SHARENGTING Djeca postaju javne osobe prije nego se rode!

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Trećina roditelja objavljuje slike ultrazvuka djeteta na društvenim mrežama
Jedan od globalnih problema su i pedofili koji su putem interneta dobili puno više uvida u živote djece i na taj način ih puno lakše mogu ugroziti, a s druge strane, roditelji nisu osviješteni što znači dijeliti slike djeteta i njihove osobne podatke, odnosno koliko ga time ugrožavaju, govori Vidov
GRGO JELAVIC/ DUSKO JARAMAZ/PIXSELL/VEDRAN KARUZA/ARIF SITNICA
I slika ultrazvuka još nerođene bebe nerijetko završi na društvenim mrežama

Gotovo polovica roditelja na društvenim mrežama dijeli fotografije svoje djece snimljene u rodilištu, 34 posto objavljuje slike ultrazvuka djeteta, 77% objavljuje snimke (polu)gole djece, 95 posto roditelja objavljuje ime djeteta... Podaci su to iz istraživanja Hrabrog telefona i Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, 2017. na reprezentativnom uzorku djece i njihovih roditelja iz različitih područja Hrvatske.
Imaju li djeca, u dobi dok još to ne mogu sama odlučiti, niti izreći, pravo na svoju privatnost? Ugrožava li im se i sigurnost, kad se njihovi podaci izlažu na internetu, na kojem, kao i vani, ima ljudi svakakvih profila? Postoje li alati s kojima se može ograničiti publika koja može vidjeti sve te podatke i fotografije?
Pitanja su to, i još mnoga druga o elektroničkom nasilju i medijskom odgoju djece, ali i samih roditelja, na koja pokušava odgovoriti Volonterski centar Zadar kroz projekt »Medijska pismenost u vrtićima i osnovnim školama«.

Digitalni otisak djeteta

- Digitalni otisak djeteta stvaraju i roditelji objavljivanjem slika i različitih informacija o djeci do trenutka kad ona sama postanu korisnici društvenih mreža. Pitanje je što će dijete misliti o tom identitetu, stvorenom za njega, te koliko su roditelji svjesni gdje sve njihov sadržaj može završiti i kakve bi to eventualne posljedice moglo imati na djecu, govori voditelj Volonterskog centra Josip Vidov o samo jednom segmentu kojim će se baviti projekt, a to je takozvani sharengting.
Izvedenica podrazumijeva share + parenting (dijeliti + roditeljstvo), koja podrazumijeva pretjerano dijeljenje sadržaja o vlastitoj djeci na internetu.
Od ostalih podataka dobivenih istraživanjem, zanimljivo je još da 83% otkriva datum rođenja djeteta, 33% objavljuje rodni list u kojem su podaci o imenima roditelja, adrese, OIB-ovi...), a ima i njih 5 posto koji su svojoj djeci otvorili vlastiti profil!
Prema drugom istraživanju (Blum i Ross, 2015., Brosch, 2016., Leaver, 2017.), roditelji u prosjeku objave 195 slika svoje djece godišnje.
No, sharengting je samo jedan od problema u medijskoj pismenosti djece i roditelja.
- U sklopu različitih predavanja otvorenih za javnost zaposlenici Volonterskog centra primijetili su velik broj roditelja djece vrtićke dobi, kao i odgajatelja, koji su bili u potrazi za smjernicama kako se odnositi prema djeci i njihovom korištenju tehnologije (kad je u redu da dijete koristi mobitel, u kojem obimu, samo ili s roditeljem, što s prekomjernim objavljivanjem slika djeteta...). Isto tako, jedan od globalnih problema su i pedofili koji su putem interneta dobili puno više uvida u živote djece i na taj način ih puno lakše mogu ugroziti, a s druge strane, roditelji nisu osviješteni što znači dijeliti slike djeteta i njihove osobne podatke, odnosno koliko ga time ugrožavaju, govori Vidov.
Djeca vole tehnologiju, dodaje Vidov, i brzo se nauče služiti igraćim konzolama i uređajima osjetljivima na dodir, poput pametnih telefona i tableta, kao i surfati internetom i igrati online igre.
Slikovnica će biti edukativnog karaktera
- Istraživanje o predškolskoj djeci pred malim ekranima, koje su proveli Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba i Hrabri telefon, pokazalo je da 45 posto predškolske djece u Hrvatskoj samostalno koristi internet, a čak četvrtina roditelja svojim predškolcima ne postavlja pravila vezano uz korištenje elektroničkih uređaja. Djeci je putem mobitela sve dostupno, dok je u naše vrijeme sve bilo ukoričeno ili eventualno dostupno na računalu koje stoji u dnevnom boravku. Danas djeca u svom džepu nose sve - od dobrih stvari interneta do predatora. Ali nije važno koliko su roditelji elektronički potkovani, važno je da se odnos s djetetom temelji na povjerenju, razumijevanju i otvorenom razgovoru. U svakom slučaju, i roditeljima su potrebne smjernice kako bi mogli bolje usmjeravati svoju djecu na internetu, ističe Vidov.
Tako će Volonterski centar u sklopu projekta, u suradnji s prof.dr.sc. Gordanom Buljan-Flander, psihoterapeutkinjom i ravnateljicom Poliklinike za zaštitu djecu i mladih Grada Zagreba, ali i s drugim stručnjacima, održati edukacije za roditelje i odgajatelje u pet vrtića iz cijele županije, kao i za roditelje i učenike pet osnovnih škola s kojima je već ostvarena suradnja na prijašnjem projektu. Zbog epidemiološke situacije, edukacije će se održavati na online platformama.
- Na postojećoj web stranici (www.pin-edukacija.org) objavljivat ćemo članke naših volontera iz pomagačkih struka vezane uz medijsku pismenost djece vrtićke i osnovnoškolske dobi. U okviru projekta ćemo izraditi vizuale i promo materijale – letke za roditelje vrtićke dobi te slikovnicu za djecu koju će se dijeliti vrtićima. Slikovnica će biti edukativnog karaktera s ciljem stvaranja medijske pismenosti djece vrtićke dobi, najavio je Vidov.
Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike financira ovaj projekt s 40.000 kuna, a partneri su Grad Zadar i Zadarska županija.

 

Prevencija nasilja na internetu

Ovaj projekt Volonterskog centra nastavlja se na prošlogodišnji pod nazivom »Edukacija – prvi korak prema prevenciji nasilja na internetu« usmjeren na roditelje, stručne suradnike, učitelje i učenike kako bi se stvorila mreža podrške i jasne smjernice kad je u pitanju elektroničko nasilje nad i među djecom u osnovnim školama na području Grada Zadra i Zadarske županije.
Pet škola koje su sudjelovale lani, slušat će edukacije i s novog projekta.
- Projekt je uključivao različita predavanja o opasnostima na internetu, prevenciji i mogućnostima prijave zlostavljanja na internetu za učenike, roditelje i stručne suradnike, od strane zaposlenika Volonterskog centra Zadar, ali i vanjskih stručnjaka poput prof.dr.sc. Gordane Buljan-Flander (Poliklinika za zaštitu djecu i mladih Grada Zagreba) te stručnjaka iz Centra za sigurniji internet (dio Centra za nestalu i zlostavljanu djecu iz Osijeka), koji je član međunarodnih organizacija INSAFE (Europske mreže centara za sigurniji internet) i INHOPE (Međunarodne zajednice online linija za pomoć), rekao je Vidov.
Istovremeno, kreće »Edukacija – prvi korak prema prevenciji nasilja na internetu 2«, također projekt iz poziva Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, koji Volonterski centar provodi u partnerstvu s Gradom i Županijom, a tiče se edukacija u osnovnim srednjim školama, ovisno o pojedinim dobnim skupinama djece. Projekt je vrijedan 115. 000 kuna.

 

Roditelji kao prvi model

Vidov ističe da su, uz odgoj o medijskoj pismenosti, vrlo važni modeli koji okružuju djecu.
- Odnos djece prema medijima ovisi o njihovu ranom iskustvu u obitelji i s roditeljima kao prvim modelima. Stoga se sve veća pozornost pridaje osnaživanju djece i razvoju medijske pismenosti unutar obitelji, kao prvog i najvažnijeg modela ponašanja. Djeca se rađaju okružena medijima i od početka svog života svjedoče i tom aspektu obiteljskog života te sudjeluju u njemu, u onoj mjeri i na način koji je zastupljen u obitelji. Promatraju svoje roditelje, braću i sestre kako gledaju televiziju, slušaju glazbu, čitaju novine i knjige, razgovaraju na telefon ili igraju igrice. Obitelj je mjesto gdje se odlučuje s kojim će medijima dijete doći u doticaj i kakvu će važnost mediji i s njima povezane aktivnosti imati u djetetovu svakodnevnom životu, govori Vidov.
No, kako djeca rastu, tako sve više stvaraju vlastita iskustva s medijima i razvijaju osobne preferencije, češće medije koriste u društvu vršnjaka i grade nova iskustva, u koja će roditelji ponekad biti uključeni, a ponekad neće.
- Budući da odnos djece s medijima i prema njima ovisi o njihovu ranom iskustvu u obitelji i s roditeljima kao prvim modelima, sve se veća pozornosti pridaje osnaživanju djece i razvoju medijske pismenosti unutar obitelji, kao prvog i najvažnijeg modela ponašanja, zaključuje Vidov.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)