Nin je ovogodišnji nacionalni pobjednik EDEN-a, a nagradu je s ostalim nacionalnim pobjednicima preuzeo u Bruxellesu, drugoplasirani među gradovima do 3.000 stanovnika u akciji HTZ-a Plavi cvijet te TZ Nina dobitnik Zlatnog Interstasa 2010., a gradonačelnik Emil Ćurko, dobitnik je Povelje F.E.S.T.-a – Europske federacije turističkih novinara
Potpredsjednik Europske komisije Antonio Tajani uručio je, 27. rujna 2010. godine u večernjim satima u Bruxellesu, na svečanosti u povodu Europskog dana turizma, nagrade „Europska destinacija izvrsnosti” (EDEN), a među dobitnicima je i hrvatski grad Nin. Tema ovogodišnjeg EDEN-a bila je Život uz vode. Nagradu je preuzela mr. Marija Dejanović, izaslanica gradonačelnika Nina Emila Ćurka i direktorica TZ Nina.
U Splitu, 14. listopada, Emil Ćurko preuzet će dvije međunarodne turističke nagrade – Povelju F.E.S.T.-a (Europske federacije turističkih novinara sa sjedištem u Rimu) dodijeljenu mu osobno, te Zlatni INTERSTAS uime Nina, grada kojem je na čelu.
U Rovinju, od 20. do 22. listopada, Emil Ćurko će za Nin preuzeti statuu i priznanje Plavi cvijet sa srebrnim znakom kao drugoplasirano mjesto prema uređenosti na Jadranu, a u svojoj kategoriji veličine. Bit će to na Danima hrvatskog turizma.
O navedenim priznanjima mogli bismo pisati naširoko, ali valja reći da je riječ o najprestižnijim nacionalnim i međunarodnim akcijama nagrađivanja turističkih mjesta prema raznim osnovama, od uređenosti, posvećenosti životu s vlastitom sredinom do posebno vrijednog odnosa turizma i kulture. Povod našem razgovoru s gradonačelnikom Nina, najstarijeg hrvatskog kraljevskog grada, grada u kojem je mnoštvo toga u hrvatskoj povijesti rođeno – Emilom Ćurkom.
Priznanje “Ninskom preobražaju”
– Sigurno je da takva priznanja, i njihovo nizanje ove godine, stvaraju veliki osjećaj zadovoljstva. No, ne i ushita, moram reći, jer ova priznanja ne doživljavam osobno koliko priznanja Ninjanima prvenstveno našoj domaćoj transformaciji percepcije i svijesti o Ninu. Možemo se prisjećati kakav je odnio stanovništva prema povijesti, baštini, uređenju, javnom prostoru bio kroz desetljeća za moga i vašeg života i sadašnjeg trenutka u kojem nerijetko građani samoinicijativno dolaze u gradsku upravi i kod konzervatora tražiti dopuštenja i savjet te preporuku čak i za boju fasade, izgled i boju “grilja”. To je nekad bilo nezamislivo, kazuje nam Ćurko.
Prisjećam se vremena kada su arheolozi i napadani i gotovo tjerani iz mjesta, kada su kokošinjci i kupusišta krasila svijet spomenike hrvatske povijesti, a Nin nalikovao na zapušteno selašce. Od tada ste prešli dug put?
– Od početka sam kao čovjek koji je 54 godine živi u Ninu i s Ninom imao spoznaju o crnim točkama Nina polazeći prije svega od manjih i provedljivijih zahvata. Naravno, da je velik trud i rad uložen u to da se prethodno stanje izmijeni. Ja jesam ponosan na četiri, pet godina mog rada i mojih suradnika i sadašnje administracije Nina, ali naravno da je sve to započeto i ranije. Neke svoje prethodnike cijeni više, neke manje. Mislim da je gradonačelnik Jakov Šalov puno toga pokrenuo, posebice u obnovi kulturne baštine. To što smo postigli prije svega je odraz te probuđene svijesti i potrebe Ninjana da valoriziraju vrijednosti svog grada, podignu razinu i kvalitetu vlastitog života. Bez pune suradnje vlasti i građana i turističke zajednice, odnosno svih subjekata to ne bi postigli. Naravno da imamo još puno projekata i planova od valorizacije zidina, rimskog hrama, i niza drugih poslova za što imamo definirane projekte ili na njima radimo. U prepoznavanju smo i kontaktima i sa Svjetskom bankom mladih te u prilagodbi budućim sredstvima Europskih fondova. Konačno, makar nismo ovdje zbog razgovora o politici, mislim da su građani prepoznali i moj osobni angažman kada sam ulazeći u politiku iz poduzetništva u to uložio cijelog sebe, i to valorizirali na izborima, kako meni osobno tako i stranci i ljudima s kojima radim.
Kultura i turizam
Nin je u knjigama i povijesnim čitankama imao svoje mjesto, ali malo se toga nekad moglo vidjeti i doživjeti u stvarnosti, a posebice ne uživati u razgledu grada. Sada su čini mi se prilike izmijenjene. Vidim često i grupe, djecu, ekskurzije?
– Valorizacije kulturno-povijesne baštine, ali i opće uređenje mjesta na što smo posebno ponosni, dovodi nam sve više i više grupa od turističkih do školskih ekskurzija, osnovnoškolaca i srednjoškolaca koji učestalo obilaze Nin s edukativnim sadržajima.
Kakva je suradnja s Ministarstvom kulture i koliko projekata prolazi i tu valorizaciju i financijsku podršku?
– Mi surađujemo jako dobro s ministarstvom, a posebno s konzervatorima, odnosno Anastazijom Magaš. Puno smo toga napravili. Redovito pred Ministarstvo idu naši projekti i financijski zahtjevi i, naravno, a nije riječ o pretjerano velikim novcima, posebno u sadašnjim otežanim uvjetima, ali naši se projekti prepoznaju i dobivaju potporu. Naravno da je i lokalna samouprava ta koja mora u tom pravcu angažirati sredstva. Imamo i vrlo dobrih aktivnosti koje provodim u animiranju donatora, ljudi iz poslovnog svijeta, zahvaljujući kojima smo, također, učinili vrijedne stvari. Obnova bedema i rimskih iskopina, obnova hrama, arheološka iskapanja prate u Ministarstvu koliko je moguće. Kod spomenika Branimiru, Krunidbe hrvatskih kraljeva bez potpore donatora iz naše županije i Hrvatske teško bismo prošli.
Budući planovi
Naravno da ove nagrade ne znače da je posao dovršen?
– Daleko od toga. No, imamo planove koji će se provoditi godinama, ali i viziju Nina kakav želimo. Obnova i zaštita spomenika su jedna aspekt, valorizacija turizma svakako drugi, infrastrukturno unapređenje grada. Mnogo toga spremamo za međunarodne fondove s ulaskom Hrvatske u EU. Najznačajniji je svakako sustav kanalizacije i pročišćivača. Ninska je laguna zatvorena. Posao na tome moramo odraditi zajednički za Nin, Vrsi i Privlaku. U EU fondovima za takav projekt, a podrazumijeva izvlačenje odvodnje na drugi kraj, dakle u kanal izvan lagune, potpora obuhvaća i do 85 posto bespovratnih sredstava, jer takav zahvat mi sigurno ne možemo financirati. Tu je i projekt Ninskog blata kojeg, kako znate, provodimo s Tankerskom plovidbom i gdje su sada u završnici Studija procjene utjecaja na okoliš. Ta dva projekta držim iznimnim, uz sve druge koji se provode, a obuhvaćaju Nin, sada s ovom cestom i tu ćemo imati preobražaj grada. Sigurno da bi uz te projekte u duljem razdoblju stavio i projekt Šepurine. S njima Ninsko područje, odnosno ovaj cijeli zapadni dio zadarske rivijere postaje relevantan u europskim razmjerima.
Govorili ste o promjeni svijesti građana, što je naravno najteže. No, pitam vas, vide li Ninjani od toga i koristi?
– Iz godine u godini Nin bilježi sve veći rast turističkih posjeta. Vidjeli ste lokale u mjestu – oni su ljeti puni gostiju. Ljudi uvelike žive od turizma i u tome je spoj svijesti o kojoj sam govorio i interesa, a to je dobitna formula.
Dopustite da na kraju dodam, iako smo u razgovoru zbog Nina, kako lokalna samouprava obuhvaća i druga mjesta i svojski se trudimo podići kvalitetu života u svakom od njih. Cilj je uravnoteženje uvjeta života. Naravno da se sve ne može izmjeriti. Ulaganje u Nin će se sigurno prije valorizirati, posredno ili neposredno, kroz turizam i prateće djelatnosti vratiti novac, ali naše je obveze i nju provodimo da ulažemo na cijeli prostor, zaključio je gradonačelnik Nina Emil Ćurko.
Europska federacija turističkih novinara: Prijedlog kandidature gradonačelnika Nina za Povelju F.E.S.T.-a
Vašim osobnim vrlo zapaženim doprinosom i potporom Grada, projektima i programima u funkciji razvoja turizma, temeljeći ih na izuzetno atraktivnom lokalitetu, resursnim potencijalima, tradicijskim vrijednostima i kulturološko-povijesnom identitetu grada Nina.
Uspješnim i kreativnim spajanjem bogatih povijesnih, kulturoloških, tradicijskih vrijednosti i običaja (Festival sunca i svjetlosti, Ninska školijada i brojni drugi kulturno-turistički događaji) čiji je promotor TZ Grada Nina uz aktivno i svesrednu Vaš potporu i potporu Grada, u suradnji s brojnim nositeljima, spajajući prošlost i sadašnjost, uspjeli ste stvoriti osjećaj prisutnosti proteklih vremena življenja. Uz kontinuiran rast broja turista ovim snažno pridonosite turističkom razvoju Nina, time i prepoznatljivosti hrvatskog turističkog proizvoda u svijetu, a što je prepoznala i FEST/ Europska federacije turističkih novinara.
najnovije
najčitanije
Zadar
VELIKI PETAK
Večeras Služba Muke Gospodnje i procesija s Križem središtem Zadra
Hrvatska
ministarstvo turizma
Brnjac: Prihodi od stranih turista u 2023. godini 14,6 milijardi eura
Košarka
Spektakl
NBA zvijezde, hrvatska košarkaška vrsta i selekcija Europe u Areni u čast Draženu Petroviću
Ostali sportovi
Dobre vijesti
Leona Popović ipak ne mora na operaciju koljena, krajem travnja vraća se na snijeg
Nogomet
Tužna obljetnica
Prije 16 godina stradao je Hrvoje Ćustić
Scena
DAO PODRŠKU BABY LASAGNI
URNEBESNI VIDEO ZADARSKE LEGENDE Pogledajte kako Grdović pleše na Rim Tim Tagi Dim!
Zadar
PREDBLAGDANSKA PONUDA
BILI SMO NA ZADARSKOJ TRŽNICI I RIBARNICI: ‘Prodaja ide slabo, mislim da su centri učinili svoje…’
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV 2024.
IMPRESIVAN ULOV DOMAGOJA BAŠIĆA: ‘Samo što san spustija skosavicu u more, bum…’
Zadar
ĐIR PO KVARTU
ĐIR PO KVARTU (6) Kanalizacija na Ploči trebala bi biti prioritet: ‘To je sramota. Nervira me kad…’
Crna Kronika
KRAĐE