Sve bukovačko blago na Njivicama iznad Obrovca

Ovaj posao sam zavolio od prije i nakon škole sam se odlučio njime baviti da vidim kako će ići. U ovome ima budućnosti, ovo je idealan prostor za razvoj ovčarstva i kozarstva, a i ljudi će uvijek jesti meso, naročito ako je kvalitetno kao naše. Dolazim obavezno u subotu na sajam. Vozit ću jarad na prodaju. Sajam vidim kao mjesto na kojem ću moći prodavati svoju jarad u budućnosti, kaže osamnaestogodišnji Šime Bašić
Danas oko 10 sati, dok će se većina njegovih vršnjaka tek buditi i lagano spremati za jutarnju kavu i ispunjavanje prvog subotnjeg kladioničarskog listića, osamnaestogodišnji Šimun Bašić iz Kruševa već će uvelike zarađivati za život trgujući svojom jaradi na prvom mjesečnom obrovačkom stočnom sajmu koji će se u buduće održavati svakog devetog u mjesecu. Mjesečni sajam je najnoviji pokušaj da se oživi trgovina stokom sitnog zuba na obrovačkom, odnosno bukovačkom području jer treba biti iskren i priznati kako dosadašnji pokušaji nisu urodili plodom. Očekivanja organizatora su velika i oni se nadaju da će privući dio trgovaca i kupaca koji već tradicionalno odlaze na benkovački sajam koji se održava dan kasnije, kako nam kaže direktor trgovačkog društva Stočni sajam d.o.o. Čedo Olujić. Obavijesti o organiziranju sajma poslane su praktično po cijeloj Dalmaciji, općini Gračac, Liki.
Mladenački optimizam
Glavni ciljevi novog projekta jesu razvoj stočarstva u Bukovici, suzbijanje crnog tržišta i stvaranje mjesta na kojem će Bukovčani u budućnosti sa sigurnošću da će moći prodati svoju stoku i tako naplatiti svoj rad. Jedno takvo mjesto uredilo bi tržište, oslobodilo ljude od jarma ucjenjivača na crnom tržištu i potaknulo ih da se ponovno vrate stočarstvo. Među njima je i Šimun Bašić koji s optimizmom gleda na budućnost koji danas ima 150 grla. Šime se diže ujutro oko šest, nekad i ranije. Ide s blagom na pašu sve do podne, zatim odmor do ručka i ponovno ispaša do mraka. U međuvremenu odvest će svoje koze na napajanje na rijeku Zrmanju. Malo je reći da dnevno prođe deset kilometara. To ne može izdržati svatko već samo onaj tko istinski uživa u ovome poslu.
– Ovaj posao sam zavolio od prije i nakon škole sam se odlučio njime baviti da vidim kako će ići. U ovome ima budućnosti, ovo je idealan prostor za razvoj ovčarstva i kozarstva, a i ljudi će uvijek jesti meso, naročito ako je kvalitetno kao naše, kaže Bašić i nastavlja:
– Dolazim obavezno u subotu na sajam. Vozit ću jarad na prodaju. Sajam vidim kao mjesto na kojem ću moći prodavati svoju jarad u budućnosti.
Šime Bašić je jedan od rijetki mladih ljudi koji se okrenuo bavljenju stočarstvo. Mogli bi slobodno reći – unikati. Ipak on je imao sreće, a to je da je iza sebe imao podršku Zorana Župana iz Kruševa. Zoran Župan je najveći stočar na obrovačkom području. Ima 400 koza, 100 ovaca, šest krava i još se planira širiti. Iza sebe ima veliko dugogodišnje iskustvo. Prošao je sve u tome poslu – od blistavih dana kada se bukovačko blago preko Beograda izvozilo na istok, do danas kada gleda kako odumire stočni fond. Uz veliko iskustvo iza sebe ima i znanje koje je stekao na ekskurzijama u Siciliji, Portugal, Švicarskoj. Ukratko čovjek koji zna situaciju kod kuće i koji zna kako se na zapadu razvoja stočarstvo.
Malo mladih ljudi
Za razliku od svog štićenika on ne gleda s velikim optimizmom na budućnost stočarstva. U prvom redu kaže to jer nema više momaka kao što je Šime Bašić. Župan procjenjuje kako na obrovačkom području ima oko 15.000 grla stoke sitnog zuba i do 1.000 krava.
– Moje viđenje jest da stočarstvo polako propada i da će za tri godine nestati 70 posto stočnog fonda. Glavni problem je da nema mladih ljudi, a stari više ne mogu. Kako će star čovjek ići s blagom na ispašu svaki dan i hodati sedam-osam kilometara, kaže Župan i nastavlja:
– Ja pomažem Šimi Bašiću, ali takvih nema puno. A i da ima tko će njima pomoći. Mlad čovjek nema iskustva, neće dobiti kredit, neće mu nitko pomoći da kupi blago, oko lokacije. Mislim da bi država, Grad i Županija trebali stati iza mladih ljudi, kao što se to radi na zapadu. Evo, na primjer, u Švicarskoj stočar dobiva poticaje s raznih razina i još ga država dodatno časti ako ostvari zaradu. Kod nas država uvodi nove kontrole, dražbine kojima će samo dotući stočarstvo na ovom prostoru.
Župan ne vidi samo problem u nedostatku mladih ljudi. Problem je i nekontrolirani uvoz u Hrvatsku. Uvozi se sve i svašta, ruši tržišna cijena mesa tako da ljudi više nemaju interesa baviti se stokom. Pritom nitko ne pita kakve je kvalitete meso koje dolazi do krajnjeg potrošača, a mnogi se prave ludi kada javnost počne govoriti o kvaliteti mesa koje su nudi na policama. Razlika je i između domaće janjadi, kako objašnjava Župan.
– Kod nas je kilogram janjeta živa vage 28 kuna, a u Slavoniji 20. Razlika je u cijeni, ali je i velika razlika u kvaliteti. Mi imamo bolju pašu, brst, zdraviju vodu. Naše janje ne može ni biti teže od 28 kilograma. U Slavoniji imaju i do pedeset kilograma, puni masti.
Ipak možda sav taj pesimizam iz Župana dolazi iz opreza bukovačkog čovjeka koji upravo nastoji izbjeći ono o loše o čemu govori. Jer dok, s jedne strane, najavljuje propast obrovačkog stočarstva, s druge nesebično pomaže mladim ljudima i ulaže veliku energiju da uspije novi mjesečni obrovački stočni sajam. Iskoristio je sva svoja poznanstva i pozvao svoje partnere na sajam. Pomoći će starim ljudima da dovezu svoju stoku na sajam i tako im dati mogućnost da zarade koju kunu. Nešto se pokreće s mrtve točke. Mudre glave bi trebala vidjeti signale s terena i potaknuti mlade ljude da se okrenu stočarstvu. Zajedničkim radom mogao bi se stvoriti sinergijski efekt koji bi možda ponovno jarad bukovačke šare koze doveo na stolove šeika Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Sajam u Žegaru bio bi skuplji

Novi stočni sajam nalazi se praktično odmah iznad Obrovca. Mnogi postavljaju pitanje zašto nije napravljen u Žegarskom polju, gdje se nekada prodavala stoka.
– Žegarsko polje spada u vodozaštitno područje tako da bi izgradnja stočnog sajma tamo bila znatno skuplja da se zadovolje određeni standardi, kaže gradonačelnik Obrovca Ante Župan.

Subvencioniranje kamata

Grad Obrovac kroz svoj program razvoja stočarstva na svom području sufinancira kamate na kredit za kupnju stoke. Cijeli posao operativno na terenu provodi PZ Žegar čiji je upravitelj Dušan Zelić.
– U zadnje dvije godine pomogli smo trideset obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. U konkurenciji za dobivanje subvencija bilo je 130 OPG-a, a mi smo izabrali onih trideset čiji su programi najviše obećavali.