HŽ-u ukradeno starih tračnica u vrijednosti pola milijuna kuna

Najčešće su se krale stare i polovne tračnice koje nisu u upotrebi, polovni i stari kolosiječni pribor, kilometarske, hektometarske i signalne oznake uz prugu

Europska komisija radi na četvrtom “željezničkom paketu” u proteklih 11 godina s ciljem daljnje liberalizacije željezničke mreže. Iako se već dva desetljeća pokušava stvoriti konkurentski jedinstveno tržište, glavne prepreke za to još uvijek nisu prevladane. Usporenim promjenama u nekim zemljama pridonose tehnološke i regulatorne prepreke, podinvestiranost kao i rasprave o tome kako najbolje upravljati željezničkom infrastrukturom i opremom. Kako bi se cijeli proces ubrzao, prema pisanju portala EurActiv, Komisija će nastojati ojačati i poziciju Europske agencije za željeznice.
Unatoč proklamiranim ekološkim prednostima željeznice, ona još uvijek bilježi nizak tržišni udio pa se tako željeznicom prevozi oko sedam posto roba, dok je njen udio u putničkom prijevozu 12 posto. Prema riječima Siim Kallasa, europskog povjerenika za prijevoz, izrečenim tijekom nedavnog zasjedanja Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, Europa je u željezničkom prometu daleko od jedinstvenog tržišta, odnosno “još uvijek čami u 19. stoljeću”.
Novije zemlje Unije suočavaju se sa skupom i mukotrpnom borbom prilagođavanja svog željezničkog sustava (infrastrukture, naponske mreže, sigurnosnog sustava) razvijenijim zapadnim zemljama. Tako su razlike u kvaliteti usluga i pouzdanost putnike “gurnule” prema drugim prijevoznim sredstvima te istovremeno utjecale na sporije prebacivanje teretnog prijevoza s cesta na željezničke tračnice. S problemima podinvestiranosti, odnosno zaostajanja za razvijenijim zemljama Europe suočava se i Hrvatska koja do konca 2016. u infrastrukturu planira uložiti 10 milijardi kuna, mahom računajući na sredstva iz EU fondova.
No, dok u standardima infrastrukturne usluge Hrvatska kaska za razvijenijim zemljama, kada je riječ o vandalizmu i krađama može parirati razvijenijim željezničkim upravama. Električni kablovi, ukradeni sa željezničke mreže, tako su postali izvor prihoda lopovima, a željezničkim upravama razlog za glavobolju. Britanski upravitelj željezničkom infrastrukturom, NetworkRail, primjerice, zbog krađa električnih kabela, ali i druge opreme čiji se djelovi mogu preprodati kao otpad, bilježi godišnju štetu od 23,7 milijuna eura.
Krađe, srećom ne tolikih vrijednosti, muče i domaću HŽ Infrastrukturu koja je lani tako “izgubila” gotovo pola milijuna kuna. Najčešće su se krale stare i polovne tračnice koje nisu u upotrebi, polovni i stari kolosiječni pribor, kilometarske, hektometarske i signalne oznake uz prugu.
“U posljednje vrijeme često se kradu vodne žice sa zračnih telekomunikacijskih linija, što je karakteristično za Istru. Krade se i bakrena napojna užad te vezice”, vele u HŽ Infrastrukturi koja mjesečno zaprimi “3 do 5 predmeta o nastalim krađama”. Tako je domaća željeznica, barem u nečem, ispunila “standarde” EU.
Dok se ranijih godina kralo željezo, sada je privlačiniji bakar kojemu cijena na tržištu raste. Cijena kilograma bakra na europskom tržištu prije nekoliko dana bila je nešto iznad 5,5 eura. Istovremeno se za kilogram bakra u Hrvatskoj moglo dobiti između 37 i 40 kuna, ovisno je li riječ o paljenom bakru ili guljenoj žici. Stoga ne čudi što se, posebno na otvorenim prugama s lošom pristupačnosti, kradu telekomunikacijski kablovi s kojih se potom čisti zaštitna plastika, a rabljeni bakar prodaje. . Sudeći prema podacima o željezničkoj mreži u EU, pomak u kvaliteti infrastrukture otežan je i zbog sve češćih krađa i vandalizma, uzrokovanih gospodarskom krizom. Taj problem, primjerice, muči i Belgiju, ali i Rumunjsku.