Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

Nin okrunjen s tri turističke nagrade

08.10.2010. 22:00
Nin okrunjen s tri turističke nagrade


Nin je ovogodišnji nacionalni pobjednik EDEN-a, a nagradu je s ostalim nacionalnim pobjednicima preuzeo u Bruxellesu, drugoplasirani među gradovima do 3.000 stanovnika u akciji HTZ-a Plavi cvijet te TZ Nina dobitnik Zlatnog Interstasa 2010., a gradonačelnik Emil Ćurko, dobitnik je Povelje F.E.S.T.-a – Europske federacije turističkih novinara
Potpredsjednik Europske komisije Antonio Tajani uručio je, 27. rujna 2010. godine u večernjim satima u Bruxellesu, na svečanosti u povodu Europskog dana turizma, nagrade „Europska destinacija izvrsnosti” (EDEN), a među dobitnicima je i hrvatski grad Nin. Tema ovogodišnjeg EDEN-a bila je Život uz vode. Nagradu je preuzela mr. Marija Dejanović, izaslanica gradonačelnika Nina Emila Ćurka i direktorica TZ Nina.
U Splitu, 14. listopada, Emil Ćurko preuzet će dvije međunarodne turističke nagrade – Povelju F.E.S.T.-a (Europske federacije turističkih novinara sa sjedištem u Rimu) dodijeljenu mu osobno, te Zlatni INTERSTAS uime Nina, grada kojem je na čelu.
U Rovinju, od 20. do 22. listopada, Emil Ćurko će za Nin preuzeti statuu i priznanje Plavi cvijet sa srebrnim znakom kao drugoplasirano mjesto prema uređenosti na Jadranu, a u svojoj kategoriji veličine. Bit će to na Danima hrvatskog turizma.
O navedenim priznanjima mogli bismo pisati naširoko, ali valja reći da je riječ o najprestižnijim nacionalnim i međunarodnim akcijama nagrađivanja turističkih mjesta prema raznim osnovama, od uređenosti, posvećenosti životu s vlastitom sredinom do posebno vrijednog odnosa turizma i kulture. Povod našem razgovoru s gradonačelnikom Nina, najstarijeg hrvatskog kraljevskog grada, grada u kojem je mnoštvo toga u hrvatskoj povijesti rođeno – Emilom Ćurkom.
Priznanje “Ninskom preobražaju”
– Sigurno je da takva priznanja, i njihovo nizanje ove godine, stvaraju veliki osjećaj zadovoljstva. No, ne i ushita, moram reći, jer ova priznanja ne doživljavam osobno koliko priznanja Ninjanima prvenstveno našoj domaćoj transformaciji percepcije i svijesti o Ninu. Možemo se prisjećati kakav je odnio stanovništva prema povijesti, baštini, uređenju, javnom prostoru bio kroz desetljeća za moga i vašeg života i sadašnjeg trenutka u kojem nerijetko građani samoinicijativno dolaze u gradsku upravi i kod konzervatora tražiti dopuštenja i savjet te preporuku čak i za boju fasade, izgled i boju “grilja”. To je nekad bilo nezamislivo, kazuje nam Ćurko.
Prisjećam se vremena kada su arheolozi i napadani i gotovo tjerani iz mjesta, kada su kokošinjci i kupusišta krasila svijet spomenike hrvatske povijesti, a Nin nalikovao na zapušteno selašce. Od tada ste prešli dug put?
– Od početka sam kao čovjek koji je 54 godine živi u Ninu i s Ninom imao spoznaju o crnim točkama Nina polazeći prije svega od manjih i provedljivijih zahvata. Naravno, da je velik trud i rad uložen u to da se prethodno stanje izmijeni. Ja jesam ponosan na četiri, pet godina mog rada i mojih suradnika i sadašnje administracije Nina, ali naravno da je sve to započeto i ranije. Neke svoje prethodnike cijeni više, neke manje. Mislim da je gradonačelnik Jakov Šalov puno toga pokrenuo, posebice u obnovi kulturne baštine. To što smo postigli prije svega je odraz te probuđene svijesti i potrebe Ninjana da valoriziraju vrijednosti svog grada, podignu razinu i kvalitetu vlastitog života. Bez pune suradnje vlasti i građana i turističke zajednice, odnosno svih subjekata to ne bi postigli. Naravno da imamo još puno projekata i planova od valorizacije zidina, rimskog hrama, i niza drugih poslova za što imamo definirane projekte ili na njima radimo. U prepoznavanju smo i kontaktima i sa Svjetskom bankom mladih te u prilagodbi budućim sredstvima Europskih fondova. Konačno, makar nismo ovdje zbog razgovora o politici, mislim da su građani prepoznali i moj osobni angažman kada sam ulazeći u politiku iz poduzetništva u to uložio cijelog sebe, i to valorizirali na izborima, kako meni osobno tako i stranci i ljudima s kojima radim.
Kultura i turizam
Nin je u knjigama i povijesnim čitankama imao svoje mjesto, ali malo se toga nekad moglo vidjeti i doživjeti u stvarnosti, a posebice ne uživati u razgledu grada. Sada su čini mi se prilike izmijenjene. Vidim često i grupe, djecu, ekskurzije?
– Valorizacije kulturno-povijesne baštine, ali i opće uređenje mjesta na što smo posebno ponosni, dovodi nam sve više i više grupa od turističkih do školskih ekskurzija, osnovnoškolaca i srednjoškolaca koji učestalo obilaze Nin s edukativnim sadržajima.
Kakva je suradnja s Ministarstvom kulture i koliko projekata prolazi i tu valorizaciju i financijsku podršku?
– Mi surađujemo jako dobro s ministarstvom, a posebno s konzervatorima, odnosno Anastazijom Magaš. Puno smo toga napravili. Redovito pred Ministarstvo idu naši projekti i financijski zahtjevi i, naravno, a nije riječ o pretjerano velikim novcima, posebno u sadašnjim otežanim uvjetima, ali naši se projekti prepoznaju i dobivaju potporu. Naravno da je i lokalna samouprava ta koja mora u tom pravcu angažirati sredstva. Imamo i vrlo dobrih aktivnosti koje provodim u animiranju donatora, ljudi iz poslovnog svijeta, zahvaljujući kojima smo, također, učinili vrijedne stvari. Obnova bedema i rimskih iskopina, obnova hrama, arheološka iskapanja prate u Ministarstvu koliko je moguće. Kod spomenika Branimiru, Krunidbe hrvatskih kraljeva bez potpore donatora iz naše županije i Hrvatske teško bismo prošli.
Budući planovi
Naravno da ove nagrade ne znače da je posao dovršen?
– Daleko od toga. No, imamo planove koji će se provoditi godinama, ali i viziju Nina kakav želimo. Obnova i zaštita spomenika su jedna aspekt, valorizacija turizma svakako drugi, infrastrukturno unapređenje grada. Mnogo toga spremamo za međunarodne fondove s ulaskom Hrvatske u EU. Najznačajniji je svakako sustav kanalizacije i pročišćivača. Ninska je laguna zatvorena. Posao na tome moramo odraditi zajednički za Nin, Vrsi i Privlaku. U EU fondovima za takav projekt, a podrazumijeva izvlačenje odvodnje na drugi kraj, dakle u kanal izvan lagune, potpora obuhvaća i do 85 posto bespovratnih sredstava, jer takav zahvat mi sigurno ne možemo financirati. Tu je i projekt Ninskog blata kojeg, kako znate, provodimo s Tankerskom plovidbom i gdje su sada u završnici Studija procjene utjecaja na okoliš. Ta dva projekta držim iznimnim, uz sve druge koji se provode, a obuhvaćaju Nin, sada s ovom cestom i tu ćemo imati preobražaj grada. Sigurno da bi uz te projekte u duljem razdoblju stavio i projekt Šepurine. S njima Ninsko područje, odnosno ovaj cijeli zapadni dio zadarske rivijere postaje relevantan u europskim razmjerima.
Govorili ste o promjeni svijesti građana, što je naravno najteže. No, pitam vas, vide li Ninjani od toga i koristi?
– Iz godine u godini Nin bilježi sve veći rast turističkih posjeta. Vidjeli ste lokale u mjestu – oni su ljeti puni gostiju. Ljudi uvelike žive od turizma i u tome je spoj svijesti o kojoj sam govorio i interesa, a to je dobitna formula.
Dopustite da na kraju dodam, iako smo u razgovoru zbog Nina, kako lokalna samouprava obuhvaća i druga mjesta i svojski se trudimo podići kvalitetu života u svakom od njih. Cilj je uravnoteženje uvjeta života. Naravno da se sve ne može izmjeriti. Ulaganje u Nin će se sigurno prije valorizirati, posredno ili neposredno, kroz turizam i prateće djelatnosti vratiti novac, ali naše je obveze i nju provodimo da ulažemo na cijeli prostor, zaključio je gradonačelnik Nina Emil Ćurko.


Europska federacija turističkih novinara: Prijedlog kandidature gradonačelnika Nina za Povelju F.E.S.T.-a


Vašim osobnim vrlo zapaženim doprinosom i potporom Grada, projektima i programima u funkciji razvoja turizma, temeljeći ih na izuzetno atraktivnom lokalitetu, resursnim potencijalima, tradicijskim vrijednostima i kulturološko-povijesnom identitetu grada Nina.
Uspješnim i kreativnim spajanjem bogatih povijesnih, kulturoloških, tradicijskih vrijednosti i običaja (Festival sunca i svjetlosti, Ninska školijada i brojni drugi kulturno-turistički događaji) čiji je promotor TZ Grada Nina uz aktivno i svesrednu Vaš potporu i potporu Grada, u suradnji s brojnim nositeljima, spajajući prošlost i sadašnjost, uspjeli ste stvoriti osjećaj prisutnosti proteklih vremena življenja. Uz kontinuiran rast broja turista ovim snažno pridonosite turističkom razvoju Nina, time i prepoznatljivosti hrvatskog turističkog proizvoda u svijetu, a što je prepoznala i FEST/ Europska federacije turističkih novinara.