Otrovni mulj danas stiže u Hrvatsku

Naši stručnjaci pojačanu nadziru Dunav kod Batine, Stručnjaci tvrde da će snaga rijeke do Hrvatske koncentraciju netopivih metala smanjiti 2.000 puta
Unatoč svim mađarskim uvjeravanjima da je širenje onečišćenja zaustavljeno, dogodilo se ono najgore: otrovni mulj stigao je rijekom Rabom u Dunav, a u Hrvatskoj ga možemo očekivati danas, najkasnije sutra. Jučer je od posljedica ozljeda od otrovnog lužnatog mulja preminula i sedma osoba. Ranije je život izgubilo šestero ljudi, troje se smatra nestalima, a više od 120 ljudi je ozlijeđeno.
Otrovni mulj uništio je kompletan ekosustav u rijeci Marcal, koja prolazi mjestom na kojem se u ponedjeljak dogodilo puknuće rezervoara u tvornici aluminija iz kojeg se onda izlila crvenkasta toksična masa koja je poplavila okolno područje, usmrtivši pet osoba.
Biljni i životinjski svijet u rijeci Marcal više ne postoji, a pomor ribe glasnogovornik mađarske službe za izvanredna stanja Tibor Dobson potvrdio je i u Rabi i Dunavu, na mjestu gdje se Raba ulijeva u Dunav. Nema, dakle, više nikakve sumnje da će mađarska katastrofa pogoditi i ostale zemlje kojima prolazi Dunav, druga najveća europska rijeka, među njima i Hrvatsku.
Ipak, prema posljednjim informacijama, zagađenost Dunava otrovnim muljem ipak se jučer smanjila u odnosu na dan ranije, kada je toksična masa doprla do te rijeke. Mjerenja su pokazala da je razina pH u Dunavu kod Komaroma, 80 kilometara zapadno od Budimpešte, iznosila 8,4, što je neznatno više od normalne razine lužnatosti.
Zatražena pomoć EU
Na području Rabe i Marcala situacija je teža i znatno opasnija nego što se u prvi mah činilo. Mađarske vlasti dijele letke u kojima pozivaju stanovništvo da izbjegava kontakt s vodom te da ne lovi ni konzumira ribu iz rijeka Marcal i Raba. Opasna visoka lužnatost Rabe, kojoj je na ušću u Dunav izmjerena pH vrijednost od 9,1, pokušava se smanjiti dodavanjem gipsa i kiseline, no bez osobitog uspjeha.
Konačno – tek kada je postalo jasno da će se opasnost proširiti izvan mađarskih granica – Mađarska je i službeno zatražila pomoć Europske unije zbog ekološke tragedije.
Mađarske su vlasti najprije tvrdile da kontaminirana površina zauzima 40 kvadratnih kilometara, da bi se zatim pokazalo kako je zagađeno 100, a onda i 150 kvadratnih kilometara oko mjesta Ajka, u kojem se dogodila tragedija. Hrvatska uprava za zaštitu i spašavanje tvrdila je pak da nema opasnosti da otrovni mulj prodre u Dunav, pozivajući se na obavijesti dobivene od mađarskih nadležnih službi. No i to se pokazalo netočnim.
Europska unija i susjedna Austrija odmah su Mađarskoj ponudile pomoć u saniranju najveće katastrofe takve vrste u njezinoj povijesti – u kojoj je 120 osoba ozlijeđeno, a za četiri osobe još se traga – no Budimpešta je na početku oklijevala, tvrdeći da je sama spremna suočiti se s katastrofom. Mađarski premijer Viktor Orban kazao da njegovoj zemlji ne treba novac za ublažavanje posljedica izlijevanja toksičnog mulja, nego samo stručna pomoć. Naposljetku su mađarske vlasti zatražile od europskog sustava civilne zaštite pomoć u vidu “troje do petero stručnjaka” specijaliziranih za otrovni mulj, dekontaminaciju i okoliš. Europska povjerenica za izvanrednu pomoć Kristalina Georgijeva pozvala je zemlje članice da “plemenito odgovore na zahtjev Mađarske”.
Doteći će i oteći
Direktor Hrvatskih voda Osijek Zoran Đuroković istaknuo je kako se ne radi o onečišćenju koje je na površini da bi se moglo zaustaviti, napominjući kako će jednostavno doteći i oteći iz Republike Hrvatske, ako ga uopće bude bilo. Stručnjaci tvrde da će snaga rijeke do Hrvatske koncentraciju netopivih metala smanjiti 2.000 puta. Problemi bi eventualno mogli nastati ako mulj skriva neke spojeve koji nisu iskazani u izvješću mađarske tvornice. Zbog velike udaljenosti i snage Dunava, nitko ne vjeruje u najgoru mogućnost. Slično razmišljaju i stanovnici Batine.
Stevo Labrović, predsjednik MO Batine kaže da evantualna pojava crvenog mulja više zanima turiste i one željne senzacija nego domaće ljude koji ga se ne pribojavaju. Doduše, većina ih prati izvješća sa gornjeg toka rijeke, ali su mišljenja kako je opet sve prenapuhano, posebice dio koji se odnosi na širenje zagađenja. Oprez, ipak, nije na odmet, dodaju drugi. U ribolov na Dunav jučer se zaputio Petar Šarić, gospodarski ribar i vlasnik obrta Štuka d.o.o.
– Uvijek sam upozoravao da se treba pribojavati samo kemijskog zagađenja, ali mislim da se ovoga puta neće ništa dogoditi, tvrdi, obrazlažući to opadanjem vodostaja Dunava. Razina rijeke izmjerena kod Batine, naime, jučer u podne iznosila je +259 centimetara, što je 6 centimetara niže nego prekjučer u isto vrijeme.
 

Greenpeace: Mulj otrovniji nego što smo mislili

Ekološka udruga Greenpeace upozorila je jučer na prisutnost otrovnih sastojaka u mulju što se izlio iz rezervoara tvornice aluminija u Ajki, od arsena do živoga srebra i kroma. Količina otrova u mulju je puno veća nego što se mislilo, a kemijski stručnjak Greenpeacea u Beču Herwig Schuster optužio je mađarske vlasti kako su to pokušale sakriti od javnosti. Analiza vode pokazala je kako je količina arsena 25 puta veća od dopuštene, što potvrđuje kako će posljedice katastrofe u Ajki biti dugoročne.
U razgovoru s domaćim stručnjacima doznajemo kako je otrovni mulj, u kojem ima puno teških metala, zapravo nus produkt proizvodnje aluminija te kako je upitno je li tvornica rekla punu istinu o sastojcima koji se nalaze u tom otpadu. Dospjevši u vodu mulj je izazvao veću lužnatost vode, što je pak uništilo biljni i životinjski svijet u rijeci Marcal. Međutim, mulj nije topiv u vodi, ali se zato može taložiti, čime prijeti izazvati dugoročno zagađenje izravno ugroženih rijeka. Dospijećem u Dunav mulj je značajno razrijeđen, zbog velike količine vode, tako da je malo vjerojatno da će izazvati ozbiljnije posljedice u hrvatskom dijelu Dunava, ako otrovni sastojci i dođu do Hrvatske.