koji je bio “zatečen” tom viješću. Nakon što je od Reutersa primio e-mail u kojemu stoji da je zatečen cijeli svijet, Obamin savjetnik David Axelrod odgovorio je:”Kao i mi!”.
I dok je neki državnici i raniji dobitnici Nobela, poput Nelsona Mandele i Mihaila Gorbačova, pozdravljaju, ima i onih koji odluku smatraju nepromišljenom i nezasluženom. Palestinski islamistički pokret Hamas, koji kontrolira Pojas Gaze i protivi se mirovnom sporazumu s Izraelom, priopćio je da je nagrada u najboljem slučaju preuranjena.
“Nobelova nagrada za mir? Obama bi trebao dobiti nagradu za raspirivanje nasilja i ubijanje civila”, rekao je glasnogovornik talibana Zabihulah Mudžahid.
No, glavni palestinski pregovarač Saeb Erekat pozdravio je odluku i izrazio nadu da će “Obama biti u stanju postići mir na Bliskome istoku”.
Predsjednik Odbora za dodjelu Nobelove nagrade Thorbjoern Jagland odbacio je novinarske kritike da je Obama dobio nagradu prerano, rekavši da je njome priznato sve ono što je učinio proteklih godina. “Nadamo se da će to bar malo pridonijeti onome što želi postići”, izjavio je Jagland na konferenciji za novinare.
Bez spominjanja Obamina prethodnika Georgea W. Busha, naglasio je kako je Obama, nakon preuzimanja dužnosti u siječnju, promijenio odnos SAD-a prema ostatku svijeta. “Višestrana diplomacija ponovno je dobila središnju ulogu uz isticanje važne uloge UN-a i ostalih međunarodnih institucija”, pojasnio je Jagland.
I dok mu je popularnost u zemlji ugrožena zbog rastuće nezaposlenosti i žestoke polemike oko prijedloga zdravstvene reforme, Obamu izvan SAD-a velik broj ljudi još uvijek doživljava nadahnjujućom osobom.
Obamin ujak je telefonom iz sela Kogelo na zapadu Kenije rekao: “Cijela obitelj je presretna i ponosna zbog Obame…Čestitamo mu!”.
Sveta Stolica pozdravlja nuklearno razoružanje
“Dodjela nagrade predsjedniku Obami, vođi najveće vojne sile na svijetu, na početku njegova mandata odraz je nade koju je potaknuo diljem svijeta svojom vizijom svijeta bez nuklearnog naoružanja. Ova nagrada je ohrabrenje za angažiranje svih koji mogu pridonijeti sigurnijem svijetu”, kaže se u čestitci koju je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso uputio Obami.
Sveta Stolica ocijenila je u petak da je to poticaj “nuklearnom razoružanju i miru u svijetu”, rekao je predstojnik tiskovnog ureda Svete Stolice, otac Federico Lombardi. “Nadamo se da će ta iznimno važna nagrada još više potaknuti ovo teško, ali temeljno zauzimanje za budućnost čovječanstva”, zaključio je Lombardi.
Vođa Arapske lige Amr Musa bio je “iznimno zadovoljan” zbog dodjele Obami te ugledne međunarodne nagrade i izrazio je nadu da će ona potaknuti mirovni proces na Bliskom istoku. Američki predsjednik zaslužuje tu nagradu, ocijenili su Iračani, nadajući se da će ispuniti svoje obećanje o povlačenju američkih postrojba iz te zemlje.
Bivši predsjednik Sovjetskog Saveza Mihail Gorbačov, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1990., poslao je Obami telegram u kojemu ga naziva “vrijednim novim članom naše obitelji dobitnika Nobelove nagrade”, prenijela je agencija Interfax.
Obama je treći visokopozicionirani dužnosnik američke Demokratske stranke koji je u ovome desetljeću osvojio Nobelovu nagradu za mir, nakon bivšega potpredsjednika Ala Gorea 2007. i bivšega predsjednika Jimmya Cartera 2002. Nagrada vrijedna 10 milijuna švedskih kruna, oko 1,4 milijuna američkih dolara, bit će mu biti predana u Oslu 10. prosinca.

 VIJEST OBRADOVALA I M ESIĆA

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić uputio je čestitku Baracku Obami. “Obradovala me vijest da Vam je dodijeljena Nobelova nagrada za mir za Vaše izvanredne napore u jačanju međunarodne diplomacije i suradnje među narodima. U ime građana Republike Hrvatske i svoje osobno najiskrenije Vam čestitam”, napisao je Mesić te dodao kako mu je drago što je Odbor za dodjelu Nobelove nagrade “prepoznao značenje i dalekosežnost inicijativa što ih poduzimate na polju vanjske politike, a osobito povijesno značenje ideje o stvaranju svijeta bez nuklearnog oružja što ste je iznijeli u Pragu”.
“Čestitajući Vam, želim potvrditi punu potporu Republike Hrvatske i svoje osobno svim naporima koje poduzimate kako bi se svijet konfrontacija i lokalnih kriza pretvorio u svijet dijaloga i dogovora, ne odustajući u isto vrijeme od toga da se onima koji su objektivno najveća prijetnja takvome konceptu odgovori i krajnje energičnim mjerama”, nastavio je hrvatski predsjednik te istaknuo kako Obami želi mnogo uspjeha u daljnjem radu u interesu SAD-a, “ali i u interesu mira, sigurnosti i stabilnosti u svijetu”.

 DESET POSLJEDNJIH DOBITNIKA

2009: američki predsjednik Barack Obama
2008: bivši finski predsjednik Martti Ahtisaari
2007: bivši američki dopredsjednik Al Gore i panel UN-a za klimatske promjene
2006: Muhammad Yunus iz Bangladeša i Grameen Bank
2005: Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) i njezin direktor, Egipćanin Mohamed ElBaradei
2004: Wangari Maathai iz Kenije
2003: iranska odvjetnica i aktivistkinja za ljudska prava Shirin Ebadi
2002: bivši američki predsjednik Jimmy Carter
2001: Organizacija Ujedinjenih naroda i njezin glavni tajnik Kofi Annan
2000: Kim Dae-Jung iz Južne Koreje

 NAGRADA ZA KNJIŽEVNOST HERTHI MUELLER

Njemačka spisateljica rođena u rumunjskom Banatu Herta Mueller (53) dobitnica je ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost. U objašnjenju Kraljevske akademije u Stockholmu stoji kako Herta Mueller “jezikom komprimiranim poput lirike i iskrenim kao u prozi, opisuje i analizira svijet razvlaštenih”.
Herta Mueller rođena je 17. kolovoza 1953. u rumunjskom Banatu kao pripadnica njemačke manjine, u mjestu Nitzkydorf. Za vrijeme studija germanistike i rumunjske književnosti u Temišvaru zalagala se za slobodu govora, a već je s prvim knjigama imala problema s cenzorima. Nedugo nakon toga otpuštena je s mjesta prevoditeljice u tvornici, jer je odbila suradnju s tajnom službom Securitate.
Nakon što je u inozemstvu govorila protiv Ceausescuove diktature, više nije mogla objavljivati u Rumunjskoj, pa je 1987. sa suprugom emigrirala iz Rumunjske u Berlin gdje i danas živi. Njen se angažman nastavio i na Zapadu pa se tako ispisala iz Njemačkog PEN-a jer nije htjela biti u istom društvu s piscima iz bivšeg DDR-a koji su surađivali s tajnim službama.
U Hrvatskoj je izdavačka kuća OceanMore objavila romane “Remen, prozor, orah i uže” i “Da mi je danas bilo ne susresti sebe”. Mueller će dobiti i novčanu nagradu u iznosu od 10 milijuna švedskih kruna (oko 1,4 milijuna dolara).