Renesansa zadarskog klapskog pjevanja

Udrugu sam sama pokrenula jer činilo mi se da je klapsko pjevanje u Zadru zapostavljeno. Zadarske su klape bile vrlo slabo zastupljene na koncertima i natjecanjima, a klapsko se pjevanje slabo promoviralo u Zadru što je bila velika šteta. Mislim da se od tada do danas dogodilo pravo čudo, napredak je ogroman, pojavilo se dosta kvalitetnih klapa, kazala je Katica Burić

Dalmatinska klapska pjesma je vrijednost kojom se stoljećima diči Dalmacija. Klapske pjesme predstavljaju kulturnu baštinu koju ljudi u Dalmaciji posebno štuju, a prenoseći je s koljena na koljeno, s generacije na generaciju, bore se za njezin opstanak i življenje te dalmatinske tradicije među svim naraštajima.
Stoga se kaže da, koliko je star kamen na kojem je izrasla cijela Dalmacija, toliko je stara i hrvatska kultura, a ukoliko je vezana uz predivan prizor mora, sunca, obale i otoka, onda tu kulturu čini dalmatinsko klapsko pjevanje. Izgubiti to, značilo bi prekinuti sve veze i sjećanja na prošlost i ljude koji su sve spomenuto čuvali samo zahvaljujući ljubavi koju su ponovno ulijevali u nove generacije.
Golemi napredak
Koliko je zapravo stara prva klapa u Hrvata nije poznato, no kaže se da je stara koliko je staro prvo prijateljstvo i srodne duše iz čijih je srca potekla pjesma. Hrvati, osobito Dalmatinci na razne se načine bore kako bi klapsku pjesmu održali na životu, a ta borba osjeti se i u Zadru, gdje već gotovo pet godina postoji i djeluje Udruga za promicanje klapskog pjevanja “Zadarske  klape”, a čine je klapski voditelji i klapski pjevači. U razgovoru s Katicom Burić, predsjednicom Udruge za promicanje klapskog pjevanja “Zadarske klape” saznajemo da je ova udruga, uz Hrvatsku udrugu klapa, koja je nastala prije godinu dana i djeluje na nacionalnoj razini, jedina takva udruga u Hrvatskoj, koja djeluje lokalno. Cilj ove Udruge je razvijanje klapskog pjevanja te rad na kvaliteti zadarskih klapa, a činjenica da se posljednjih pet godina zadarske klape redovito pojavljuju na festivalima klapa gdje prolaze zamjećeno, dokaz je da je ova udruga uspjela u svom naumu.
– Udrugu sam sama pokrenula jer činilo mi se da je klapsko pjevanje u Zadru zapostavljeno. Zadarske su klape bile vrlo slabo zastupljene na koncertima i natjecanjima, a klapsko se pjevanje slabo promoviralo u Zadru što je bila velika šteta. Mislim da se od tada do danas dogodilo pravo čudo, napredak je ogroman, pojavilo se dosta kvalitetnih klapa, kazala je Burić, naglasivši kako je po selima i otocima uvijek bilo klapa, no trebao im je voditelj, netko tko će ih usmjeriti i utjecati na podizanje kvalitete njihovog pjevanja te poticati osnivanje novih klapa.
Posljednjih pet, šest godina se, kako kaže Burić, pojavilo i nekoliko akademskih glazbenika koji su dali svoj doprinos podizanju zadarskog klapskog pjevanja na višu razinu. Vjeruje također da je ovom napretku doprinijela i masovna popularnost klapa diljem Hrvatske, a ne više samo u Dalmaciji.
Tradicionalni koncerti
– Posljednjih šest godina zadarske klape se redovito pojavljuju na Omiškom festivalu klapa gdje uvijek dosežu visoke rezultate. Ovog je ljeta tako klapa Cantus iz Sv. Filip i Jakova na Omiškom festivalu stigla do finala, a vrlo je važno napomenuti i to da se na debitantskim festivalima, koje se svake godine održavaju u sklopu Omiškog festivala uvijek pojavljuje jedna nova zadarska klapa koja također odlazi s nagradama, ističe Burić naglasivši kako su, prije ovog razdoblja, zadarske klape takav uspjeh bilježile prije dvadeset godina.
Poznato je da ova Udruga, u cilju promicanja klapske pjesme, od svog osnutka organizira razne koncerte koji su već postali tradicionalni i javnosti poznati. Poznato je tako da su se do sada nekoliko puta u prosincu organizirali Božićni koncerti klapske pjesme, za koje, kako pojašnjava Burić, postoji određeni fond klapskih pjesama, takozvanih koledarskih, kojima se promoviraju klape, a dalmatinski običaji čuvaju od zaborava. Podsjetila je stoga da je ovakav Božićni koncert prošle godine organiziran na Narodnom trgu, a hladnoća u Zadranima nije umanjila želju za uživanjem u blagdanskom ugođaju okupanom zvucima dalmatinske klapske pisme.
U Zadru su također neko vrijeme živjeli i “Klapski dani” koje je Udruga za promicanje klapske pjesme organizirala u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Zadra i to svake godine u srpnju i kolovozu na Narodnom trgu, a u smislu turističke promocije grada, ali i samih klapa.
Glazbeni zadarski suvenir
No, kao najveći projekt Udruge, Burić ističe koncerte u crkvi Sv. Donata na kojima se svake godine okupljaju poznate hrvatske i zadarske klape.
– Klape u Sv. Donatu su naš najveći koncert, a idućeg ljeta organizirat će se petu godinu zaredom. To je zaista poseban koncert, jer akustika prostora je prilagođena vokalnom pjevanju. Nastojimo stoga na tom koncertu dovesti i pjesnike Zadarske županije koji pišu pjesme na dijalektu, jer u klapskoj je pjesmi tekst jednako važan kao i glazba. Osim toga, na ovim koncertima redovito dovedemo i nekoliko KUD-ova, kazala je Burić, najavivši kako će u idućoj godini nastojati organizirati tri radionice za voditelje i pjevače, jer s obzirom da je svim klapama cilj pojaviti se na svim velikim natjecanjima, potrebna im je poduka i profesionalno vođenje.
Kako je predviđeno, radionice bi trebale nastati u suradnji s renomiranim profesorima pjevanja i klapskim stručnjacima i to s početkom iduće godine, a u planu je da se održavaju svaka dva mjeseca.
Kako bi se na što ljepši način obilježila peta godišnjica rada Udruge, Burić u planu ima snimiti CD na kojemu bi bilo 20-ak pjesama i to kompilacija pjesama svih zadarskih klapa. Ovakav bi CD, kako kaže Burić, s napjevima iz Zadarske županije, bio jedan od najljepših zadarskih suvenira.
Web stranica Udruge
– Za koji dan bi trebala biti gotova i web stranica Udruge na kojoj će biti zastupljene sve zadarske klape te njihove biografije, kontakti, fotografije te video i zvučni zapisi. Tako će konačno svatko tko bude trebao klapu moći bez problema doći do pojedine klape, a osim toga, nadam se da ćemo imati i točan broj zadarskih klapa objedinjen na jednom mjestu. Sada, koliko znam, u Zadru postoji 20 klapa koje aktivno djeluju, ali u udaljenijim mjestima ih sigurno ima još, a nadam se da ćemo ih web stranicom sve okupiti, kaže Burić, napomenuvši kako će na ovoj stranici svaka klapa moći samostalno objavljivati svoje materijale.
Ostvarenje svih ovih planova ovisi o financijskoj potpori Grada Zadra, a Burić navodi kako su im do sada uvijek izlazili u susret zbog čega su uglavnom uspijevali u svojim naumima. No, kao najveću poteškoću u radu predsjednica ističe nedostatak prostora, koji im Grad još uvijek nije osigurao, pa sve aktivnosti Udruge Burić provodi u svojoj kući.
– Nekoliko puta su nam obećali prostor, no do sada još ništa konkretno nije napravljeno. Obećali su nam da i nas čeka prostor renoviranjem bivše vojarne Stjepana Radića, no i to je sad stalo. Žalosno je što neke udruge dobiju prostor koji poslije stoji prazan, no s obzirom da ga dobiju na pet godina, Grad im to prije isteka roka ne može oduzeti, dok smo mi koji bismo ga maksimalno koristili bez prostora, kazala je predsjednica.