Ulaskom u EU prava nacionalnih manjina ne smiju se reducirati

Predstavnici manjina bi prije 1. srpnja sljedeće godine trebali i od vladajućih i od opozicije ishoditi obećanje da se dostignutu razinu prava neće dirati, poručio je Tatalović

Ulaskom Hrvatske u EU prava nacionalnih  manjina ne smiju se reducirati, istaknuo je savjetnik  Predsjednika Republike za  unutarnju politiku prof. dr.  sc. Siniša Tatalović govoreći  o desetogodišnjoj provedbi  Ustavnog zakona o pravima  nacionalnih manjina na edukativnom seminaru naslovljenom „Socio-kulturne i  političke pretpostavke daljnjeg razvoja prava nacionalnih manjina u hrvatskom  društvu”.
Seminar koji se održava u  Zadru do 10. studenoga organizirali su Institut Saveza  za tranzicijska istraživanja i  nacionalnu edukaciju (STINE), Vukovarski institut za  mirovna istraživanja i nacionalnu edukaciju i Centar za  mir, pravne savjete i psihosocijalnu pomoć – Vukovar, a  suorganizator je Savjet za  nacionalne manjine RH. Seminar se održava u sklopu  projekta „Jačanje javne svijesti o multietničnosti kao  pozitivnom socijalnom kapitalu u razvoju povratničkih  lokalnih zajednica” koji je financiran iz programa IPA  2009.
– Ostaje još puno posla, ali  temeljna manjinska prava su  zaživjela. Zakoni su doneseni, ali može se poboljšati  kvaliteta njihova ostvarivanja. Smatramo da je vrijeme  da se promišlja o kvalitetnom  socijalno-kulturnom ambijentu  koji doprinosi multietničkom i multikulturnom  društvu gdje ostvarenje manjinskih prava predstavlja  doprinos toj kvaliteti, rekao  je Stojan Obradović, glavni  urednik novinske agencije  Saveza za tranzicijska istraživanja i nacionalnu edukaciju.  
Kulturna autonomija „šepa”
– Mi još uvijek nemamo  ozbiljnih rasprava o tome što  će se dogoditi s manjinama  kada uđemo u EU. Manjine  su najviše dale Hrvatskoj na  putu uključivanja u EU, jer je  to istinski interes manjina,  posebno onih čiji matični narodi već žive u EU. Bojim se  da se počne razmišljati da  kao članica više nemamo pritisak sa strane i da ne dođe do  redukcije prava. Predstavnici  manjina bi prije 1. srpnja sljedeće godine trebali i od vladajućih i od opozicije ishoditi obećanje da se dostignutu razinu prava neće dirati,  da su ona prepoznata kao  naša prednost u odnosu na  druge zemlje i da drugim zemljama trebamo pomagati s  obzirom na naša pozitivna  iskustva, rekao je Tatalović  ocjenjujući kako se, nakon  desetogodišnjeg iskustva  njegove implementacije,  može zaključiti da je Ustavni  zakon o pravima nacionalnih  manjina „dobar zakon koji je  u jednom procesu doživio  sve bolju implementaciju”.
Tatalović je kazao kako je  Ustavni zakon, usvojen  2002. godine, pripreman gotovo u tajnosti, odnosno bez  procedure koja bi uključivala  javnu raspravu, iz razloga što  je postojala bojazan da bi  doživio protivljenje javnosti  zbog visoke razine prava koja  je njime propisana, te kako  su tadašnji vladajući, jednako kao i opozicija zakon prihvatile ne razmišljajući toliko  o njegovoj provedbi koliko o  zadovoljavanju Europske  unije.
– Moj argument za ovu tvrdnju leži upravo u tome što je  proces implementacije išao  teško, rekao je Tatalović navodeći kako je danas puno  bolje ostvarivanje onih prava  koja se odnose na sudjelovanje pripadnika nacionalnih manjina u procesu  odlučivanja, pa tako uz osam  saborskih zastupnika manjina i izabrane vijećnike i zamjenike načelnika, gradonačelnika i župana, u svim  sredinama koje su za to iskazale interes postoje i vijeća  ili predstavnici nacionalnih  manjina, dok  je ostvarenje  prava iz Ustavnog zakona  lošije kada je riječ o pravima  iz područja kulturne autonomije, pa još uvijek nema  dvojezičnosti u svom područjima u kojima pripadnici  manjina na to imaju pravo,  niti se u zadovoljavajućem  opsegu koristi pravo na obrazovanje na jeziku manjine  kojoj učenik pripada.
VIŠE U TISKANOM IZDANJU